Osnivaju centre za hraniteljstvo i žrtve nasilja: Vlada planirala…
Ustanova za zaštitu djece i starih koji su žrtve i svjedoci grubog nasilja, seksualnog zlostavljanja i eksploatacije, funkcionisaće kroz Barnahus model, odnosno rad sa stručnjacima iz oblasti socijalne i dječje zaštite, zdravstva, pravosuđa i policije
Crna Gora planira unapređenje sistema usluga socijalne i dječje zaštite, kroz formiranje Centra za hraniteljstvo i porodični smještaj i ustanove za zaštitu djece, odraslih i starih od seksualnog nasilja. Za primjenu ovih reformi bi u ovoj godini bilo potrebno 150.000 eura, dok bi u 2027. trebalo izdvojiti više od milion eura.
Te novine, između ostalog, donose izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koje je Vlada u skupštinsku proceduru predala 11. marta. Centar za hraniteljstvo bi se osnovao kroz pola godine od usvajanja izmjena, dok bi se ustanove za zaštitu osnovale kroz osam mjeseci.
Iz Ministarstva finansija su u mišljenju naglasili da novac za ove potrebe nije planiran ovogodišnjim državnim niti budžetom Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – pa bi bio potreban rebalans. Ističu da nemaju primjedbi na ove izmjene, ali da novac treba da obezbijedi resor socijalnog staranja, dok će mjere u narednim godinama razmatrati kroz buduće budžete.
Ako se ove mjere ne bi primijenile, po Izvještaju o analizi procjene ovog propisa (RIA), ne bi došlo do ostvarivanja djelova Reformske agende Crne Gore 2024-2027 za pristup Evropskoj uniji, kao ni obezbjeđivanja najmanje tri usluge građanima u svakoj opštini do 2027. godine.
“Ukoliko bi se zadržalo postojeće zakonsko rješenje, problem bi evoluirao. Korisnici bi ostajali u stanju pasivne zavisnosti od sistema, bez adekvatnih podsticaja za radnu aktivaciju, nastavila bi se neujednačena praksa u pružanju usluga, proces deinstitucionalizacije bi bio usporen, prevencija institucionalizacije se ne bi sprovodila, korisnici ne bi koristili usluge koje su im potrebne za život u zajednici… Hraniteljstvo bi ostalo nedovoljno profesionalizovano, djeca, odrasla i stara lica žrtve seksualnog nasilja i dalje bi prolazili kroz višestruke, neusklađene procedure, uz rizik od dodatne traumatizacije. Informacioni sistem koji je razvijen bi postao nefunkcionalan”, ističe se u RIA-i.
Pojašnjeno je da bi Centar za hraniteljstvo i porodični smještaj vršio procjene onih koji pružaju usluge hraniteljstva, radio obuke i pripreme korisnika i pružaoca porodičnog smještaja, izdavao licence za pružanje hraniteljstva i vodio evidencije. Oni bi licence za usluge hraniteljstva i porodičnog smještaja izdavali na dvije godine.
Ustanova za zaštitu djece koja su žrtve i svjedoci grubog nasilja, seksualnog zlostavljanja i eksploatacije, funkcionisaće kroz Barnahus model, odnosno rad sa stručnjacima iz oblasti socijalne i dječje zaštite, zdravstva, pravosuđa i policije, uz zaštitu odraslih i starih koji su žrtve istog. Barnhaus model predviđa objedinjavanje svih usluga na jednom mjestu, kako bi se smanjila retraumatizacija, ubrzao postupak i obezbijedila efikasnija zaštita.
Ističe se da će se prostorije, oprema, kadrovi, finansiranje i način rada ove ustanove odrediti kroz saglasnost više državnih institucija.
Novina će biti i da se odrasla i stara lica ne mogu smjestiti u javnu ustanovu neposrednim ugovaranjem već samo po osnovu rješenja nadležnog centra za socijalni rad. Izmjenama je planirano i da se socijalna i dječja zaštita finansiraju iz državne i opštinskih kasa, ali i pružanja usluga, učešća korisnika, donacijama, poklonima. S druge strane, opštine će plaćati usluge podrške za život u zajednici i savjetodavne usluge, materijalna davanja iz socijalne i dječje zaštite, dok će im država novčano pomagati zavisno od stepena razvijenosti lokalnih samouprava.
“Predložene izmjene i dopune imaju za cilj da riješe nedovoljno podsticajan normativni okvir za radnu aktivaciju korisnika kroz stalne sezonske poslove. Izmjenama više članova zakona precizira se da zaključivanje ugovora o radu na stalnim sezonskim poslovima ne dovodi do automatskog gubitka prava iz sistema socijalne i dječje zaštite.
Cilj je podsticanje aktivacije radno sposobnih korisnika, smanjenje rizika od socijalne zavisnosti i podrška tržištu rada…”, piše u RIA i obrazloženju izmjena.
Iz Ministarstva finansija su istakli da osnivanje i rad Centra za hraniteljstvo i ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja, nije prepoznato u Zakonu o budžetu za 2026. godine kao poseban dio Ministarstva socijalnog staranja – pa je za početak potreban rebalans državne kase.
“Ministarstvo finansija sa aspekta budžeta, u načelu nema primjedbi na izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti uz obavezu da se sredstva potrebna u 2026. godini obezbijede iz sredstava opredijeljenih Ministarstvu socijalnog staranja, dok će sredstva potrebna za realizaciju Zakona u narednim godinama biti predmet razmatranja prilikom procesa izrade godišnjeg zakona o budžetu”, navodi se u mišljenju resora kojim rukovodi Novica Vuković.
Dodali su i da će izmjene dugoročno smanjiti trošak državne kase za usluge podrške života u zajednici, jer će država učestvovati u finansiranju zavisno od stepena razvijenosti opštine.