Vijesti NOVO

Ko je Viktor Orban, političar koji ljuti Evropu

· 16:21 · admin · 0 pregleda · 0 komentara
9 min citanja
viktor orban

AFP via Getty Images

Nijedan aktuelni lider u Evropskoj uniji ne vodi zemlju tako dugo kao Viktor Orban.

Ali posle 16 godina, suočava se sa najjačim izazovom do sada.

Većina anketa javnog mnjenja uoči parlamantarnih izbora 12. aprila prednost daju njegovom protivniku, nekadašnjem saradniku, Peteru Mađaru.

Od 2010, Orban je pretvorio Mađarsku u ono što je Evropski parlament osudio kao „hibridni režim izborne autokratije".

Čini se da on sam nije siguran kako da opiše sopstvenu tvorevinu, definišući je kao „neliberalnu demokratiju" i „hrišćansku slobodu".

Njegovi saveznici u pokretu američkog predsednika Donalda Trampa MAGA (Make America Great Again – Učinimo Ameriku ponovo velikom) to nazivaju „nacionalnim konzervativizmom“.

Orban se više puta sukobljavao sa kolegama iz Evropske unije oko rata u Ukrajini, blokirajući vitalno finansiranje za Kijev, koji optužuje da pokušava da natera Mađarsku na rat sa Rusijom.

Ipak, ima moćne međunarodne saveznike.

Smatra se najjačim partnerom Vladimira Putina u EU, a podržao ga je i predsednik SAD Donald Tramp u njegovoj kandidaturi za peti uzastopni mandat.

Njegovi najbliži saveznici unutar EU dolaze iz radikalne i ekstremne desnice.

Antagonizam premijera prema Briselu i dalje ide na ruku mnogim Mađarima, ali Orban je postao sve usamljenija figura među liderima EU koji traže evropsko jedinstvo kao odgovor na rat u Ukrajini.

Njegov ministar spoljnih poslova, Peter Sijarto, nedavno je priznao da je delio detalje sastanaka EU ruskom kolegi Sergeju Lavrovu, ali je te razgovore nazvao „svakodnevnom diplomatijom“.

viktor orban na mitingu

Reuters

Orban, sada 62-godišnjak, prvi put je skrenuo pažnju još kao student prava u Budimpešti krajem 1980-ih, kada je počeo da se raspada Sovjetski Savez.

Orban je osnovao politički pokret Fides, ili Savez mladih demokrata.

„Ako verujemo u sopstvenu moć, sposobni smo da okončamo komunističku diktaturu“, rekao je pred oko četvrt miliona Mađara tokom smelog sedmominutnog govora.

Okupili su se na Trgu heroja u gradu na ponovnoj sahrani Imrea Nađa, čoveka koji je stajao iza neuspelog ustanka u Mađarskoj 1956.

Osvrćući se na te reči 10 godina kasnije, rekao je da je „razotkrio tihu želju svih za slobodnim izborima i nezavisnom i demokratskom Mađarskom“.

Demokratija koja je zamenila autoritarnu sovjetsku vlast dramatično se promenila pod Orbanom, koji je, prema rečima novinara mađarskog porekla Paula Lendvaija, prešao „od jednog od najperspektivnijih branilaca mađarske demokratije do glavnog autora njenog pada“.

Profesor Andraš Bozoki, nekadašnji ministar kulture, opisuje Mađarsku od 2010. kao „jedinu bivšu konsolidovanu liberalnu demokratiju u EU koja je dostigla nivo nedemokratskog sistema kao hibridni režim“.

Fudbal – ljubav iz detinjstva

viktor orban igra fudbal

AFP via Getty Images

Posle govora 1989. godine pred masom ljudi na Trgu heroja, nastavio je kratko da studira liberalnu političku filozofiju na Oksfordu.

Njegovu stipendiju finansirao je milijarder mađarskog porekla Džordž Soros, protiv koga će se Orban okrenuti godinama kasnije.

Posle nekoliko meseci, napustio je studije kako bi se učestvovao u kampanji na izborima 1990. godine, kada je Fides osvojio 22 mesta.

Viktor Orban je bio na vrhu stranačke liste.

Prijatelji iz studentskih dana postali su ključni članovi Fidesa, a direktor njegovog koledža Ištvan Štumpf preuzeo je ulogu njegovog šefa kabineta tokom prvog Orbanovog premijerskog mandata od 1998. do 2002. godine.

Kao mladi poslanik, Orban i njegova stranka pridružili su se globalnom pokretu Liberalne internacionale 1992. godine.

Politikolog Zoltan Lakner veruje da je promenio ideologiju tokom druge polovine 1990-ih.

Pošto je Mađarskom vladala liberalno-socijalistička koalicija, shvatio je da je „za postizanje političkog uspeha neophodno da okrene leđa liberalizmu i pretvori stranku u nacionalističku, antiliberalnu političku snagu“.

viktor orban u mlađim danima

TIBOR ILLYES/MTI/AFP

Posle 2002. godine, Viktor Orban se sprijateljio sa Arpadom Habonijem, instruktorom borilačkih veština i biznismenom, koga je smatrao ličnim guruom.

Haboni je ostao Orbanov pouzdani saveznik i komponenta u poslovnoj imperiji koja podržava Fides, ali se retko viđa u javnosti.

U turbulentnom periodu ekonomske krize, Orban se 2010. vratio na vlast i od tada nije izgubio.

U proteklih 16 godina, on je transformisao Mađarsku nizom izmena njenih zakona i ustava, pobedivši na četiri uzastopna izborna procesa – sva četiri puta ubedljivo, sa dve trećine poslanika u parlamenta.

