Tramp gura London od SAD-a ka Evropi

Britanska spoljna politika prolazi kroz značajnu redefiniciju svog kursa, usmjeravajući se ka jačanju veza sa Evropom. Ova strateška promjena, koju je najavio premijer Kir Starmer, dolazi kao direktan odgovor na seriju kritika i pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa, te na globalnu nestabilnost izazvanu eskalacijom sukoba s Iranom. London, tradicionalno najbliži saveznik Sjedinjenih Američkih Država, sada preispituje svoje prioritete, signalizirajući potencijalno udaljavanje od Vašingtona u korist tješnje saradnje s evropskim partnerima.

Premijer Starmer je juče naglasio da je jačanje ekonomskih i odbrambenih spona s Evropom imperativ u kontekstu aktuelne globalne neizvjesnosti. Predstojeći samit sa Evropskom unijom, zakazan za ljeto tekuće godine, biće posvećen upravo izgradnji snažnijih relacija, s obzirom na to da će, kako je upozorio Starmer, posljedice iranskog rata trajati čitavu generaciju. "Sve je jasnije da, dok svijet nastavlja ovim nestabilnim putem, naš dugoročni nacionalni interes zahtijeva tješnje partnerstvo sa saveznicima u Evropi", izjavio je Starmer, podvlačeći potrebu za kolektivnim djelovanjem.

Odnos između dvojice lidera, koji je Starmer nakon Trampovog reizbora 2024. godine pokušavao da pozicionira kao sponu između Evrope i SAD, javno se pogoršao, posebno zbog nesuglasica oko rata s Iranom. Američki predsjednik Donald Tramp je u više navrata upućivao oštre uvrede na račun britanskog premijera, nazivajući ga "kukavicom" zbog oklijevanja da se pridruži američkim vojnim operacijama protiv Irana. Tramp je takođe izjavio da Starmer "nije Vinston Čerčil" i omalovažavao je britanske nosače aviona opisujući ih kao "igračke". Dodatno, Tramp je juče najavio da "apsolutno" razmatra povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO saveza, što će, kako je rekao, saopštiti u obraćanju naciji. "Govoriću o svom gađenju prema NATO-u", poručio je, a na pitanje o istupanju iz Alijanse, odlučno je odgovorio: "O, apsolutno, bez ikakve sumnje. Zar vi to ne biste uradili da ste na mom mjestu?" Ove izjave dodatno podstiču britansko preispitivanje tradicionalnog savezništva.

Uprkos Trampovom pritisku, premijer Starmer je jasno stavio do znanja da neće popustiti pred zahtjevima da se Velika Britanija uvuče u rat. Iako je prvobitno odbio američki zahtjev da se iz dvije britanske baze izvedu napadi na Iran, kasnije je odobrio, kako je nazvao, "odbrambene misije" čiji je cilj zaštita stanovnika regiona, uključujući i britanske državljane. Starmer je istakao da je njegova vlada u potpunosti fokusirana na produbljivanje odnosa s Evropom i na neophodnost ispravljanja "duboke štete" koju je prouzrokovao Bregzit. Ova promjena kursa odražava uvjerenje da se britanska budućnost mora uskladiti s Evropom, a ne isključivo sa Sjedinjenim Državama.

Iako Starmer zagovara "ambiciozno" ponovno uspostavljanje veza s Evropskom unijom, on je istovremeno isključio mogućnost ponovnog pristupanja carinskoj uniji EU ili njenom jedinstvenom tržištu, čime je definisao granice novog partnerstva. Ova pozicija je izazvala reakcije na domaćoj političkoj sceni. Opoziciona Konzervativna partija kritikovala je Starmera, tvrdeći da pokušava da "ponovo otvori stare rane iz vremena Bregzita", dok je populistička stranka Reform UK izrazila mišljenje da je premijer trebalo da predstavi mjere usmjerene na smanjenje cijena energije, umjesto da se bavi spoljnopolitičkim preusmjeravanjem.

U svjetlu regionalnih tenzija i potrebe za stabilizacijom, Velika Britanija će ove sedmice biti domaćin serije sastanaka sa saveznicima, s ključnim ciljem ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza. U ove napore je sada uključeno impresivnih 35 zemalja. Ministarka spoljnih poslova Iveta Kuper će danas predsjedavati virtuelnim sastankom ove široke koalicije, na kojem će se razmatrati diplomatske i političke mjere za obnavljanje plovidbe moreuzom "nakon što borbe prestanu". Među državama koje će učestvovati u ovim ključnim razgovorima, prema saopštenju britanske vlade, nalaze se Francuska, Njemačka, Holandija, Italija, Japan, Australija, Južna Koreja, Kanada i Ujedinjeni Arapski Emirati. Jedan britanski zvaničnik je pojasnio da se očekuje da će prva faza operacije biti usmjerena na potragu za minama, nakon čega bi uslijedila druga faza koja podrazumijeva zaštitu tankera koji prolaze ovim strateški važnim područjem.