Sve više poziva za radikalnu promjenu diplomatije EU

Grupa članica EU predvođena Njemačkom i Švedskom zalaže se za ograničavanje ili potpuno ukidanje nacionalnog veta

Neuspjesi evropske spoljne politike, od borbe oko finansiranja Ukrajine do fragmentisanog odgovora na rat u Iranu, podstiču pozive na temeljnu promjenu načina na koji EU vodi diplomatiju.

Nemogućnost EU da donosi jedinstvene odluke otkriva sistemsku paralizu, ocijenili su za briselski portal Politiko zvaničnici EU, evroposlanici i stručnjaci, kao i diplomate koje upozoravaju da Unija rizikuje da se povuče u trenutku kada se spoljnopolitičke odluke donose brže nego što njen sistem može da podnese.

Grupa članica EU predvođena Njemačkom i Švedskom zato se zalaže za ograničavanje ili potpuno ukidanje nacionalnog veta.

"Treba da ukinemo princip jednoglasnosti u spoljnoj i bezbjednosnoj politici EU prije kraja tekućeg zakonodavnog perioda kako bismo bili sposobni da djelujemo na međunarodnom nivou… Sva iskustva iz posljednjih nedjelja oko pomoći Ukrajini i sankcija Rusiji ukazuju na to", rekao je njemački šef diplomatije Johan Vadeful, prenijela je njemačka Funke grupa.

Istovremeno, druga grupa članica, uključujući Francusku, Belgiju i neke manje zemlje koje se plaše da će biti potisnute, brani pravo veta tvrdeći da je ono od suštinskog značaja za njihov nacionalni interes.

"Svi shvataju da EEAS (Evropska služba za spoljnju politiku) ne funkcioniše kako treba", rekao je jedan diplomata EU iz zemlje koja želi da veto ostane. "Trenutno se vodi debata jer se svi slažu da sistem nije optimalan… ali spoljna politika ostaje nacionalna nadležnost i ne bi trebalo da prelazimo na glasanje kvalifikovanom većinom", dodao je taj diplomata.

Politiko podsjeća da se za preoblikovanje arhitekture spoljne politike EU založila i politička grupa Evropska narodna partija koja je u manifestu iz 2024. pozvala da se šef spoljnopolitičke službe Unije zamijeni "ministrom spoljnjih poslova EU koji bi bio potpredsjednik Evropske komisije".

Takođe, ta grupa desnog centra založila se za uspostavljanje bezbjednosnog savjeta koji bi uključio i partnere EU poput Velike Britanije, Norveške i Islanda.

I viši saradnik Karnegi fondacije Stefan Lene zalaže se za slične strukturne promjene, uključujući povratak EEAS u Komisiju i stvaranje evropskog bezbjednosnog savjeta kako bi se brže reagovalo na nove prijetnje, uključujući dronove i rakete iz Irana.

"Mnogi shvataju činjenicu da su naše strukture spoljne politike disfunkcionalne. Spoljnopolitički i bezbjednosni izazovi su potpuno drugačiji nego ranije", rekao je Lene za Politiko i istakao da je, najblaže rečeno, čudno ništa ne inovirati.

Lene je dodao da ideja integracije EEAS i Komisije ima izvesnu podršku, "štaviše u kabinetu predsjednice Komisije".

Međutim, nisu svi uvjereni u to i dok jedan diplomata EU kaže da misli da bi se to dopalo Komisiji, visoki zvaničnik EEAS otvoreno je odbacio takvu ideju rekavši (u vezi Leneove analize) da "ljudi pišu, to je njihovo pravo".

Istovremeno, evroposlanik Naćo Sančes Amor rekao je za Politiko da je problem manje u strukturi, a više u političkoj volji. On je rekao da postoji mnogo problema i da treba okupiti Savjet, Parlament, Komisiju i Visokog predstavnika i razgovarati o tome.

Ima i onih koji misle da je sve mnogo jednostavnije nego što izgleda i jedan diplomata EU kaže da osnovni problem spoljne politike leži u jednoglasnosti. "Možete da stvorite 1.000 institucija. Dok god imate jednoglasnost, one neće raditi kako treba", rekao je taj diplomata za Politiko.