U Amsterdamu obilježena 25. godišnjica prvih legalnih istopolnih brakova na svijetu

Holandija je prije četvrt vijeka ispisala istoriju, postavši prva zemlja na planeti koja je zakonski priznala istopolne bračne zajednice. Ta prekretnica dogodila se 1. aprila 2001. godine, kada je tadašnji gradonačelnik Amsterdama, Job Koen, ozvaničio bračne zajednice četiri pionirska para. Od tog istorijskog datuma do danas, u Holandiji je sklopljeno približno 36.000 istopolnih brakova, što svjedoči o dubokom uticaju te odluke na društvo.

Četvrt vijeka kasnije, Amsterdam je ponovo bio centar proslave, obilježavajući ovu značajnu godišnjicu novim sklapanjem istopolnih brakova. Aktuelna gradonačelnica Femke Halsema vjenčala je nekoliko parova odmah nakon ponoći, u ranim jutarnjim satima proslave. Među uglednim zvanicama prisutni su bili premijer Holandije, Rob Jeten, kao i Job Koen, gradonačelnik koji je prije 25 godina predvodio prve ceremonije. Koen je, prisjećajući se tog momenta, istakao da je to bila najvažnija stvar koju je učinio tokom svog mandata. "Ali u to vrijeme nisam znao koliko je to važno. Ali prvi put možeš imati samo jednom, a niko to tada nije uradio," izjavio je Koen, naglašavajući jedinstvenost i pionirski duh tog čina.

Premijer Rob Jeten, prvi holandski lider koji se javno deklariše kao homoseksualac, podijelio je svoje lično iskustvo i ponos zbog ovog jubileja. On je najavio da i sam planira skorašnje vjenčanje sa svojim partnerom. "Kao premijer, veoma sam ponosan što slavimo 25 godina univerzalnog braka ovdje u Holandiji," istakao je Jeten. Dodao je da je sklapanje prvih istopolnih brakova, koje je kao četrnaestogodišnjak pratio putem televizijskog prenosa, za njega lično predstavljalo inspirativan i oslobađajući trenutak, slično kao i za mnoge druge pojedince širom zemlje.

Uprkos slavlju, premijer Jeten je naglasio da Holandija ne smije da se uljuljka u samozadovoljstvo, već da mora nastaviti sa unapređenjem prava LGBT+ osoba. "Ali mislim da Holandija mora da se vrati na pravi put, posebno zaštiti transrodnih osoba u Holandiji ili kreiranju boljeg zakonodavstva o surogatstvu kako bismo ponovo bili među 10 najboljih zemalja po pitanju prava kvir osoba," poručio je premijer. Slično mišljenje iznio je i Filip Tijsma, portparol vodeće holandske organizacije za prava LGBT+ osoba COC, konstatujući da Holandija kaska za drugim zemljama u pogledu podrške ovoj zajednici. "Postali smo malo lijeni," primijetio je Tijsma, dodajući da druge evropske države sada posjeduju robustnije zakone o transrodnim pravima, dok se LGBT+ pojedinci u Holandiji još uvijek suočavaju sa maltretiranjem u obrazovnim ustanovama i uznemiravanjem na javnim mjestima zbog ispoljavanja naklonosti, poput držanja za ruke.

Nakon Holandije, put ka legalizaciji istopolnih brakova slijedile su i druge nacije. Belgija je to učinila 2003. godine, a Kanada i Španija 2005. Danas je legalizacija istopolnih brakova ostvarena u gotovo četrdeset zemalja širom svijeta, što pokazuje globalni trend prihvatanja i jednakosti. Među državama koje su se nedavno pridružile ovom pokretu su Estonija, Grčka i Nepal 2024. godine, dok su Lihtenštajn i Tajland to učinili prethodne godine.

Prema analizi istraživačkog centra Pew, istopolni brakovi generalno predstavljaju manje od četiri procenta svih sklopljenih bračnih zajednica godišnje u zemljama gdje su legalizovani. Španija je 2021. godine zabilježila najviši udio, sa 3,4 procenta svih registrovanih brakova koji su bili istopolni. Istraživanje istog centra takođe pokazuje da nivo podrške istopolnim brakovima značajno varira širom planete, krećući se od impresivnih 92 procenta u Švedskoj, što je gotovo univerzalna podrška, do samo dva procenta u Nigeriji, što ukazuje na duboke kulturne i društvene razlike u prihvatanju ove institucije.