Nova pravila za hotele i produženje naknade za Regionalni vodovod do 2034.

Vlada Crne Gore dostavila je Skupštini Predlog izmjena Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja kojim se produžava naplata posebne naknade do kraja 2034. godine i mijenjaju stope za hotele sa četiri i pet zvjezdica. Namjera je da se ovim izmjenama obezbjedi finansijska održivost Regionalnog vodovoda i uredno servisiranje kreditnih obaveza. Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić upozorava da model kondo hotela već sada stvara milionske gubitke javnom sektoru.

Vlada je uputila Skupštini Predlog zakona o izmjenama Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, kojim se, između ostalog, produžava rok naplate posebne naknade i preciziraju stope za hotelske objekte.

Predloženim rješenjem predviđeno je da hoteli sa pet zvjezdica budu oslobođeni posebne naknade, osim onih koji posluju po kondo i mješovitom modelu, dok će hoteli sa četiri zvjezdice, kao i kondo i mješoviti hoteli sa pet zvjezdica, plaćati naknadu od 0,5 odsto na investiciju.

U obrazloženju se navodi da je cilj izmjena usaglašavanje postojećeg zakona sa Zakonom o izgradnji objekata, Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata i Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, ali i stvaranje održivog modela finansiranja Regionalnog vodovoda.

„Osnovni razlozi za izradu Zakona o izmjenama Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja su potreba usaglašavanja važećeg zakona sa drugim propisima, kao i stvaranje uslova za uspostavljanje održivog modela finansiranja privrednog društva koje obavlja djelatnost regionalnog vodosnabdijevanja i uredno servisiranje obaveza po kreditima“, navodi se u obrazloženju Vlade.

Poseban akcenat stavljen je na produženje naplate posebne naknade do 31. decembra 2034. godine, jer je za taj period vezana otplata kredita za drugu fazu regionalnog vodovodnog sistema.

„Kako otplata kredita po ugovoru sa EBRD za izgradnju II faze regionalnog vodovodnog sistema ističe 2034. godine, predlog je da se produži naplata posebne naknade do 31.12.2034. godine, jer Regionalni vodovod u suprotnom ne bi bio u stanju da iz prihoda od prodaje vode redovno izmiruje kreditne obaveze“, ističe se u dokumentu.

Vlada podsjeća da su međunarodne finansijske institucije još prilikom odobravanja kredita pozitivno ocijenile model finansiranja putem posebne naknade, jer obezbjeđuje stabilne prihode i urednu otplatu dugova.

„Od navedenog perioda pa do danas Regionalni vodovod je uspješno izmirivao dospjele rate kredita ka međunarodnim finansijskim institucijama, čime je potvrđena opravdanost i održivost ovog finansijskog modela“, navodi se u obrazloženju.

Takođe se podsjeća da je 2019. godine zaključen ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj vrijedan 12 miliona eura za nastavak izgradnje sistema, te da su planirane nove investicije i garancije u narednom periodu. Predloženim izmjenama, kako se navodi, neće biti potrebno dodatno finansiranje iz budžeta države niti budžeta primorskih opština, a zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.

Lakušić: Kondo hoteli donose milionske gubitke javnom sektoru

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić upozorio je da model kondo hotela u praksi u pojedinim slučajevima dovodi do ozbiljnih finansijskih posljedica po javni sektor.

Prema njegovim riječima, ovaj model uveden je u vrijeme vlasti DPS-a s ciljem razvoja elitnog turizma, ali se u praksi često zloupotrebljava.

„Suština ovog modela je da objekat funkcioniše kao hotel, a ne kao klasična stambena zgrada. Problem nastaje kada se ovaj koncept zloupotrijebi. U praksi se dešava da se objekat prijavi kao hotel kako bi investitor ostvario povoljnije uslove, a potom se apartmani koriste kao stanovi ili izdaju mimo hotelskog sistema“, naveo je Lakušić.

On upozorava da takva praksa direktno utiče na prihode Regionalnog vodovoda i lokalnih samouprava.

„Gubici se na nivou sistema mogu mjeriti milionima eura, jer se naknade obračunavaju prema formalnoj, a ne stvarnoj namjeni objekata. Time se umanjuju prihodi ključni za finansiranje i održavanje vodovodne i komunalne infrastrukture“, kazao je Lakušić.

Dodao je da je riječ o sistemu od strateškog značaja za vodosnabdijevanje primorja, kojem su potrebni stabilni i predvidivi izvori finansiranja, posebno u uslovima ubrzane urbanizacije.

„Neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme kontrole stvarne namjene objekata i dosljednu primjenu zakona, kako bi se obaveze obračunavale u skladu sa realnim korišćenjem prostora, a ne formalnim statusom“, poručio je Lakušić.

On je zaključio da će, ukoliko se ne uvedu jasniji kontrolni mehanizmi, privatni interesi i dalje biti ostvarivani na štetu javnog interesa, dok će milionski gubici dugoročno ugrožavati stabilnost ključnih infrastrukturnih sistema i održivi razvoj države.

Aleksandra Obradović