Nema zakona, nema ni zaliha terapije: Crna Gora bez robnih rezervi…

Iz Ministarstva zdravlja kažu da je preduslov usvajanje zakona o robnim rezervama i da su formirali operativni tim koji na dnevnom nivou prati stanje zaliha i eventualne nestašice ljekova

U “Montefarmu” tvrde da su razlozi za povremene nestašice uglavnom povezani sa problemima u proizvodnji, nabavci sirovina, povećanom potražnjom ili logističkim izazovima u međunarodnom transportu

Formiranje robnih rezervi ljekova ublažilo bi posljedice nestašica i omogućilo pacijentima da bez prekida dobijaju terapiju, pogotovo kada je riječ o starijim citostaticima za liječenje karcinoma čija je proizvodnja u Evropi i svijetu znatno smanjena prethodnih godina.

Međutim, država neće imati zalihe ni tih, niti drugih ljekova sve dok se ne usvoji zakon o robnim rezervama, na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja.

Crnogorsko tržište u velikoj mjeri oslanja se na uvoz ljekova, pa se nestašice dešavaju sporadično, a njihov glavni uzrok su povećana potražnja, logistički izazovi u međunarodnom transportu, problemi u proizvodnji i nabavci sirovina.

Posljednja nestašica citostatika za onkološke pacijente zabilježena je krajem prošlog i početkom ovog mjeseca, kada su oboljeli 15 dana bili uskraćeni za “gemcitabin” koji se koristi u terapiji karcinoma pluća, pankreasa, dojke i jajnika. Sporadične nestašice terapije za onkološke pacijente dešavale su se i prethodnih godina.

Evropski revizorski sud objavio je u septembru prošle godine dokument u kojem je konstatovano da su nestašice ljekova dostigle rekordne nivoe tokom 2023. i 2024. Registrovano je 136 kritičnih nestašica, a kao glavni uzroci navode se problemi u proizvodnji, kao što je nedostatak sirovina.

Iz Ministarstva zdravlja su istakli da su u cilju prevencije potencijalnih nestašica ljekova formirali operativni tim koji čine predstavnici Instituta za onkologiju, bolničke apoteke KCCG, “Montefarma” i nadležnog ministarstva. Taj tim, tvrde, na svakodnevnom nivou razmjenjuje informacije o stanju zaliha i eventualnoj deficitarnosti pojedinih ljekova.

“Takav koordinisan pristup omogućava pravovremeno planiranje i efikasnije sprovođenje procesa nabavke, čime se značajno smanjuje rizik od nestašica koje bi mogle nastati usljed administrativnih ili logističkih izazova u planiranju. U narednom periodu, eventualne poteškoće u dostupnosti ljekova mogu se javiti prvenstveno kao posljedica problema u proizvodnim procesima ili šireg poremećaja u snabdijevanju na evropskom ili globalnom tržištu”, piše u odgovoru “Vijestima”.

Iz tog resora su kazali da će formiranje robnih rezervi ljekova i medicinskih sredstava biti uređeno Zakonom o robnim rezervama, koji se donosi na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja, čime će se stvoriti formalno-pravni okvir za uspostavljanje i operacionalizaciju robnih rezervi.

“U skladu sa rješenjima predviđenim nacrtom ovog zakona, planirano je da robne rezerve obuhvate ljekove i medicinska sredstva, ali i određenu medicinsku opremu neophodnu za nesmetano funkcionisanje zdravstvenih ustanova u situacijama povećane potražnje ili potencijalnih poremećaja u lancima snabdijevanja. Na taj način nastoji se uspostaviti stabilan i predvidiv mehanizam koji bi zdravstvenom sistemu omogućio veću otpornost na krizne okolnosti i tržišne nestabilnosti”, tvrde u resoru Vojislava Šimuna. Pojasnili su da je predviđeno da se robne rezerve formiraju na osnovu Programa i godišnjeg plana, a te dokumente pripremala bi nadležna uprava u saradnji sa resornim ministarstvima.

