Istina o statinima – najčešće zablude o terapiji za holesterol

<!—->Visok holesterol naziva se “tihim ubicom” i jedan je od najvećih zdravstvenih problema današnjice. Prema podacima CDC, oko 86 miliona odraslih u SAD ima povišen holesterol, što povećava rizik od srčanih udara, moždanih udara i bolesti srca.

Problem nije sam holesterol – ovaj masni, voskasti spoj koji uglavnom proizvodi jetra neophodan je za brojne tjelesne funkcije, poput izgradnje ćelija, proizvodnje hormona i podrške varenju.

Prava opasnost nastaje kada nivo „lošeg“ holesterola, poznatog kao LDL, postane previše visok.

Kombinacija genetike i nezdravih navika – kao što su ishrana bogata zasićenim mastima, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna težina i pušenje – može dovesti do nakupljanja holesterola u zidovima arterija. Tokom vremena, to formira tvrde, masne plakove koji sužavaju krvne sudove i ograničavaju protok krvi do srca i mozga, značajno povećavajući rizik od ozbiljnih srčanih problema.

Jedan od najefikasnijih načina liječenja povišenog holesterola su ljekovi poznati kao statini, koji smanjuju količinu holesterola koju jetra proizvodi. Statini u visokim dozama mogu smanjiti LDL holesterol i do 50 odsto, a kod osoba sa izrazito visokim nivoima mogu smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara za 40 do 50 odsto.

Ipak, uprkos ovim značajnim benefitima, statini decenijama nose reputaciju ljekova sa brojnim neželjenim efektima, zbog čega mnogi ljudi izbjegavaju njihovu upotrebu.

Najčešći mitovi i mišljenja naučnika

Statini često izazivaju bol u mišićima
Mnogi pacijenti koji uzimaju statine navode bolove u mišićima. Novo istraživanje sugeriše da je veliki dio tog bola posljedica „nocebo efekta“ – očekivanje neželjenih efekata povećava vjerovatnoću da ih primijetimo.

U velikoj randomizovanoj studiji na Imperial College-u u Londonu, pacijenti koji nijesu znali da li uzimaju statin ili placebo prijavili su slične nivoe bola. Tek kada su im rekli da uzimaju statin, prijave bola porasle su za 41 odsto.

“Bol je realan, ali lijek nije uzrok. Pravi mišićni problemi izazvani statinima su izuzetno rijetki”, objašnjava profesor Peter Sever.

Studija meta-analize 23 klinička istraživanja potvrdila je ove nalaze – više od 90 odsto prijavljenih simptoma nije zapravo uzrokovano statinima.

Dovode do dijabetesa
Statini ne izazivaju iznenada dijabetes kod zdravih ljudi. Oni mogu samo „pomaknuti“ dijagnozu kod osoba koje su već sklone bolesti, jer mogu blago povisiti nivo šećera u krvi.

Profesor Naved Satar objašnjava da je potencijalni porast šećera lako kontrolisati promjenama životnog stila: više kretanja, gubitak težine i zdrava ishrana. Analize pokazuju da je apsolutni porast novih slučajeva dijabetesa minimalan – oko jedan dodatni slučaj na 1.000 ljudi godišnje kod niže doze statina.

Izazivaju gubitak pamćenja
Moguće zaboravljanje ili kognitivni problemi često se navode kao neželjeni efekti, ali najnovija meta-analiza na preko 150.000 učesnika pokazuje da se ovakvi simptomi javljaju jednako često kod osoba koje uzimaju statine i onih koje primaju placebo.

„Statini spašavaju živote, a za većinu ljudi benefiti znatno nadmašuju rizike“, poručuje dr Kristina Rejt.

Ozbiljno oštećuju jetru
Kod malog broja ljudi statini mogu izazvati blago povišene enzime jetre, što je marker moguće iritacije ili upale. Takvi slučajevi su rijetki, obično prolazni i bez trajnih posljedica. Ljekari obično provjeravaju funkciju jetre prije i tokom terapije.

U velikoj analizi 2026. abnormalni enzimi javljali su se kod svega 0,3 odsto osoba na statinima, što je statistički gotovo neznatno u poređenju sa placebo grupom.

Statini sami po sebi su dovoljni
Statini nijesu čarobna pilula koja rješava sve. Najveći efekti postižu se kombinacijom ljekova i zdravih životnih navika – balansirana ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje pušenja i alkohola.

Studije pokazuju da osobe koje kombinuju statine sa zdravim životnim stilom žive u prosjeku šest godina duže od onih koji ignorišu zdrav način života, čak i ako uzimaju statine.

“Početak terapije statinima nije dozvola da se opustite. Naprotiv, to je motivacija da izgradite zdrave navike – više povrća, vlakana, zdravih masti, manje zasićenih masti i šećera, više kretanja, i čak mali gubitak težine od dva do tri kilograma ili deset minuta šetnje dnevno može napraviti veliku razliku”, savjetuje profesor Satar.