Milatović: Crna Gora mora da razvije mehanizme za prepoznavanje…

Predsjednik države kazao da je sve teže pratiti sumnjive finansijske tokove u svijetu virtualne imovine, of-šor aranažmana i složenih vlasničkih struktura koje otežavaju identifikaciju stvarnih vlasnika. "Ovdje želim da naglasim da sam, za razliku nekih drugih donosilaca odluka, bio protiv ideje o Crnoj Gori kao kripto raju", rekao je Milatović

Crna Gora kao mala država mora da razvije mehanizme za prepoznavanje hibridnog djelovanja koje se koristi za ostvarivanje malignog uticaja, a čiji je cilj da građani izgube povjerenje u institucije, poručio je predsjednik Države Jakov Milatović.

Milatović je na antikorupcijskom forumu, kojeg je organizovao BIRN, rekao da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovora i na samom pragu Evropske unije (EU), pa je više nego ikada neophodno da se se postavi pitanje "kakvu Crnu Goru u EU želimo".

On je kazao da više nije pitanje da li će država postati članica EU.

"Pitanje je kakva će Crna Gora biti 2028. ili 2029. kad postane članica EU. Država koja je ispunila tehničke kriterijume u pregovorima ali je pritom zanemarila kvalitet procesa ili država koja je iskoristila transformativni potencijal pregovora da učvrsti i izgradi institucije i odbrambene demokratske mehanizme za sve izazove savremenog doba", rekao je Milatović.

On je kazao da je sve teže pratiti sumnjive finansijske tokove u svijetu virtualne imovine, of šor aranažmana i složenih vlasničkih struktura koje otežavaju identifikaciju stvarnih vlasnika.

"Ovdje želim da naglasim da sam, za razliku nekih drugih donosilaca odluka, bio protiv ideje o Crnoj Gori kao kripto raju", kazao je Milatović.

On je rekao da bilateralni sporazumi o saradnji treba da budu usklađeni sa evropskim normama kojima država teži kako bi se eliminisao manevarski prostor za eventualne koruptivne radnje i ugrožavanje javnog interesa.

"Crna Gora treba da se snažnije fokusira na izgradnju ekonomije znanja a ne ekonomije kvadrata. Kao predsjednik, obaveza mi je da ukažem na potencijalnu mogućnost ugrožavanja javnog interesa, i to me je vodilo kada sam vratio određene sporazuma koji su na uštrb javnog interesa", istakao je Milatović.

On smatra da ništa manje štetan po demokratske procese nije maligni uticaj trećih strana, koje na razne načine pokušavaju da kreiraju stanje nestabilnosti u zemlji, "sa primarnim ciljem da nas skrenu ili makar uspore na putu ostvarenja legitimnih, strateških i vanjsko-političkih ciljeva".

"Od suštinske važnosti je da Crna Gora kao mala zemlja razvije mehanizme za prepoznavanje hibridnog djelovanja koji se koriste za ostvarenje malignog uticaja", dodao je Milatović.

On je naveo da nikad ne treba smetnuti s uma da je konačni cilj hibridnog djelovanja da građani izgube povjerenje u institucije.

"A posljedično u stratešku viziju da postanemo punopravna članica EU", kazao je Milatović.

On je, govoreći o dezinformacijama, rekao da je posebno važno da ih ne plasiraju donosioci odluka.

Milatović je naveo da su usvajanje zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, bjekstvo Miloša Medenica i događaj koji je rezultirao ukidanjem viza za turske državljane, primjeri koje su pratile dezinformacije.

Milatović je naveo da država treba da pokaže dodatnu zrelost kroz finansijsku transparentnost, koja dolazi ne putem bilateralnih sporazuma već kroz izgradnju jednakih uslova za sve.

On smatra da država trebi snažniji nadzor kripto tržišta kroz unapređenje finansijsko obavještajnog rada policije i ANB.

Milatović je rekao da je potrebna i borba protiv malignog uticaja i hibridnog djelovanja, kroz dovršetak izborne reforme.

Amabasadorka Velike Britanije (VB) Don Meken rekla je da iako VB nije više član EU, ostaje jak partner Crnoj Gori.

