Mapa bez jasnih putokaza: Nacrt državne strategije vanjske politike bez konkretnih smjernica

Dokument protkan birokratskim terminima, koji su samo zamjena za jasne korake. Stoga se i ciljevi strategije više bave tehničkim pitanjima – poput učešća u međunarodnim misijama ili otvaranja digitalnih kanala.

Strategija djeluje više kao popis opštih političkih mjesta, nego kao dokument koji treba da “uokviri” djelovanje crnogorske diplomatije… Crna Gora može i mora da planira konkretnije korake, kaže Ivan Vuković (DPS)

Crna Gora bi ove godine trebalo da dobije svoju prvu strategiju vanjske politike od obnove državne nezavisnosti 2006. Međutim, nacrt tog dokumenta, koji bi trebalo da detaljnije objasni spoljnopolitičke planove države u narednih nekoliko godina (2026-2029), trenutno ne nudi precizne smjernice koje bi pomogle u ispunjavanju strateških ciljeva navedenih u njemu, niti propisuje konkretne korake u slučaju geopolitičkih previranja, poput onih koja se dešavaju trenutno širom svijeta.

“Vijestima” je prošle sedmice iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) saopšteno da će nacrt strategije biti na javnoj raspravi do 22. aprila. Ocijenili su da u uslovima rastuće globalne nestabilnosti, geopolitičkih, bezbjednosnih i ekonomskih izazova, uspješno sprovođenje vanjske politike zahtijeva proaktivan, planski i koordinisan pristup, zasnovan na “sposobnosti blagovremenog prepoznavanja budućih trendova, prilika i izazova, kao i upravljanja njima na način koji jača otpornost društva i međunarodni položaj države”.

“Polazeći od navedenog, prepoznata je potreba za donošenjem jedinstvenog planskog dokumenta, a koji će doprinijeti usmjeravanju, kontinuitetu, međuinstitucionalnoj koordinaciji, te odgovornosti u sprovođenju utvrđenih vanjskopolitičkih prioriteta za naredni četvorogodišnji period”, dodali su.

Kao prioritetni cilj, u nacrtu dokumenta navedeno je članstvo države u Evropskoj uniji (EU), dok su ostali – “kredibilno članstvo” u NATO-u i jačanje odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta, unapređenje ekonomske saradnje s inostranstvom na temeljima vladavine prava i održivog razvoja, jačanje ugleda države i modernizovana profesionalna služba.

Ipak, nacrt je protkan terminima poput “snaženje”, “unapređenje” i “posvećenost”, koji su samo zamjena za jasne korake. Stoga se i ciljevi strategije više bave tehničkim pitanjima – poput učešća u međunarodnim misijama ili otvaranja digitalnih kanala.

Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši šef skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, rekao je “Vijestima” da očekuje da će kvalitet dokumenta, na temelju sugestija stručne javnosti, biti značajno unaprijeđen prije usvajanja.

Naveo je da u postojećem obliku strategija više djeluje kao popis opštih političkih mjesta, nego kao dokument koji treba da “uokviri” djelovanje crnogorske diplomatije do kraja decenije.

“Evidentno je da u strategiji nedostaje puno toga, uključujući konkretne mjere za unapređenje nezadovoljavajućeg stanja u resoru vanjskih poslova, ozbiljan osvrt na brojne izazove s kojima se Crna Gora suočava na međunarodnom planu i sl.”, dodao je Vuković.

Upitan može li država u nestabilnom geopolitičkom trenutku – rat na Bliskom istoku, previranja unutar EU, nepredvidivost Sjedinjenih Američkih Država pod Donaldom Trampom – planirati konkretnije korake, Vuković je odgovorio da “može i mora”.

Ukazao je da država veličine Crne Gore, s ograničenim ekonomskim resursima i skromnim potencijalom za razvoj vojnih snaga, i nema drugi način da utiče na političke prilike na širem planu do vanjske politike.

“Stoga je izuzetno važno da se i poslu izrade strategije vanjske politike pristupi do kraja ozbiljno, odnosno da se ukupan intelektualni potencijal, profesionalno znanje i iskustvo brojnih istaknutih pojedinaca, u prvom redu aktivnih i karijernih diplomata u penziji, stavi u funkciju njenog dugoročnog razvoja”, podvukao je sagovornik.

Iako se nacrt dokumenta poziva na princip finansijske održivosti, on istovremeno postavlja izuzetno visoke finansijske ciljeve. Crna Gora se na NATO samitu u Hagu krajem juna prošle godine obavezala na ulaganje pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na godišnjem nivou za odbranu do 2035. – dva i po puta više od dosadašnje “kvote” od dva odsto. Predviđeno je da se 3,5 odsto usmjeri na direktne vojne troškove, a 1,5 odsto na “šire izdatke za bezbjednost”.

