Jačanje institucija i borba protiv novih prijetnji ključni za EU integracije

U odlučujućoj fazi evropskih integracija Crna Gora bi, umjesto pukog usvajanja zakona, trebala da se fokusira na suštinske reforme, jačanje nezavisnih institucija i borbu protiv korupcije i hibridnih prijetnji, poručeno je sa 4. Antikorupcijskog foruma „EU do 2028? Kripto, maligni uticaj i dezinformacije“, koji je organizovao BIRN Crna Gora.

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, ocijenio je da se više ne postavlja pitanje hoće li Crna Gora ući u Evropsku uniju (EU), već kakva će država biti u trenutku kada se to dogodi. On je pozvao na jačanje nezavisnih institucija i uspostavljanje snažnijeg nadzora nad kripto-tržištem.

„Sve je teže pratiti sumnjive finansijske tokove u svijetu virtualne imovine, ofšor aranžmana i složenih vlasničkih struktura koje otežavaju identifikaciju stvarnih vlasnika. Ovdje želim da naglasim da sam za razliku od nekih drugih donosilaca odluka bio protiv ideje o Crnoj Gori kao kripto raju”, kazao je Milatović, saopšteno je iz BIRN-a.

Milatović smatra da Crna Gora, kao mala zemlja, mora da razvije mehanizme za prepoznavanje hibridnog djelovanja koji se koriste za ostvarenje malignog uticaja. On je upozorio i da je posebno važno da dezinformacije ne plasiraju donosioci odluka.

„Nikada ne treba smetnuti s uma da je konačni cilj hibridnog djelovanja da građani izgube povjerenje u institucije. A posljedično u stratešku viziju da postanemo punopravna članica EU”, kazao je Milatović.

Izvršni direktor BIRN Crna Gora, Vuk Maraš, istakao je da članstvo u EU predstavlja istorijsku šansu za Crnu Goru.

“Vjerujem da je trenutak da se političke razlike ostave sa strane, te da sarađujemo svi zajedno. Ulazak u EU ne treba da predstavlja samo štrik, nego bi trebalo stvarno da se približimo po pitanju kvaliteta života i vladavine prava”, rekao je Maraš.

Britanska ambasadorka Don Meken kazala je da dezinformacije, posebno kada se pojačavaju novim tehnologijama, „podrivaju raspravu zasnovanu na činjenicama, slabe institucije i produbljuju društvene podjele, zbog čega je koordinisan odgovori važniji nego ikada.

„Suočavanje s ovim izazovima nije ni jednostavno ni brzo i zahtijeva dugoročnu posvećenost institucija, društva i medija. Jedan od efikasnih načina da se ovi izazovi prevaziđu jeste kroz nezavisno novinarstvo, istraživačko novinarstvo i informisanu javnu raspravu, koji imaju ključnu ulogu u jačanju transparentnosti i doprinose otpornijim demokratskim procesima, a Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno tom putu”, istakla je Meken.

Ističući da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Rikardo Seri, kazao je da predstoji ozbiljan rad na ispunjavanju završnih mjerila u ključnom Poglavlju 23.

„Borba protiv korupcije jedan je od centralnih stubova koji moraju biti čvrsti prije nego što se poglavlje privremeno zatvori. Test za Crnu Goru nije samo postojanje zakona na papiru, već sposobnost sistema da proizvede opipljive rezultate, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou“, istakao je Seri.

Otpravnik poslova Ambasade Poljske u Crnoj Gori, Piotr Stachańczyk, istakao je da su izazovi, poput kripto-kriminala i dezinformacija generisanih vještačkom inteligencijom, postali ključne prijetnje koje se ne mogu rješavati u izolaciji. On je upozorio da te aktivnosti često potiču od moćnih državnih aktera, poput Rusije, sa ciljem da oslabe zapadne saveze i polarizuju demokratska društva.

„Pojava kriptovaluta i AI tehnologija omogućila je kriminalnim aktivnostima prelazak u nove domene koje je nemoguće pratiti bez specijalizovanih alata“, poručio je Stachańczyk.

Predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić, istakla je da da nedovoljan broj sudija i neriješeni zaostali predmeti otežavaju zatvaranje pregovara sa EU, navodeći da sudovi već imaju prvostepene presude u predmetima organizovanog kriminala, ali da nedostatak kadra predstavlja ozbiljan izazov za njihovo okončanje na višim sudskim instancama.

I potpredsjednik Vlade, Filip Ivanović, smatra da je u pristupnim pregovorima najveći izazov obezbijediti pravosnažne presude u slučajevima organizovanog kriminala i visoke korupcije. Ivanović je ukazao i na složenost Poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu.

„Tu postoji veliki broj regulativa i direktiva koje je potrebno implementirati. Dodatni izazov su i ograničeni administrativni kapaciteti koji utiču na dinamiku sprovođenja reformi“, kazao je Ivanović.

Bivša ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ana Novaković Đurović, upozorila je da je u pregovaračkom procesu Vlada opterećena formom, a ne suštinom, ističući da je mnogo zakona usvojeno za kratko vrijeme, ali se ne razmišlja o njihovoj primjeni.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši predsjednik Odbora za evropske integracije u Skupštini Crne Gore, Ivan Vuković, smatra da bi se, ako ne postane članica EU, Crna Gora mogla suočiti sa izazovima koji bi mogli dovesti u pitanje njen opstanak. Vuković je istakao i da je nemoguće svesti priču o evropskim integracijama samo na usvajanje zakona.

“Često se dešava da dobijemo zakone, a nemamo vremena da ih pročitamo. Da li se to radi iz nužde zbog ograničenih administrativnih kapaciteta ili to neko radi namjerno”, kazao je Vuković.

Na panelu „Da li kripto i nezakoniti tokovi novca ugrožavaju EU integracije“ viceguvernerka Centralne banke Crne Gore, Zorica Kalezić, kazala je da ta institucija kroz snaženje supervizijske uloge bankarskog sektora doprinosi sprječavanju pranja novca, što uključuje i korišćenje kriptovaluta.

Pomoćnik direktora Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije, Aleksandar Radović, upozorio je da gotovina predstavlja mnogo veći rizik za pranje novca od kriptovaluta, navodeći da digitalne valute mogu postati prijetnja ako nema regulacije.

“Nezakoniti tokovi novca negativno utiču na proces integracija ka EU, dok je kripto dobar za integracije i cjelokupno društvo. Međutim, ako ne regulišemo tu oblast, to se može pretvoriti u suprotnost”, rekao je Radović.

Sara Pejović iz Komisije za tržište kapitala podsjetila je da Crna Gora nema krovni zakon o kriptovalutama, zbog čega je ograničen nadzor nad neregulisanim pružaocima usluga povezanih sa kriptoimovinom, dok je suosnivač Perper.net, Ivan Joličić, kazao da su zbog nepostojanja zakonskog okvira izgubljene godine za razvoj blockchain tehnologije u Crnoj Gori.

Na panelu o uticaju dezinformacija na EU integracije, generalna direktorica Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Radica Zeković, ukazala je na potrebu nezavisnih regulatora u borbi protiv dezinformacija, dok je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Sunčica Bakić, upozorila da nema sistemskog i aktivnog odgovora na manipulacije koje utiču na živote građana.