“Robne rezerve će se formirati u skladu sa jasno definisanim planom, pri čemu će njihov sadržaj prvenstveno obuhvatati esencijalne ljekove koji su neophodni za stabilno i kontinuirano funkcionisanje zdravstvenog sistema. Poseban fokus biće usmjeren na određene starije onkološke ljekove, čija je proizvodnja u prethodnim godinama na globalnom i evropskom tržištu značajno smanjena”, odgovorili su iz ministarstva.

Tvrde da su se upravo zbog takvih tržišnih kretanja pojavljivali deficiti i otežano snabdijevanje tim terapijama na nivou Evrope.

Iz “Montefarma”, koji je zadužen za snabdijevanje javnih zdravstvenih ustanova i apoteka ljekovima, podsjetili su da je formiranje robnih rezervi izuzetno značajno jer jača sigurnost zdravstvenog sistema i omogućava obezbjeđivanje kontinuiteta terapije.

“Na taj način će se omogućiti ‘Montefarmu’ da u situacijama poremećaja na tržištu, kriznih okolnosti ili povećane potražnje za određenim terapijama, pravovremeno reaguje povlačenjem nedostajućih količina iz rezervi. Samim tim dodatno će se osigurati stabilnost javnog zdravstvenog sistema i dostupnost ljekova građanima”, istakli su.

Upitani koji su najveći izazovi prilikom nabavke ljekova, iz ove ustanove su odgovorili da su u pitanju najčešće poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja, povremeni zastoji u proizvodnji, ograničene količine određenih terapija na međunarodnom tržištu, kao i povećana potražnja za pojedinim ljekovima.

“Takođe, na dinamiku nabavke mogu uticati i regulatorni i logistički faktori koji su prisutni na globalnom farmaceutskom tržištu. To su izazovi sa kojima se suočavaju i druge zemlje. Imajući u vidu da je tržište ljekova u Crnoj Gori u velikoj mjeri oslonjeno na uvoz, formiranje robnih rezervi ljekova doprinijelo bi stabilnijem snabdijevanju i većoj sigurnosti u situacijama poremećaja na međunarodnom tržištu”, naglasili su iz “Montefarma”.

Na pitanje šta najčešće fali od terapije, rekli su da se deficit najčešće odnosi na ljekove koji su globalno traženi ili se proizvode kod ograničenog broja proizvođača.

“Razlozi za povremene nestašice uglavnom su povezani sa problemima u proizvodnji, nabavci sirovina, povećanom potražnjom ili logističkim izazovima u međunarodnom transportu, a što je naročito izraženo kada su u pitanju citostatici starije generacije”, tvrde u “Montefarmu”.

Iz ove ustanove poručili su da će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja pristupiti realizaciji aktivnosti nakon usvajanja zakona o robnim rezervama i definisanja odgovarajućeg regulatornog okvira i tvrde da su spremni da sprovode sve mjere koje će doprinijeti većoj sigurnosti i dostupnosti terapije za građane.

“Informacije CG” očekuju odgovore od Ministarstva ekonomskog razvoja na pitanja o tome koje su aktivnosti do sada sproveli na formiranju zakona o robnim rezervama, koje su ključne prepreke zbog kojih nemamo ovaj propis, ali i kada bi najprije mogao biti usvojen. Zakon je iz tog resora najavljen još prije više od godinu.

Crna Gora nema robne rezerve još od 2003. godine, kada je usvojen Zakon o interventnim nabavkama kojim se uređuje postupak snabdijevanja tržišta Crne Gore pšenicom, osnovnim pšeničnim proizvodima, jestivim uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni za zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu (prirodne katastrofe, direktna ratna opasnost, blokada granica države i slično.

Crna Gora među rijetkima u regionu nema zakon, niti uspostavljen sistem robnih rezervi. Evropska unija je prošle godine zahtijevala uspostavljanje liste “kritičnih ljekova”, bez kojih zdravstveni sistem ne može funkcionisati, a među kojima su i citostatici, formiranje strateških zaliha, bolju koordinaciju između država, ali i ograničavanje nacionalnih zabrana izvoza.