Rast uvoza hrane i cijena dok Agrobudžet čeka usvajanje, rješenje u vlastitoj proizvodnji hrane

<!—->Agrobudžet je pripremljen. Koncipiran je tako da se utroši svih 77 miliona eura koliko je na raspolaganju, kako se ne bi dešavao povrat sredstava, kao lani, kaže analitičar tržišta u Ministarstvu poljoprivrede Mirsad Spahić. Novina je za proizvođače na većim nadmorskim visinama.

 “Uveli smo plaćanja za područja koja imaju ograničen pristup resursima i ograničenu proizvodnju. To znači da će oni koji imaju teži pristup tržištu imaju sezonu od svega nekoliko mjeseci dobijati više novca u odnosu na prethodne godine”, rekao je Spahić.

Očekivalo se uspostavljanje agencije za plaćanja i to je razlog što agrobudžet kasni, rekao je Spahić. Od Ministarstva finansija su traženi milion eura na ime neplaćenih akciza za prošlu godinu.

“Mi već imamo spremnu specifikaciju i način na koji će se isplatiti i očekujemo da će Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore imati sluha i dati našim poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganje taj novac”, rekao je Spahić.

Smanjenje akciza pogoduje proizvođačima hrane, ali neće zaustaviti inflaciju koja se preliva zbog nastale ekonomske krize u svijetu.

“Kao uvozno zavisna država, uvozimo i inflaciju posredstvom hrane i pića u Crnu Goru”, rekao je Spahić.

Da visoke cijene hrane nisu dovoljna opomena da se ojača domaća proizvodnja, pokazuju trgovci sa neekonomskom logikom prekomjernog uvoza i proizvoda koje imamo za izvoz, poput vode. Uvoz sirovog mesa prednjači, a taj iznos je lani iznosio oko 150 miliona eura.

Proizvođači jaja su podmirivali domaće tržište, ali je pojava ptičije gripe smanjila proizvodnju na farmama. Domaće mlijeko ima kupce, ali uvozno i dalje dominira.

“Preko milijardu eura iznosi uvoz poljoprivrednih proizvoda, dok je izvoz oko 100 miliona eura.Ipak, treba se fokusirati na to da imamo mnogo manje uvoza, a ono što možemo da izvezemo i u čemu smo konkurentni na inostranim tržištima – da to i izvezemo”, rekao je Spahić.

Između dva popisa, kako napominje, opao je broj okućnica, bašti i vrtova za 30%.

“Toliko je opao da nemamo više ni 30% od onoga što smo imali prije 15 godina. To je, u konačnici, dovelo do toga da smo više zavisni od uvoza i uvoznih proizvoda, konkretno kada su u pitanju povrće i voće. Ono što preporučujem jeste da svi mi koji imamo mogućnosti organizujemo poljoprivrednu proizvodnju za sebe, jer ćemo na taj način znati šta proizvodimo i nećemo zavisiti od tržišta”, istakao je Spahić.

Na svjetskoj berzi došlo je do povećanja cijene pšenice od 10 do 15%.