Mond: Atmosfera kraja Orbanove vladavine pred izbore u Mađarskoj

Dok Mond ističe da „ultrakonzervativni premijer Orban prvi put strepi da se njegova hegemonija bliži kraju“, drugi listovi predočavaju da je „Orban krenuo u bitku sve ili ništa“

U Mađarskoj Viktora Orbana uoči parlamentarnih izbora vlada atmosfera kraja vladavine, piše danas u izvještaju iz Budimpešte francuski list Mond (Le Monde).

Briselski portal Politiko ocjenjuje da će premijer Orban jako otežati vladavinu opozicije, ako ona i pobijedi na izborima, „jer je on postavio svoje lojaliste na položaje u ključnim institucijama koji će biti u stanju da zakoče budžetska izdvajanja i nove zakone“.

Mediji u EU s pažnjom prate kampanju za izbore 12. aprila u Mađarskoj i stavljaju do znanja da istraživanja raspoloženja birača pokazuju da bi opoziciona stranka Tisa lidera Petera Mađara mogla dobiti do 56 odsto glasova, a Orbanova partija Fides oko 37 odsto glasova.

U komentarima se ocjenjuje da Orban, zato što ideološki i vrijednosno zagovara otklon od EU i „neliberalnu demokratiju“, uživa podršku Moskve i nove vlasti u Vašingtonu.

Otud kao podršku pred izbore 12. aprila očekuje i dolazak u Budimpeštu američkog potpredsjednika Džej Di Vensa.

Neki mediji, poput italijanskog lista Republika, misle da to izaziva veoma podijeljene stavove među Mađarima, ali i kritike inače ideološki Orbanu naklonjenih vođa krajnje desnice u EU.

Dok Mond ističe da „ultrakonzervativni premijer Orban prvi put strepi da se njegova hegemonija bliži kraju“, drugi listovi predočavaju da je „Orban krenuo u bitku sve ili ništa“.

Mađarski premijer, koji je na vlasti 16 godina, kampanju za izbore sveo je na, kako se ističe, bitku protiv Brisela i većine u EU koji navodno guraju Mađarsku u rat i davanje novca bez pokrića Ukrajini.

Dok vlasti u Kijevu, kako kaže Orban, ne dopuštaju da nafta, usred krize i rata u Iranu, preko ukrajinskog naftovoda bude isporučena Mađarskoj i Slovačkoj.

Budimpešta i Bratislava su zbog toga blokirale zajam EU od 90 milijardi eura Ukrajini i zatražile od Kijeva da, što zasad još nije učinjeno, jedna evropska komisija istraži tvrdnje ukrajinskih vlasti da je taj naftovod oštećen u ruskom vojnom napadu.

Vođa mađarske opozicije Mađar takođe je osudio ponašanje Kijeva, a naročito prijetnje Orbanu i njegovoj porodici.

Ali je njegova stranka Tisa svoju kampanju usredsrijedila na sređivanje odnosa s EU i domaća pitanja poput zdravstva, obrazovanja, saobraćaja i osiromašenja, kao i sve manjeg broja stanovnika na selu.

Na to, pored ostalih, ukazuje britanska TV mreža BBC, dok Mond napominje da je „Orban svoju zemlju zabetonirao od 2010. godine, preuzimajući vlast nad pravosuđem, medijima i univerzitetima“.

Vođa opozicije Mađar, koji ima podršku u većim mjestima i gradovima, ističe Bi-Bi-Si, takođe posebno naglašava da će se boriti protiv korupcije i vratiti vladavinu prava.

„Orbanova vlada je stalno bila pod udarom optužbi da rasipa novac iz državnih blagajni i da tendere za projekte daje kompanijama koje drže Orbanovi bliski saveznici“, stoji u analizi britanske TV mreže.

A u pitanju su mostovi, fudbalski stadioni, autoputevi, dodaje BBC i navodi da je, recimo, Orbanov zet Ištvan Tiborc vlasnik lanca hotela, dok je njegov prijatelj Lerinc Mesaroš, stručnjak za gasna postrojenja, postao najbogatiji čovjek u zemlji.

Majkl Ignatijef, bivši rektor Centralnog evropskog univerziteta (CEU), koji je izbačen iz Mađarske 2019. godine, zaključuje da je „Budimpešta štab neliberalne demokratije u svijetu“.

Zato, podvlači Ignatijef, ovo „nisu samo izbori, već referendum o cjelokupnom modelu autoritarne vlasti koju Orban oličava“.