Osamdeset odsto popusta! U jednom „vintidž-butiku” u Minhenu ženska zimska jakna košta 380 evra. Prilika iz snova – ako se uzme u obzir da je nova takva jakna koštala više od 2.000 evra. Jakna je polovna, ali se to na njoj gotovo uopšte ne vidi.
Žena koja je isprobava priznaje: „Naravno, cijena igra ulogu.”
Nekada su, kaže vlasnica radnje Anete fon Putkamer, kupci polovne odjeće važili za ljude koji ne mogu sebi da priušte novu odjeću. To se vremenom potpuno promenilo.
Kupovina polovne odjeće zapravo je tek s pojavom interneta dobila moderan imidž. Na tržištu mode etablirale su se velike onlajn-platforme specijalizovane za polovnu garderobu – često uz punu uslugu kao i za „novu“: besplatno vraćanje robe u roku od 14 dana.
Čak i tradicionalne internet-prodavnice i velike modne kuće danas učestvuju u tom poslu. I to već daje rezultate.
Skoro sedam milijardi evra za polovnu odjeću
Prema jednoj studiji Amazona, dvije trećine Njemaca već je kupovalo polovne proizvode na internetu. Sam sektor polovne odjeće prerastao je u posao vrijedan milijarde. Podaci koje je prikupio portal Statista pokazuju da je prihod od trgovine polovnom odjećom u Njemačkoj 2025. iznosio oko 6,8 milijardi evra.
Sve više kompanija specijalizuje se za tzv. recommerce, pojam koji označava trgovinu polovnim predmetima preko interneta. Sistem je sljedeći: kupci šalju odjeću koju više ne žele – ali za to postoje jasna pravila: onlajn-platforma Momox, na primjer, odbija artikle koji nisu svježe oprani, imaju fleke, mrlje ili rupe, ili na kojima su rađene prepravke.
Profesionalna provera kvaliteta i brenda kod trgovca određuje da li će se predmet da vrati pošiljaocu ili da ga prodaje u svojoj internet prodavnici. Potražnja određuje cijenu, objašnjava Lenija Karalus, direktorka modnog odjeljenja Momoxa: „Počinjemo s jednom ponudom, a zatim postepeno spuštamo cijenu dok ne pronađemo onu pravu.“
Zašto sve više ljudi kupuje polovnu odjeću? „Uštedeti novac“ je glavni motiv za 64 odsto kupaca. Slijedi održivost, važna za 49 odsto ispitanika u anketi agencije Civey, sprovedenoj za Momox.
Kod tehnike su kupci oprezniji
Možda iznenađuje to što se najviše kupuje polovna garderoba. Njemci su nešto oprezniji kada je riječ o elektronici, ali iz ispitivanja Amazona vidi se da je i u drugim evropskim državama veoma slično. Njemački TÜV, nezavisna organizacija koja vrši tehničke preglede, raspolaže podacima da je 35 odsto ispitanih kupilo polovnu verziju mobilnog telefona, dok ostali i dalje pretežno kupuju nove uređaje.
Onlajn-platforma Rebuy iz Berlina ima sopstvenu radionicu za polovnu elektroniku. U njoj se temeljno obnavljaju telefoni otkupljeni od korisnika. Stručni izraz je refurbished – dakle profesionalno čišćenje i stroga tehnička provjera preko 60 funkcija: baterije, kamere, zvuka, ekrana.
„Sve mora da radi sto odsto, inače ne ide u prodaju”, kaže direktor Filip Gatner.
U međuvremenu, i sami proizvođači nude obnovljenu elektroniku. Jedan razlog je taj što su od sredine prošle godine obavezni da produže životni vijek svojih proizvoda prema propisima Evropske unije. U narednim godinama tržište obnovljene elektronike trebalo bi i dalje da raste: prognoze predviđaju godišnju stopu rasta između 7 i 14 odsto, dok bi tržište novih uređaja trebalo da se stabilizuje na oko četiri procenta.
Rebuy na svojoj platformi dijeli stanje polovnih elektronskih uređaja u tri kategorije: odlično, vrlo dobro i dobro. Uz iste – dakle besprekorne – tehničke uslove, o cijeni odlučuje isključivo izgled: tako telefon sa jedva vidljivom ogrebotinom na ekranu spada u kategoriju „vrlo dobro“ i prodaje se po cijeni 20 do 30 odsto nižoj od nove verzije.
Gatner kaže da je i kod kupovine polovne elektronike cijena glavni motiv – što potvrđuju i brojna istraživanja: „Jasno se vidi da ljudi ponovo pažljivo paze na svoj novčanik. Osjeća se i kriza.“
