U digitalnom dobu dugoročno šansa za održivost štampanih medija jeste jačanje njihovih onlajn izdanja i moguće uvođenje pretplate, ocijenili su sagovornici Instituta za medije Crne Gore
Štampani mediji u Crnoj Gori i Srbiji dnevno čita svega do deset odsto građana, pokazuju podaci do kojih je došao Institut za medije Crne Gore. U digitalnom dobu dugoročno šansa za održivost štampanih medija jeste jačanje njihovih onlajn izdanja i moguće uvođenje pretplate, ocijenili su sagovornici Instituta.
Prema istraživanju Agencije za audiovizuelne usluge iz novembra 2025. građani Crne Gore, njih oko 75 odsto, najčešće se informišu na internetu ili gledajući televizije. Štampane medije svakodnevno prati svega oko osam odsto ispitanika. Bolje rezultate, prema istom istraživanju, ostvaruju internet publikacije štampanih medija koje svakodnevno prati oko 42 odsto ispitanika.
U Crnoj Gori izlaze tri dnevna lista Dan, Informacije CG i Pobjeda i nedjeljnik Monitor..
Uprkos tim podacima, izvršna direktorica TV Informacije CG i njihovih štampanih i onlajn izdanja Marijana Kadić Bojanić smatra da je uticaj crnogorske dnevne štampe i dalje veliki, jer se, kako navodi, u tri redakcije dnevnih novina proizvodi najveći broj informacija i pokreću brojne teme koje preuzimaju portali.
“Naravno da je uticaj danas manji, tehnički gledano, nego prije dvije decenije, prije svega zbog promjene navika publike i snažnog razvoja digitalnih platformi. Prije dvadesetak godina dnevne novine su bile dominantan izvor informacija, dok su danas samo jedan od kanala kroz koje publika dolazi do vijesti”, pojašnjava Kadić Bojanić.
Tiraži su se, priznaje, za posljednjih 20 godina značajno smanjili.
“To je trend koji nije specifičan samo za Crnu Goru, već je prisutan u gotovo svim evropskim zemljama. Ipak, štampa i dalje ima važnu ulogu jer je riječ o formatu koji omogućava dublju analizu, kontekst i uređivačku odgovornost koju publika prepoznaje”, kaže Kadić Bojanić.
Direktor Media centra Goran Đurović, ipak, smatra da se uticaj dnevne štampe drastično smanjio, ocjenjujući da će se taj trend nastaviti ukoliko štampani mediji nastave da se utrkuju sa portalima “koji prenose ogromne količine informacija na prilično površan način”.
“Dnevne novine trebalo bi da imaju više analitičkih tekstova, koji su vezani za aktuelne teme ali da ne budu fokusirani na prenošenje vijesti. Niko neće kupiti dnevne novine koje objavljuju ono što je juče već plasirano preko portala. Zato je potreban novi pristup”, smatra Đurović.
Dnevnu štampu, prema podacima AMU, ne prati čak 59 odsto građana Crne Gore, što najbolje ilustruje koliko je tradicionalnim medijima teško da se izbore za publiku u digitalnom dobu.
Kadić Bojanić navodi da je digitalna transformacija nepovratno promijenila medijski ekosistem kao i da je jasno je da štampa više nikada neće imati tržišnu ulogu i udio u čitanosti koju je imala prije dvadeset ili trideset godina.
“Međutim, to ne znači da nema budućnost. U mnogim državama štampani mediji opstaju kao dio šireg medijskog sistema u kojem redakcije istovremeno razvijaju digitalne platforme, pretplatničke modele i nove formate sadržaja. Ključno pitanje nije samo opstanak papira kao formata, već opstanak profesionalnih redakcija koje proizvode pouzdane informacije”, tvrdi direktorica Informacije CG.
Sa druge strane, Đurović smatra da štampani mediji mogu pokušati da ostanu relevantni na način što će se u potpunosti baviti analitičkim, detaljnim pristupom u obradi tema, bez bilo kakvih pokušaja da budu prvi u objavljivanju vijesti.
“Kvalitet analitičkih tekstova u vezi sa pojedinim temama treba da bude prednost štampanih medija koje će još neko htjeti da kupi u želji da dobije pouzdane, tačne dobro analizirane podatke, koji mogu osigurati čitaocima da formiraju objektivne stavove u odnosu na društvene procese. To znači i smanjenje obima servisnih informacija i vijesti jer je to već prethodnog dana objavljeno na portalima. Svakako, štampani mediji će u budućem periodu prestati da postoje jer će troškovi za njihovu proizvodnju biti visoki dok se istovremeno drastično smanjuje interesovanje oglašivača (uslijed smanjenja tiraža) što dodatno otežava njihov opstanak”, smatra Đurović.
