Narva: svakodnevica u „najruskijem gradu“ Evropske unije

Narva je estonski grad na granici s Rusijom. Na društvenim mrežama kruže pozivi na otcjepljenje od Estonije. Šta se iza toga krije i kako stanovnici gledaju na to? Reporter DW-a bio je na licu mjesta

Na karti je Narva samo grad u Estoniji na istočnoj granici Evropske unije. No politički gledano, na toj granici rasplamsavaju se rasprave o bezbjednosti, identitetu i budućnosti Evrope.

Razlog su nekoliko anonimnih ruskojezičnih kanala na društvenim mrežama pod senzacionalističkim imenom „Narodna Republika Narva“. Nepoznate osobe tamo pozivaju na otcepljenje ovog grada od Estonije i šire proruske narative. Estonske obavještajne službe opisuju ih kao provokaciju, dok meštani to otpisuju kao besmislicu. Samo pojavljivanje takvih poruka čini granični grad simbolom razgraničenja prema Rusiji.

U Narvi je sve kao i obično: ljudi obavljaju svakodnevne poslove. Jak vjetar duva s istoimene reke prema Finskom zalivu, ulice su gotovo puste, a vizuelno je uočljiva mješavina pročelja u sovjetskom stilu i evropskih natpisa na prodavnicama. Na drugoj obali reke leži ruski Ivangorod. Granica prema Rusiji je otvorena, ali se može prelaziti samo danju i pješice; automobili i autobusi ne smiju preći most – tako je odlučila Rusija. Zvanično se most renovira, a zabrana bi trebalo da traje najmanje do kraja godine.

Za mnoge stanovnike Narve svakodnevno putovanje između dvije zemlje dio je života. Ljudi prelaze rijeku Narvu kao i ranije – neki idu u kupovinu, drugi posećuju rodbinu, a treći jednostavno iz navike.

„Evropa počinje ovdje“ – na te riječi grad je dugo bio ponosan. No danas taj slogan ima drugačiju težinu. Iako granica izgleda mirno, ovdje se Zapad i Rusija direktno suočavaju. Sve važne teme evropske politike – NATO, sankcije, rat u Ukrajini – osjećaju se u Narvi na svega nekoliko stotina metara udaljenosti.

Posljednjih nedelja Narva je bila u središtu međunarodnog medijskog izveštavanja. Najprije zbog spekulacija o mogućem separatizmu, a zatim zbog drona koji se nedavno srušio u blizini – vjerovatno ukrajinskog, koji je doletio s ruske teritorije. Zvanično se navodi da je dron zalutao.

Ukrajinski dronovi su 25. marta napali luke u ruskoj Lenjingradskoj oblasti. Jedan od izgubljenih dronova pogodio je dimnjak elektrane u malom gradu Auvere u blizini Narve. Na sreću, nije bilo poginulih ni teže povrijeđenih.

O navodnim separatističkim tendencijama gradonačelnica Katri Raik govori smireno: „Stanovnici Narve brinu se za imidž svog grada. Takve vijesti nas čine poznatima u negativnom smislu, a to niko ne želi. Ljudi jako vole svoj grad. Stanovnici Narve nemaju vremena da izmišljaju priče. Ovde se računa samo preživljavanje, plaćanje računa za grijanje i struju.“

Narva je grad s najvećim brojem stanovnika u Evropskoj uniji kojima je ruski maternji jezik. Samo oko dva odsto stanovnika kod kuće govori estonski, dok ostatak govori ruski. Trećina stanovništva poseduje ruski pasoš.

No i tu se nešto mijenja, kaže Raik, koja spada u onih dva odsto građana čiji je maternji jezik estonski. „Nekad je estonski bio svojevrsni tajni jezik, danas više nije. Naravno, Narva neće postati estonsko govorno područje, ostaće dvojezična, a u budućnosti će možda biti i trojezična“, priča Raik.

Pri tome misli na engleski, koji bi nakon otvaranja prve evropske fabrike za magnete od rijetkih zemnih metala u Narvi mogao postati traženi međunarodni jezik komunikacije. Fabrika već proizvodi važne komponente za Evropu i smanjuje zavisnost EU od Kine.

