Montenegrobet: Nemogući porez na dobitke – poklon zelenašima i…

Najnoviji predlozi Ministarstva finansija predstavljaju nastavak dvogodišnje prakse pravne nesigurnosti, prekomjernih izmjena propisa i sistemskog urušavanja legalnog tržišta igara na sreću u Crnoj Gori. U tom periodu svjedočimo ne samo inflaciji propisa bez presedana, već i modelu regulacije koji je u direktnoj suprotnosti sa evropskom praksom i osnovnim ekonomskim principima.

Prema komparativnoj analizi evropskih jurisdikcija, predloženi model oporezivanja dobitaka – 12% od prvog eura bez ikakvog praga – predstavlja gotovo nemoguć slučaj u Evropi, jer sve države koje oporezuju igrača imaju jasno definisan prag oslobođenja (od 449€ do 3.000€) . Još značajnije, većina država EU uopšte ne oporezuje igrača, već isključivo operatera, čime se štiti legalno tržište i održava kontrola nad sektorom.

Uprkos tome, Ministarstvo finansija uvodi model koji ne postoji u evropskoj praksi i to u regulatornom okruženju koje nema osnovne mehanizme kontrole – bez sistema blokade ilegalnih sajtova, bez praćenja offshore transakcija i bez evaluacije prethodnih zakonskih rješenja.

Empirijska iskustva iz EU jasno pokazuju šta slijedi nakon ovakvih mjera:

Zaključak je jasan: svaki put kada poreski pritisak postane nekonkurentan, igrači prelaze na neregulisano tržište.

U crnogorskom kontekstu, to ne znači samo odlazak na offshore platforme – to znači direktno jačanje zelenašenja i sive ekonomije. Kada legalni operateri postanu nekonkurentni, igrači gube zaštitu sistema, a tržište preuzimaju nelegalni operateri i pojedinci koji djeluju van bilo kakve kontrole države.

Drugim riječima, predloženi model nije fiskalna mjera – to je direktno preusmjeravanje novca iz legalnih tokova ka nelegalnim strukturama.

Posebno zabrinjava činjenica da se zakonodavni okvir mijenja bez ikakve stabilnosti ili analize efekata:

Ovakva praksa predstavlja direktno kršenje principa pravne sigurnosti i predvidivosti poslovanja.

Pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da odbace predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak građana, jer:

Legalno tržište igara na sreću nije problem – ono je ključni partner države u kontroli, oporezivanju i zaštiti društva.

Ukoliko se ovaj zakon usvoji, posljedice neće biti samo ekonomske – one će biti dugoročne, sistemske i društveno štetne.