Redakcije Dana, Informacije CG i Pobjede nedavno su pokrenule zajedničku kampanju koja ima za cilj promovisanje dnevne štampe.
Govoreći o ključnim izazovima za crnogorske štampane medije, Kadić Bojanić navodi da su to zahtjevni tržišni uslovi.
“Pad tiraža, rast troškova proizvodnje i distribucije, kao i snažna konkurencija digitalnih platformi, predstavljaju ključne izazove za sve izdavače. Upravo zbog toga je pokretanje zajedničke kampanje sa redakcijama drugih dnevnih listova važna poruka da je očuvanje profesionalnog novinarstva zajednički interes. Bez obzira na uređivačke razlike, svi mediji koji proizvode ozbiljan novinarski sadržaj suočavaju se sa sličnim problemima i zato je važno da zajedno podsjetimo javnost na vrijednost profesionalno uređivanih medija”, kaže Kadić Bojanić.
Prema podacima AMU-a više od 75 odsto punoljetnih crnogorskih građana dnevno prati neki digitalni sadržaj na internetu. S druge strane, dnevnu štampu dominantno prate tradicionalno stariji građani.
Kadić Bojanić smatra da je opstanak dnevne štampe važan je prije svega zbog standarda profesionalnog novinarstva koje te redakcije održavaju.
“Društvene mreže su postale značajan kanal distribucije informacija, ali one same po sebi ne predstavljaju novinarstvo – mreze ne prenose samo profesionalne sadrzaje, nazalost, ali ih redakcije novina koriste kao dodatnu platformu da profesionalne informacije dođu do još šire publike”, navodi Kadić Bojanić.
Pojašnjava i zbog čega je opstanak dnevne štampe u javnom interesu.
“Ako nestanu redakcije koje istražuju teme, provjeravaju informacije i preuzimaju odgovornost za objavljeni sadržaj, javni prostor ostaje prepušten neprovjerenim informacijama, manipulacijama i propagandi. Zato pitanje opstanka štampe nije samo pitanje jednog medijskog formata, već pitanje očuvanja profesionalnog novinarstva i kvalitetne javne debate u društvu”, zaključuje Kadić Bojanić.
U Crnoj Gori nema zvaničnih podataka o tome koliko je tržište oglašavanja, posebno ne za štampane medije. Tržište oglašavanja u Crnoj Gori 2025. godine procjenjuje se na oko 11,7 do 12 miliona eura, uz dominaciju televizije koja zadržava oko 50 odsto udjela, pokazuju podac marketiniških kuća.
Telekomunikacioni operateri ostaju najveći oglašivači. Ključni trendovi uključuju snažan rast digitalnog marketinga, dok značajan dio budžeta odlazi inostranim platformama,
Pobjeda, medjutim, recimo značajna sredstva prihoduje od čitulja. Osim toga, značajno su, shodno Zakonu o medijima iz 2024.,povećana sredstva Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija tako da je Pobjeda 2025. Godine dobila oko 85 hiljada, Informacije CG oko 90 hiljada a dan oko 75 hiljada Najviše novca imajući u vidu broj zapslenih I produkciju dobio je Monitor koem je drćava za projekete opredijelila oko 67 hiljada eura.
Stanje štampanih medija u Srbiji: između istorijske uloge i digitalne tranzicije
Štampani mediji u Srbiji funkcionišu u složenom i dugoročno nepovoljnom tržišnom okruženju koje karakterišu pad čitanosti, smanjenje tiraža i snažna konkurencija digitalnih platformi. Iako su dnevne novine i magazini decenijama predstavljali jedan od centralnih izvora informisanja javnosti, poslednje dvije decenije donijele su ubrzanu transformaciju medijskog tržišta, u kojem štampa gubi i publiku i novac.
Prema podacima iz Registra medija Agencije za privredne registre i istraživanjima predstavljenim u studiji „Prava mera medija 2025“, u Srbiji je tokom 2024. godine registrovano ukupno 2.182 medija, od čega 1.180 internet portala, dok je broj štampanih medija pao na 468. Ovaj pad je posebno uočljiv u poređenju sa 2018. godinom, kada je u registru bilo 863 štampana izdanja, što ukazuje na kontinuirano smanjivanje broja publikacija u poslednjih nekoliko godina.