Činjenica da etničkim Rusima u gradu koji se graniči s Rusijom pripada apsolutna većina budi paralele s Donbasom, Krimom i Pridnjestrovljem, ali lokalni novinar i antropolog Roman Vikulov odbacuje ih: „U Narvi nema separatista, nikad ih nije ni bilo – osim prije 35 godina, kada su mnogi sanjali o autonomiji unutar Estonije. O tome se danas više ne govori.“

Vikulov ipak upozorava da u Narvi ima ljudi koji više ne vjeruju da bi im se život u Estoniji mogao poboljšati. „Vlada veliko razočaranje i duboka potištenost. Opšte raspoloženje je loše, ali nije agresivno“, priča.

Ljudi ne odlaze zato što žele da se „priključe Rusiji“ ili da se „otcepe“ od Estonije, nego zato što ne vide budućnost za sebe. „Iz frustracije i nepoverenja u pogledu budućnosti Narve uopšte“, kaže Vikulov i dodaje: „To je direktno povezano sa položajem našeg istočnog susjeda. Dugo su nam kao graničnom gradu obećavane dobre perspektive. Taj san se, po mom mišljenju, odavno raspršio.“

Na ulicama Narve politički razgovori se brzo završavaju. Jedna starija gospođa reporteru DW-a kaže: „To me sve ne zanima. Već dugo živim u Narvi i za mene je grad ono što jeste – ostaje moj grad.“

O takozvanoj „Narodnoj Republici“ stanovnici kažu: „To ne treba shvatiti ozbiljno, to je lažna vijest.“ „Potpuna besmislica. To čovjek ne može ni da zamisli.“ „Ne vjerujem da stanovnici Narve žele da pređu pod Rusiju. U mom krugu poznanika nema nikoga ko želi tako nešto.“ Skoro svi dodaju da je život u Estoniji bolji – dovoljno je posjetiti rusku stranu da se to vidi.

U poređenju dva grada razdvojena rijekom, Ivangorod prolazi lošije, kažu stanovnici Narve. Projekat izgradnje šetališta uz rijeku u Ivangorodu nije uspio, iako je EU u programu prekogranične saradnje oba grada obezbijedila sredstva. Na estonskoj strani nastalo je lijepo obalno šetalište, dok je ono u Ivangorodu devet puta kraće.

Narva je dobila 830.000 dolara, a Rusi čak 1,2 miliona evra. Novinar Njujork tajmsa je 2017. zaključio da je korupcija vjerovatno razlog ruskog neuspjeha, što su dvije godine kasnije potvrdili stanovnici Ivangoroda.

„To je poređenje životnih uslova koje možete raditi svake sedmice“, kaže Sergej Stepanov, novinar estonske javne televizije u Narvi. „Ljudi u Rusiji su siromašniji. Ivangorod opisujem kao depresivan grad. Penzije u Lenjingradskoj oblasti otprilike su tri puta niže nego u Estoniji. Stoga mi se krimski scenario, što se tiče podrške lokalnog stanovništva, čini nerealnim. Ljudi ne žele da idu u Rusiju.“

Zamenica predsjednika Gradskog veća Narve Jana Kondrasova na to gleda drugačije: „Uvijek će biti ponekog sa radikalnim pogledima. Naravno, i kod nas ima takvih ljudi, ali to nije raširen fenomen.“

U Moskvi Narva se ne zaboravlja, iako pozivi na separatizam ne nailaze na odjek kod stanovnika. Predsjednik Vladimir Putin javno je spomenuo Narvu 2022. godine. Na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu rekao je da je car Petar Veliki za vrijeme Severnog rata „vratio teritorije“. „To se odnosi na Narvu“, naglasio je Putin, što je izazvalo proteste u Estoniji.

Od ruske invazije na Ukrajinu, svake godine 9. maja na ruskoj obali Narve priređuje se veliki koncert – sa sovjetskim simbolima zabranjenim u Estoniji, prenosom uživo parade na Crvenom trgu u Moskvi i ruskim pop zvijezdama. Tog dana se slavi pobjeda u „Velikom otadžbinskom ratu“, kako se u Rusiji naziva pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom tokom Drugog svjetskog rata. Bina je uvijek postavljena tako da bude dobro vidljiva iz Narve, pretvarajući granicu u propagandnu pozornicu.