Na meti ruske banke i kripto-mreže

EU predlaže 21. paket sankcija protiv Rusije sa naglaskom na finansijski sektor

EU je predložila 21. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, koji je snažno usmjeren na banke i kripto-mreže te zemlje, kao i na proizvodnju dronova, trgovce naftom i rafinerije, izjavila je danas šefica diplomatije EU Kaja Kalas.

Novim paketom predviđeno je stavljanje na listu sankcija 170 pojedinaca i entiteta. Među njima je blizu 90 banaka, najviše odjednom do sada, čime bi ukupan broj banaka pod sankcijama premašio 100, odnosno više od polovine od 213 ruskih kreditora povezanih s međunarodnim finansijskim sistemom.

Na banke će se primijeniti puna težina sankcija EU, uključujući zamrzavanje imovine, zabrane putovanja i zabrane transakcija. Paket će u srijedu biti predstavljen ambasadorima EU radi pregovora. Za usvajanje sankcija potrebna je jednoglasna odluka.

Zapadne sankcije već su snažno pogodile ruski bankarski sistem, a njene najveće banke isključene su 2022. iz SWIFT-a, bezbjednog globalnog sistema za slanje finansijskih platnih instrukcija.

Međutim, ruske kompanije sada koriste široku mrežu manjih kreditora kako bi zaobišle sankcije i nastavile trgovinu.

„Namjeravamo da zadamo snažan udarac ruskom finansijskom sektoru, uvodeći zamrzavanje imovine za blizu 90 banaka i dodatne zabrane transakcija za više od 30 banaka u Rusiji i drugim trećim zemljama“, navela je Kalas u objavi na platformi X.

Jedan diplomatski izvor iz EU, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je cilj da se oslabi ruski finansijski sistem i podstakne Moskva da pregovara o mirovnom sporazumu sa Ukrajinom.

Ekonomski rast Rusije naglo je usporio na samo jedan odsto prošle godine, sa 4,9 odsto u 2024, što su zvaničnici pripisali visokim kamatnim stopama, zapadnim sankcijama i jakoj valuti.

Uticajni ruski istraživački centar TsMAKP više puta je upozoravao na predstojeću bankarsku krizu, što centralna banka negira.

„Bankarska kriza nastavlja da se odvija u latentnom obliku – zbog prikrivanja pogoršanja kvaliteta aktive kroz restrukturiranje dospjelih kredita, kao i zbog dominacije kreditnih institucija u državnom vlasništvu“, naveo je TsMAKP u bilješci od 10. maja.

Zamjenik guvernera ruske centralne banke Filip Gabunija izjavio je prošle sedmice da banka ne vidi znake bankarske krize i da su se restrukturiranja stabilizovala.

Paket predviđa zabrane transakcija za 35 banaka, od kojih su četiri izvan Rusije, kao i za 11 kripto-platformi koje pomažu Rusiji da zaobiđe zapadna ograničenja, uključujući i u trećim zemljama.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da paket postavlja osnovu za buduće strože mjere protiv kripta na nivou država.

„… uvešćemo mogućnost potpune zabrane usluga povezanih s kripto-imovinom za treće zemlje. To će djelovati kao snažno sredstvo odvraćanja za zemlje koje su domaćini platformama koje pomažu Rusiji da zaobiđe naše sankcije“, rekla je Fon der Lajen novinarima.

Kirgistan je bio prva treća zemlja pogođena instrumentom EU protiv zaobilaženja sankcija, dijelom zbog njegove uloge u ruskim kripto-transakcijama. Dvadeseti paket sankcija zabranio je prodaju mašina za rezanje metala i telekomunikacione opreme iz EU.

Komisija predlaže da se gornja granica cijene nafte zamrzne na sadašnjem nivou na šest mjeseci, kako bi se izbjeglo da Moskva prihoduje zahvaljujući ratu u Iranu.

Komisija predlaže pooštravanje ograničenja za ruski tečni prirodni gas (LNG), poput preprodaje tankera; stavljanje na listu još 30 plovila iz ruske flote iz sjenke; i proširenje kriterijuma za stavljanje na listu na plovila uključena u dopunjavanje gorivom brodova pod sankcijama ili iskrcavanje tereta.

Paket takođe prvi put uključuje ograničenja uvoza ribe, kao i ograničenja uvoza i izvoza visokoučinkovitih metalnih legura ključnih za odbranu i vazduhoplovstvo.