Nacrtom strategije predviđeno je da se iz godine u godinu ta izdvajanja povećavaju za 0,2 odsto, te da 2029. iznose 2,8 odsto BDP-a. Imajući u vidu trenutnu ekonomsku snagu države (prema podacima Eurostata iz juna 2025, crnogorski BDP iznosio je 54 odsto prosjeka EU), to može da predstavlja fiskalni pritisak koji bi mogao biti neodrživ bez ugrožavanja drugih sektora, poput zdravstva ili obrazovanja.

Takođe, fiskalna strategija za period od 2024. do 2027. predviđa otvaranje osam novih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Ipak, nacrt strategije vanjske politike ne obrazlaže detaljno kako će se obezbijediti kadar za toliki broj novih misija, a da se ne naruši kvalitet postojeće mreže, koji je, prema ocjenama stručnjaka, ionako deficitaran.

Nacrt dokumenta prepoznaje “rastuće globalne nestabilnosti” i “hibridne prijetnje” kao ključne izazove, ali su rješenja u dijelu operativnih ciljeva uglavnom fokusirana na povećanje broja aktivnosti saradnje i učešće u misijama. Dokumentom nisu ponuđeni konkretni mehanizmi za odgovor u slučaju naglog zaoštravanja odnosa između velikih sila ili prekida u lancima snabdijevanja, što se u uvodu nacrta navodi kao moguća posljedica aktuelnog geopolitičkog stanja.

Osim toga, u dokumentu je konstatovano da je digitalna diplomatija “nužan, a ne dodatni instrument savremenog djelovanja”, te da se kroz uspostavljanje mehanizama digitalne diplomatije doprinosi strateškom pozicioniranju države. Ipak, kao operativni cilj u tom domenu postavljen je “broj digitalnih kanala koji se koriste u komunikaciji s javnošću”, s naznakom da se 2029. očekuje da tih kanala bude 51 ili više. Međutim, teško da se broj kanala može smatrati uspješnom digitalnom diplomatijom koliko, na primjer, povećanje pozitivnog narativa o Crnoj Gori u vodećim međunarodnim medijima ili suzbijanje dezinformacija koje narušavaju ugled države.

Prioritetni strateški cilj je punopravno članstvo u EU, ali se strategija u tom dijelu u velikoj mjeri oslanja na ispunjavanje završnih mjerila i usklađivanje s pravnom tekovinom Unije. Iako je to nužnost, jasno je da nedostaje plan o kom su već govorili eksperti upoznati s procesom evropskih integracija, a to je lobiranje kod skeptičnih članica EU, van standardnog političkog dijaloga.

Ulazak u EU ne zavisi samo od rada države, već i od političke volje država članica, što strategija, moglo bi se zaključiti, tretira kao zagarantovanu stavku. Iako je jasno da unutar EU raspoloženje za proširenje postoji, stručnjaci su upozoravali da bi veliki centri, poput Pariza, Amsterdama ili Brisela mogli predstavljati problem kad ugovor o pristupanju Crne Gore dođe do tamošnjih parlamenata.

Što se tiče usmjerenja ekonomske diplomatije, data je široka i birokratska definicija daljih planova.

“… Jačanje ekonomske otpornosti, privlačenje i diversifikaciju investicija, procjena i selekcija investicija od značaja za zaštitu nacionalnih interesa i ekonomsku bezbjednost, internacionalizacija crnogorske privrede, unapređenje trgovinskih odnosa i razvoj održivih međunarodnih partnerstava, s ciljem ostvarivanja dugoročnog prosperiteta i ukupnog društvenog napretka”, piše u dokumentu.

U tom dijelu, na primjer, nije navedeno na kojim tačno tržištima Crna Gora želi da plasira svoje proizvode, niti su predložene konkretne tehnološke grane u kojima država traži partnere.

Iz MVP-a, kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), podsjetili su da je taj resor tokom 2025. započeo proces izrade nacrta strategije vanjske politike, te da je “poseban akcenat” stavljen na proces planiranja baziran na metodologiji koju je usvojila Vlada.

“Proces se, između ostalih, rukovodi i principom transparentnosti i uključio je različite zainteresovane strane, a što je omogućilo sagledavanje različitih perspektiva u pripremi nacrta dokumenta”, pojasnili su.

Poručili su da će nakon završene javne rasprave, Ministarstvo razmotriti sve pristigle primjedbe i sugestije da bi pripremili predlog strategije, a koji će potom biti upućen Vladi na razmatranje i usvajanje.