Pad broja štampanih izdanja prati i dugoročno smanjenje njihove publike. Istraživanja pokazuju da je publika štampanih medija u Srbiji u periodu između 2016. i 2022. godine gotovo prepolovljena, dok je njihov udio u ukupnoj medijskoj potrošnji pao sa više od 50 odsto početkom 2000-tih na svega 10 do 12 odsto.
Istovremeno, digitalni mediji postali su dominantan izvor informacija, uz penetraciju interneta veću od 90 odsto populacije. Ova promjena naročito je izražena kod mlađih generacija, koje tradicionalnu štampu gotovo u potpunosti zamjenjuju online portalima i društvenim mrežama.
Dr Marko Nedeljković, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i predsjednik Centra za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost objašnjava da štampani mediji definitivno nemaju uticaj na mladu publiku jer su štampane novine za nju nepoznanica. “A to je problem jer će ta mlada publika za 10 ili 20 godina biti ključna za sve medije. Međutim, publika srednjih godina takođe prati taj trend i dominantno se informiše onlajn, tako da je generalno samo starija publika koliko-toliko privrženija štampi. Štampane novine, a pod tim podrazumijevam referentne, a ne tabloidne, uspijevaju da zadrže određeni uticaj zbog toga što imaju vrlo ograničen prostor i samim tim znatno strožije kriterijume za objavljivanje u poređenju sa onlajn medijima na domaćem tržištu, pa u tom kontekstu ne mogu da objave 500, 600 ili 1000 tekstova dnevno kao što je praksa u slučaju velikih portala, već nekoliko desetina najbitnijih priča”, kaže Nedeljković.
Kako dodaje, to ih čine neuporedivo relevantnijim jer publika ima osjećaj da se tu našao samo urednički pažljivo odabran sadržaj i teme koje jesu najbitnije i pomaže publici da u sveopštom preobilju vijesti dobije presjek najbitnijeg. “To najbitnije je istovremeno i kvalitetnije istraženo u odnosu na digitalne medije. To je jedina komparativna prednost štampe u odnosu na onlajn i to je ono što publika još uvek plaća kada je reč o ovoj vrsti medija”, kaže Nedeljković.
Iako precizni tiraži nijesu uvek javno dostupni, procjene zasnovane na istraživanjima tržišta i medijskim analizama ukazuju na relativno stabilnu hijerarhiju najprodavanijih dnevnih listova u Srbiji.
Prema dostupnim analizama medijskog tržišta, među dnevnim listovima najviši tiraž i dalje ima Blic, sa procijenjenih oko 121.000 primeraka, dok Informer bilježi tiraž od približno 100.000 primjeraka, a Večernje novosti oko 80.000 primjeraka.
Slika je jasna: tabloidi dominiraju tržištem u pogledu prodaje, što je trend koji traje više od decenije. Istovremeno, tiraži “mejnstrim” dnevnih listova značajno su niži. Tako se tiraž lista Politika danas mjeri desetinama hiljada primjeraka, iako je tokom devedesetih godina dostizao i višestruko veće brojke.
Ovakva struktura tržišta pokazuje da najprodavaniji listovi u Srbiji pripadaju tabloidnom segmentu, dok listovi sa analitičkim ili političko-informativnim profilom imaju znatno manju čitalačku bazu.
Urednica u dnevnom listu Danas Safeta Biševac kaže da je trenutni uticaj štampanih medija u Srbiji vrlo ograničen. “Većina dnevnih novina pretvorila se u tabloide pod kontrolom vlasti, tačnije ljudi i kompanija bliskih vlastima, prodaja je generalno slaba, rijetki su kupci i čitaoci. Trudimo se da opstanemo i preživimo, ali nama koji se pokušavamo da budemo profesionalni teže je od novina bliskih vlastima. Oni uvek mogu da računaju na finansijsku podršku kada zatreba, a mi na uvrede, napade i prijetnnje”, smatra Biševac.
Što se tiče, kako kaže, nedjeljnika, njih je više, uglavnom i dalje drže nivo, značajno su kvalitetniji od dnevnih izdanja, ali prodaja je i njima veliki problem. “Ako nedjeljnik košta 300 dinara, potencijalni kupac će se suočiti s dilemom-da kupim hljeb, jogurti paštetu ili novinu”, smatra Biševac.
Istraživanja pokazuju da su tokom samo tri mjeseca 2024. godine u devet najvažnijih dnevnih novina objavljene 5.734 reklame na gotovo 2.000 stranica, pri čemu su listovi Politika i Večernje novosti imali najveći broj oglasa.
Ova struktura pokazuje da štampani mediji i dalje imaju određenu ekonomsku funkciju u oglašivačkom tržištu, ali je njihov udio značajno manji u odnosu na televiziju i digitalne platforme.
Tržište štampanih medija u Srbiji karakteriše relativno visoka koncentracija. Najveći dio publike i prihoda nalazi se u relativno malom broju izdavačkih kuća i nekoliko najprodavanijih dnevnih listova. Ukupno osam nacionalnih dnevnih novina i nekoliko nedjeljnika čine najveći dio ukupne čitanosti štampe u zemlji.
Ovakva koncentracija dodatno utiče na pluralizam tržišta, ali i na ekonomske uslove poslovanja manjih ili specijalizovanih štampanih publikacija.
Uprkos dugoj tradiciji i simboličkom značaju, štampani mediji danas prolaze kroz duboku transformaciju. Većina izdavača razvila je digitalne platforme, često sa znatno većom publikom nego što je ima njihovo štampano izdanje.
Dr Marko Nedeljković kaže da štampani mediji nemaju razloga za optimizam jer posljednjih 15 godina gube i uticaj i publiku. Ipak za razliku od onih koji zagovaraju tezu da se približava “smrt štampe” i da će medijska scena ostati bez medija koji je kroz cijelu istoriju bio sinonim za novinarstvo, stvari posmatra drugačije. “Štampa neminovno mijenja svoju formu u procesu prilagođavanja digitalnom dobu i u tom procesu se transformiše u onlajn medij. tj. štampu nasljeđuje digitalno izdanje. Postoji samo jedan uslov da bi ta teza o prelasku sa “print first” na “digital first” bila održiva, a to je da publika plaća to digitalno izdanje, baš kao što je oduvijek plaćala štampano”, kaže on. Kako dodaje, one redakcije koje su uspjele da ispune taj cilj ili će ga postići u budućnosti, s pravom će reći da njihovo štampano izdanje ne izumire, već da se transformisalo pod uticajem tehnologije, baš kao što se transformiše i sve drugo. “Nekada se plaćalo samo papirnim novcem, danas se plaća karticama, preko interneta, telefonom, ali je to i dalje plaćanje jer je suština ista, samo se forma plaćanja mijenja. Ja bih rekao da isto tako treba posmatrati i štampane medije, “ ističe Nedeljković.
On takođe daje konkretne primjere tradicionalnih medija koji su uspjeli da uhvate korak sa modernism dobom I trendovima.
“Ako posmatrate Njujork tajms kao izvorni štampani medij koji je globalno uticajan ili, pak, najkredibilnije evropske štampane medije, kao što su Korijere dela sera, Mond ili El Pais, vidjećete da je njihov uspjeh posljedica upravo toga što su zadržali identitet svojih štampanih novina i u svojim digitalnim izdanjima. Publika plaća za pristup njihovim digitalnim izdanjima, baš kao što je oduvijek plaćala za štampano izdanje i u tome se krije suština njihovog uspjeha. Za one štampane medije koji ne uspiiju da izvrše takvu digitalnu transformaciju, zaista se može reći da izumiru”, kazao je on.
Kako dodaje, štampana izdanja u Srbiji idu u nekom drugom smjeru tako da praktično nemaju nijedne dnevne novine čije je onlajn izdanje na istom nivou kvaliteta, pa su samim tim jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj pretplata na dnevno informativne onlajn medije s razlogom nije zaživjela. “Onlajn izdanja izvorno štampanih medija nisu nasledila identitet koji su print izdanja gradila decenijama i tako su propustila priliku da naslijede njihovu vrijednost, ugled, kredibilitet. To je greška i propuštena šansa koju će plaćati godinama”, objašnjava dr Nedeljković.
Međutim, monetizacija digitalnog novinarstva u Srbiji i dalje je ograničena. Manje od 10 odsto publike spremno je da plati za online medijski sadržaj, što značajno otežava prelazak sa tradicionalnog modela finansiranja na digitalne pretplate.
S druge strane, Biševac praktično objašnjava kako stvari funkcionišu u praksi : “Portali i društvene mreže su brži i uglavnom “saznaju” prije novina. Ali ako neko želi ozbiljniji tekst, analizu, tu su dnevne novine i nedjeljnici. To je čini mi se i dalje naša prednost. Kvalitetnije novinarstvo. Samo, u današnjem svijetu do kvaliteta medija retko ko drži. Nažalost”, izričita je Biševac.
Ovaj tekst urađen je uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