U pokušaju da se osigura Orbanovo političko nasleđe, usvojeno je više od 40 zakona, kojima su preoblikovani državne institucije, ekonomija, izborni zakoni i mediji.

Ekonomija je stabilizovana, javne finansije su obezbeđene i sredstva EU su pristigla.

Međutim, skupi državni projekti su dati u ruke Orbanovog užeg kruga, među kojima su i njegov prijatelj iz detinjstva i zet.

Fides i njegove pristalice su postepeno preuzele kontrolu nad medijskim pejzažom Mađarske, zamenjujući strane investitore, saopštio je mađarski medijski monitor Mertek.

Skoro svi „mediji prijateljski nastrojeni prema Orbanu“ preneli su 2018. vlasnička prava na fondaciju pod nazivom Kesma, čiji je odbor činio poslanik Fidesa i šef tink-tenka prijateljskog prema Fidesu, tvrdi Mertek.

Već nekoliko godina, organizacija Transparensi internešenela (Transparency International) označava Mađarsku kao najkorumpiraniju zemlju EU.

orban i putin se rukuju

POOL/AFP via Getty Images
Orbanovo blisko partnerstvo sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom naišlo je na mnoge kritike u Briselu

Evropski parlament je, i 2018. i 2025. godine, upozoravao na stalne pretnje vladavini prava.

Milijarde evra iz fondova EU za Mađarsku su od tada zamrznute.

EU je jedna od nekoliko Orbanovih meta poslednjih godina.

Njegov poslednji sukob sa liderima EU proistekao je nakon mađarskog veta kojim je blokirano 90 milijardi evra iz fonda evropskog bloka za Ukrajinu.

Šandor Čintalan, bivši saveznik i kritičar Orbana, govorio je o „stalnoj potrebi da se radikalizuje“, što ga razlikuje od drugih evropskih konzervativaca.

Ukrajina je postala još jedno ključno pitanje za dugogodišnjeg mađarskog lidera, a prethodno su mu mete bili Džordž Soros i migranti.

Politički konsultanti Džordž Birnbaum i Artur Finkelštajn dali su 2013. ideju Orbanu da od Sorosa stvori neprijatelja.

„Soros je bio dobra meta“, objasnio je Birnbaum, „jer se dovoljnom broju ljudi u Mađarskoj nije dopala ideja da ovaj milijarder… poput ‘Čarobnjaka iz Oza’, kontroliše politiku i pravdu, iza zavese“.

Orban je optužio grupe civilnog društva koje finansira Soros da „pokušavaju tajno i stranim novcem da utiču na mađarsku politiku“.

Kampanja sa plakatima koju su kritičari osudili kao antisemitsku bila je usmerena na filantropa, iako je Orban uspeo da ukaže na njegovu podršku Izraelu i premijeru Benjaminu Netanjahuu kako bi odbacio optužbe.

Centralnoevropski univerzitet koji je 1991. osnovao Soros, kada je Mađarska prigrlila demokratiju, bio je primoran da većinu aktivnosti preseli u Beč 2019.

U julu 2015, dok su izbeglice i ilegalni migranti u sve većem broju ulazili u EU preko mađarskih granica, Orban je povukao „jasnu vezu između ilegalnih imigranata koji dolaze u Evropu i širenja terorizma“.

Rešenje je jasno, rekao je.

„Želimo da sačuvamo Evropu za Evropljane i da sačuvamo Mađarsku za Mađare“, poručio je.

Na granici sa Srbijom podignuta je ograda i uvedeni su novi zakoni kojima se migranti kriminalizuju.

Zakon „Stop Sorosu“ iz 2018. kriminalizovao je one koji su pomagali ilegalnim migrantima, a Vrhovni sud EU je presudio da Budimpešta nije ispunila njene obaveze prema zakonu EU.

Uoči glasanja 12. aprila, Ukrajina je postala središte Orbanove kampanje optužujući ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da blokira snabdevanje Mađarske naftom, a njegove protivnike da žele da predaju mađarski novac Kijevu.

Iako je mogao da se osloni na Trampa i Putina za političku podršku, njegova tvrdnja da štiti Mađarsku od lidera koji vode rat postaje sve nesigurnija.

Orban nije doživeo izborni poraz od 2006. godine.

Uprkos podršci i Vladimira Putina i Donalda Trampa, sada se suočava sa najvećim testom u političkoj karijeri.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

!function(s,e,n,c,r){if(r=s._ns_bbcws=s._ns_bbcws||r,s[r]||(s[r+”_d”]=s[r+”_d”]||[],s[r]=function(){s[r+”_d”].push(arguments)},s[r].sources=[]),c&&s[r].sources.indexOf(c)<0){var t=e.createElement(n);t.async=1,t.src=c;var a=e.getElementsByTagName(n)[0];a.parentNode.insertBefore(t,a),s[r].sources.push(c)}}(window,document,"script","https://news.files.bbci.co.uk/ws/partner-analytics/js/fullTracker.min.js","s_bbcws");s_bbcws('setStory', {'origin': 'optimo','guid': 'cx2r5ywnr2jo','assetType': 'article','pageCounter': 'serbian.articles.cx2r5ywnr2jo.lat.page','title': 'Ko je Viktor Orban, političar koji ljuti Evropu ','author': 'Pol Kirbi – BBC urednik; Nik Torp – BBC dopisnik iz Budimpešte','published': '2026-04-06T14:18:11.054Z','updated': '2026-04-06T14:18:11.054Z'});

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *