Struju žele od sunca i vode: Rudnik uglja planira izgradnju…

Gradnja elektrana dio je Plana pravedne tranzicije, čiji je cilj smanjenje zavisnosti od uglja i prilagođavanje savremenim energetskim tokovima…

U gradu koji je decenijama sinonim za ugalj i termoenergetiku, sve češće se govori o suncu i vodi. Rudnik uglja Pljevlja (RUP) započeo je niz aktivnosti koje bi mogle označiti početak poslovne transformacije tog državnog preduzeća – od oslonca na fosilna goriva, ka razvoju obnovljivih izvora energije.

Planirana izgradnja male hidroelektrane “Durutovići” i solarne elektrane na lokalitetu Grevo dio su šireg Plana pravedne tranzicije, čiji je cilj smanjenje zavisnosti od uglja i prilagođavanje savremenim energetskim tokovima.

Iz Rudnika su “Vijestima” kazali da su Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine podnijeli zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju male hidroelektrane u selu Durutovići, na brani koju su prije petnaestak godina izgradili za potrebe izmještanja korita rijeke Ćehotine.

Rudnik je morao da napravi branu u Durutovićima, kako bi skrenuo rijeku sa svog toka, izgradio je dva tunela, kao i dva betonska kanala kojima trenutno teče Ćehotina. Taj projekat pljevaljsku kompaniju koštao je više od 20 miliona eura. Krajem prošle godine završeni su radovi na novom koritu kroz kop Potrlica, ali je rijeka ubrzo nakon puštanja u novo korito ponovo vraćena u staro kako bi se uradili dodatni radovi.

Vraćanjem Ćehotine trasom svog približno prirodnog toka prestaje sadašnja uloga brane “Durutovići” i stvara se mogućnost iskorišćenja njenog potencijala za izgradnju mini hidrocentrale za proizvodnju električne energije na lokaciji postojeće lučne betonske brane, koja je ranije izgrađena za skretanje rijeke Ćehotina u novo korito zbog napredovanja rudarskih radova na površinskom kopu Potrlica.

Postupak dobijanja urbanističko-tehničkih uslova je u toku.

Planirana instalirana snaga male hidroelektrane iznosi 2,2 megavata. Postrojenje je projektovano kao kratko derivaciono, što znači da će hidroelektrana proizvoditi struju preusmjeravanjem dijela toka rijeke kroz cjevovod ili kanal do turbine, koristeći pad dobijen razlikom visine između vodozahvata i mašinske zgrade. Planirano je da bude locirana oko 400 metara nizvodno od postojeće brane, a predviđeno je da radi u sinhronizaciji sa malom hidroelektranom “Otilovići”, čija je realizacija trenutno u toku.

Parametri oba postrojenja su, prema navodima iz RUP-a, “prilično slični”.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nedavno je potpisala ugovor sa kompanijom “Vigoris Ecotech” iz Podgorice za realizaciju projekta izgradnje male hidroelektrane “Otilovići”, koji obuhvata izradu glavnog projekta, izgradnju građevinskih objekata, isporuku i montažu elektro-mašinske opreme, ispitivanja i puštanje u rad, po principu “ključ u ruke”.

Ugovor je zaključen nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, a ukupna vrijednost investicije iznosi 6.795.000 eura (bez PDV-a). Projekat podrazumijeva ugradnju dva agregata sa horizontalnim “francis turbinama”, ukupno instalisane snage 3,2 MW, uz planiranu godišnju proizvodnju od oko 11 gigavat časova električne energije.

“Procjenjuje se da će uticaj izgradnje mHE na životnu sredinu biti minimalan, s obzirom na to da se projekat zasniva na korišćenju postojećeg vodnog potencijala i već izgrađene infrastrukture”, odgovorili su iz Rudnika na pitanje lista da li će realizacija ovog projekta podrazumijevati rekonstrukciju postojeće brane i kakav će biti uticaj na vodotok i okolinu na tom području.

Ukupna vrijednost investicije, kao i precizni podaci o očekivanoj godišnjoj proizvodnji električne energije, biće definisani tek nakon finalne izrade projektnog rješenja i dodatnih analiza. Po okončanju administrativnih procedura i izrade tehničke dokumentacije, biće poznati i precizniji rokovi početka i trajanja radova.

Paralelno sa planovima za izgradnju male hidrocentrale u Durutovićima, Rudnik razvija i projekat izgradnje solarne elektrane na lokalitetu Grevo.

“U skladu sa važećim zakonskim propisima RUP je pribavio neophodne saglasnosti, a Vlada Crne Gore prošle godine usvojila je urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za solarnu elektranu”, kazali su iz Rudnika uglja.

Trenutno je u toku izrada analize priključenja na elektroprenosni sistem. Nakon toga slijedi raspisivanje tendera za izradu tehničke dokumentacije, čime će biti definisana konačna tehnička rješenja i koraci za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

“U elaboratu dostavljenom u sklopu projekta, priključni kapacitet bi bio 62,5 megavata. Svakako treba imati u vidu da će se tek finalnom izradom projektnog rješenja te analizama definisati realna snaga, a time i vrijednost investicije planirane mHE ‘Durutovići’ i solarne elektrane Rudnika uglja”, kazali su iz najveće pljevaljske kompanije.

Solarna elektrana planirana je da se gradi u kompleksu ugljenokopa “Potrlica”, na 63 hektara zemljišta, s nominalnim kapacitetom od 81,1 megavat. Investicija, čija se ukupna vrijednost trenutno procjenjuje na oko 40 miliona eura, uključivala bi i baterijske sisteme za skladištenje energije, čime se dodatno jača energetska stabilnost i efikasnost buduće elektrane.

U elaboratu dostavljenom u sklopu projekta, navodi se da priključni kapacitet, odnosno maksimalna snaga koju solarna elektrana može isporučiti mreži, iznosi 62,5 megavata.

Prema sadašnjim procjenama, ukupna vrijednost investicije bila bi oko 500.000 eura po megavatu, što ukupno iznosi četrdesetak miliona eura. Dodatni trošak biće i nabavka i instalacija baterijskih sistema za skladištenje energije.

Iz Rudnika nisu odgovorili na pitanje “Informacije CG” kada se može očekivati početak gradnje i početak njenog rada.

Ranije je iz kompanije saopšteno da je planirano da se projekat završi ove godine, do kraja građevinske sezone, što je malo vjerovatno s obzirom na sadašnje stanje projekta.

Iz RUP-a ističu da su mala hidroelektrana “Durutovići” i solarna elektrana u Grevu sastavni dio Plana pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju preduzeća. Cilj je postepeno smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i aktivniji doprinos energetskoj tranziciji Crne Gore kroz razvoj obnovljivih izvora energije i efikasnije korišćenje postojećih resursa.