VB je, kako je dodala, veoma predana vladavini prava i demokratiji i institucionalnom integritetu cijelog regiona.

„Diskusija za članstvo u EU do 2028. ne ogleda se samo u vašoj ambiciji već i u snazi institucija, javnom povjerenju“, rekla je Meken.

Ona je kazala da su izazovi koji su prisutni u tom procesu, zloupotreba kripto valuta i nelegalnih finansijskih tokova i plasiranja dezinformacija, povezani.

Meken je rekla da ti izazovi utiču na vladavinu prava i povjerenje građana.

„Dezinformacije grade jaz među ljudima. Jedan od načina da se suprotstavimo dezinformacijama je nezavisno novinarstvo“, dodala je Meken.

Zamjenik šefa Delegacije EU Rikardo Seri rekao je da prilikom posjete prošle sedmice, evropska komesarka Marta Kos kazala da je država ušla u završnu fazu pregovora ali i upozorila da predstoji još dosta posla.

Seri je podsjetio da se poglavlja koja se tiču vladavine prava zatvaraju zadnja jer je to važno za kredibilnost EU procesa.

"Prije nego što se mogu zatvoriti ta poglavlja, Crna Gora mora ispuniti sve uslove koja se tiču obaveza u oblasti borbe protiv korupcije, kao i oblasti antikorupcije. Ciljevi su veoma visoki jer ćemo testirati da li postoji reforma", naveo je Seri.

On je kazao da će sljedeća biti izborna godina i da tu postoji mogućnost za uticaj sa strane.

"Vidjeli smo kako koruptivne metode širom Evrope mogu da budu izuzetno jake, gdje je povjerenje u institucije oslabljeno, i to je direktna linija između borbe protiv korupcije i građenja jakih institucija, jer se tada dezinformacije lakše šire", dodao je Seri.

On je naveo da će EU nastaviti da podržava Crnu Goru u jačanju institucija.

Otpravnik poslova u Ambasadi Poljske Piotr Stachańczyk rekao je su teme korupcije, maligni uticaj, dezinformacije, u skladu sa poljskim prioritetima spoljne politike.

"I spremni smo da podržimo Crnu Goru u borbi protiv ovih prijetnji. U digitalnoj eri se opasnosti preuzimaju nove oblike, pojavljivanje kripto valuta omogućilo je da koruptivne aktivnosti pređu u druge domene koje je nemoguće pronađi bez specijalizovanih vještina", rekao je Stachańczyk.

On je naveo da je brzi razvoj tehnologije, vještačke inteligencije, to napravila još izazovnije.

"Savremeni izazovi, krivična djela, ne mogu se izolovano rješavati, podsjetimo se da obično dolaze od snažnih aktera, država kao što je Rusija, koje žele da poljuljaju povjerenje u demorkatske institucije, oslabljaju saveze", dodao je Stachańczyk.

On je dodao da zbog toga aktivna borba protiv tih prijetnji zahtijeva međunarodnu saradnju.

Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš rekao je Maraš da zbog geopolitičkih dešavanja Crna Gora je dobila priliku da postane dio EU.

"Ne možemo smetnuti s uma da je članstvo za jednu malu državu, koja još nije dovoljno demokratski razvijena, šansa koja se ukazuje jednom", kazao je Maraš.

On je dodao da, što se više država približava EU, više se suočava sa ozbiljnim malignim uticajima iz više pravaca.

"U geopolitičku smislu neke zemlje ne žele da nas vide tamo, jer im je prioritet da se oslabi EU. Imamo i komšije kojima je interes da Crna Gora ne ide dalje da se ne bi vidjelo da su reforme kod njih još slabije", dodao je Maraš.

Prema riječima Maraša, Crna Gora ima šansu da vrlo brzo postane članica EU.

"Vjerujem da to nije prilika nego i obaveza prema generacijama koje dolaze. Vjerujem da je trenutak da se političke razlike ostave po strani, da uradimo sve što možemo da se što prije približimo EU, u smislu vrijednosti, kvaliteta, standarda života", zaključio je Maraš.