Odbrojavanje se bliži kraju: Spremite se za istorijsko lansiranje Artemisa II dalje nego što je čovjek ikada bio

Misija Artemis II, koja će trajati oko 10 dana, odvešće astronaute dalje u svemir nego što je iko ranije bio. Cilj je da se postave temelji za buduće ljudsko slijetanje na površinu Mjeseca, prvi put još od Apolo misija iz 1960-ih i 1970-ih.

Po prvi put poslije više od 50 godina, čovječanstvo se vraća na Mjesec, putujući dalje od Zemlje nego što je iko ikada bio.

Četvoro astronauta krenuće na put duži od 800.000 kilometara oko našeg nebeskog susjeda i nazad kući, u misiji ispunjenoj zadivljujućim prizorima, ali i opasnostima, piše BBC.

Lansirni prozor otvara se danas u 18:24 po lokalnom vremenu (00:24 po našem vremenu, srijeda na četvrtak) i traje dva sata, piše BBC.

Kada će Artemis II biti lansiran?

Ako lansiranje 1. aprila bude odloženo zbog lošeg vremena ili tehničkih problema, sljedeći mogući datumi su 2, 3, 4, 5, 6. i 30. april 2026.

U decembru 2025. NASA je postavila rok da se Artemis II lansira do kraja tog mjeseca.

Potencijalno lansiranje u februaru otkazano je nakon što je predletni test, poznat kao „mokro generalno uvježbavanje”,  prekinut zbog curenja vodoničnog goriva na spoju između lansirne kule i rakete.

Lansiranje u martu takođe je otkazano nakon otkrića curenja helijuma.

Pored rješavanja tehničkih problema, planeri misije moraju da sačekaju da Mjesec bude u odgovarajućem dijelu svoje orbite, pa se lansirni prozori određuju u skladu s tim.

U praksi, to znači da postoji period od otprilike nedjelju dana na početku svakog mjeseca kada je moguće lansiranje, nakon čega slijede oko tri nedjelje bez prilika za polijetanje.

Šta će posada raditi tokom misije?

Posadu Artemis II čine komandant NASA-e Rid Vajzman, pilot Viktor Glover i specijalistkinja misije Kristina Koh. Na brodu će biti i drugi specijalista misije, Džeremi Hansen iz Kanadske svemirske agencije.

Misija uključuje prvi let sa posadom ogromne NASA-ine rakete Space Launch System (SLS) i svemirske kapsule Orion.

Kada bezbjedno uđu u orbitu, astronauti će testirati kako se Orion ponaša. To uključuje ručno upravljanje kapsulom u Zemljinoj orbiti kako bi uvježbali manevrisanje i pripremu za buduća slijetanja na Mjesec.

Zatim će krenuti hiljadama kilometara dalje od Mjeseca kako bi provjerili sisteme za održavanje života, pogon, energiju i navigaciju.

Posada će takođe učestvovati kao medicinski ispitanici, šaljući podatke i snimke iz dubokog svemira.

Radiće u maloj kabini u bestežinskom stanju. Nivo zračenja biće veći nego na Međunarodnoj svemirskoj stanici, ali i dalje u bezbjednim granicama.

Po povratku na Zemlju, astronauti će proći kroz turbulentan ulazak u atmosferu i sletjeti u Tihi okean, uz zapadnu obalu SAD.

Da li će Artemis II sletjeti na Mjesec?

Ne. Ova misija ima za cilj da pripremi teren za slijetanje astronauta u okviru misije Artemis IV, planirane za 2028.

Prije toga, NASA planira još jednu testnu misiju sa posadom, Artemis III, 2027., kako bi uvježbali spajanje kapsule Orion sa lunarnim modulima i testirali nova svemirska odijela.

NASA je izabrala dva komercijalna lunarna modula za program Artemis: SpaceX-ov Starship i letjelicu kompanije Blue Origin Džefa Bezosa, a odluka o njihovoj upotrebi biće donijeta kasnije.

Kada Artemis IV konačno bude lansiran, astronauti će krenuti ka južnom polu Mjeseca.

Nakon toga, cilj je još jedno slijetanje kasnije 2028. kroz misiju Artemis V, kako bi se izgradili kapaciteti za dugoročno prisustvo ljudi na Mjesecu.

NASA je pauzirala rad na planiranoj stanici Gateway u lunarnoj orbiti. Buduće Artemis misije fokusiraće se na izgradnju baze na Mjesecu i redovne letove posada, uz dodatna slijetanja, nove module i robotske roverе.

Sve više zemalja pridružiće se ovom poduhvatu, pa će astronauti iz šireg kruga država živjeti i raditi na i oko Mjeseca tokom dužih boravaka.

Kada je bila posljednja misija na Mjesec?

Posljednja misija sa ljudskom posadom na Mjesec bila je Apolo 17, koja je sletjela u decembru 1972. i vratila se na Zemlju kasnije tog mjeseca.

Ukupno su 24 astronauta putovala na Mjesec, a njih 12 je hodalo po njegovoj površini, svi tokom Apolo programa. Od njih 24, danas je u životu još samo pet.

SAD su prve otišle na Mjesec tokom 1960-ih, uglavnom kako bi nadmašile Sovjetski Savez i pokazale tehnološku i geopolitičku dominaciju. Nakon toga, interesovanje i finansiranje su opali.

Program Artemis nastao je iz želje da se ljudi vrate na Mjesec, ali ovog puta radi dugoročnog prisustva, uz upotrebu novih tehnologija i komercijalnih partnerstava.

Da li druge zemlje planiraju slanje astronauta na Mjesec?

Više zemalja ima ambicije da pošalje ljude na Mjesec tokom 2030-ih.

Evropski astronauti učestvovaće u kasnijim Artemis misijama, a Japan je takođe obezbijedio mjesta.

Kina razvija sopstvenu letjelicu i planira prvo slijetanje blizu južnog pola Mjeseca do 2030.

Rusija i dalje najavljuje slanje kosmonauta i izgradnju baze između 2030. i 2035, ali sankcije, finansijski problemi i tehnički izazovi čine taj plan vrlo optimističnim.

Indija takođe ima ambiciju da jednog dana pošalje svoje astronaute na Mjesec.

Nakon uspješnog slijetanja misije Čandrajan 3 blizu južnog pola Mjeseca u avgustu 2023, indijska svemirska agencija postavila je cilj da pošalje astronaute oko 2040. , kao dio širenja svog programa izvan niske Zemljine orbite.