Ukrajina i Iran postaju jedan rat

Ishodi na ratištima povezani su razmjenom oružja i obavještajnih podataka, kao i štetom po globalnu ekonomiju

Ratovi u Iranu i Ukrajini sa svakom sedmicom postaju sve više isprepleteni – do te mjere da neki analitičari tvrde da ta dva sukoba počinju da se stapaju u jedan.

Kako će tačno svaki od tih ratova uticati na tok onog drugog teško je predvidjeti, ali je već sada jasno da njihova međusobna povezanost uvlači sve više zemalja u oba žarišta, šireći luk nestabilnosti koji se proteže preko Evrope i Bliskog istoka.

Iz perspektive Ukrajine, ta veza nije ništa novo. Rusija je počela da koristi iranske dronove “šahed” u septembru 2022, sedam mjeseci nakon što je Vladimir Putin pokrenuo invaziju punog obima. Novo je, međutim, to što Moskva sada uzvraća Teheranu uslugu, pa mu, prema navodima, poslije američko-izraelskog napada 28. februara šalje obavještajne podatke, podatke za navođenje ciljeva i dronove.

Turneja Volodimira Zelenskog po Bliskom istoku u proteklih nekoliko sedmica učvrstila je još jednu međuregionalnu vezu između ta dva sukoba, kroz sklapanje sporazuma o isporuci tehnologije za dronove i odbranu od dronova, kao i obuke za Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, uz pokretanje bezbjednosnih razgovora na sličnim osnovama sa Jordanom.

Ta dva rata se sve više prepliću i kroz globalna energetska tržišta. Početni efekat napada na Iran, zajedno sa odgovorom Teherana koji je zatvorio pomorski saobraćaj kroz Persijski zaliv preko Hormuškog moreuza, išao je u prilog Rusiji zbog skoka cijena nafte i gasa.

Za Moskvu je rast tražnje predstavljao ekonomsku slamku spasa upravo u trenutku kada je njena ekonomija bila pod sve većim pritiskom, što je navelo vladu da odustane od planova za budžetske rezove.

Kako bi stabilizovala tržište, administracija Donalda Trampa je ublažila dio ograničenja na izvoz ruske nafte, koja su bila uvedena s ciljem da izvrše pritisak na Kremlj zbog rata u Ukrajini. Uz to, azijske zemlje, naročito one pogođene zatvaranjem Hormuškog moreuza – uključujući Vijetnam, Tajland, Filipine, Indoneziju i Šri Lanku – sada se utrkuju da kupuju rusku naftu.

U nastojanju da ograniči ruski neočekivani profit, Ukrajina je posljednjih dana pojačala udare na rusku energetsku infrastrukturu. Procjena Rojtersa od prošle sedmice navodi da je do 40 odsto ruskih izvoznih kapaciteta za naftu obustavljeno nakon masovnih ukrajinskih napada dronovima.

Sukobi su postali toliko isprepleteni da ono što se dogodi na jednom ratištu sada ima opipljiv uticaj na ono drugo – što posebno ističu evropske države, zabrinute da bi mogle biti uvučene u sve širi požar na Bliskom istoku. Britanski ministar odbrane Džon Hili je ukazao na Putinovu “skrivenu ruku” iza iranske taktike upotrebe dronova.

“Ovi ratovi su u velikoj mjeri povezani”, rekla je visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas. “Zato, ako Amerika želi da se rat na Bliskom istoku zaustavi – da Iran prestane da ih napada – onda bi trebalo da izvrši pritisak i na Rusiju, kako ona ne bi bila u mogućnosti da im pomaže.”

Trampova administracija nerado priznaje tu povezanost, i dalje dajući Moskvi povlašćen tretman, ublažavajući sankcije i dopuštajući jednoj ruskoj pošiljci nafte da probije američku blokadu Kube, čak i dok su se usred rata pojavljivali sve snažniji dokazi o ruskoj pomoći Iranu.

Američki državni sekretar Marko Rubio je ustvrdio da ruska uloga u Iranu ne “ometa niti utiče” na američke operacije. “Amerikanci ne žele da povežu ta dva rata i kazne Rusiju”, rekla je Hana Note, direktorica za Evroaziju u Džejms Martin centru za studije neširenja nuklearnog oružja.

Postoje naznake da Vašington vrši veći pritisak na Kijev zbog napada na ruska naftna postrojenja, koji održavaju visoke cijene nafte, nego na Moskvu zbog isporuke smrtonosnog naoružanja Iranu za napade na američke i savezničke ciljeve. “Fajnenšl tajms” je u srijedu objavio da je Tramp zaprijetio obustavom isporuka oružja Ukrajini ukoliko evropski saveznici ne pomognu da se ponovo otvori Hormuški moreuz.

Obraćajući se novinarima u ponedjeljak, Zelenski je rekao da je Kijev dobio “signale” od partnera da smanji napade na ruska energetska postrojenja. On je naglasio da će se ti udari nastaviti sve dok ruski napadi budu usmjereni na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

Međutim, sve dublje uključivanje Rusije u odbranu Irana moglo bi dodatno zakomplikovati Trampov proruski kurs. Za Kremlj, podrška Iranu predstavlja priliku da obnovi svoj geopolitički položaj nakon niza neuspjeha.

Opterećen ratom u Ukrajini, Kremlj je bio primoran da uglavnom stoji po strani dok su mu padali ključni saveznici – uključujući sirijskog lidera Bašara al-Asada i venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.

“Kada je postalo jasno da SAD ne uspijevaju da vojnu nadmoć pretvore u političku dobit, Rusija je u tome vidjela priliku da razotkrije američku slabost”, rekla je Note. “U njenom je interesu da Amerikancima zada bolan udarac i produži rat.”

Zelenski je ustvrdio da je Moskva dostavila Iranu obavještajne podatke zasnovane na satelitskim snimcima uoči iranskog napada dronovima i raketama na američke avione i osoblje u vazduhoplovnoj bazi Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji prošlog petka, u kojem je ranjeno 12 Amerikanaca.

Rusija se takođe sumnjiči da šalje dronove, moguće i “gerane” – moskovsku unaprijeđenu verziju “šaheda” – u kopnenim pošiljkama prikrivenim kao humanitarni konvoji.

Krvavo stečeno iskustvo Ukrajine sa “šahedima” i “geranima” učinilo je Zelenskog traženim gostom u zalivskim prijestonicama. On je iskoristio tu priliku, nudeći izvoz jeftinih, u borbi provjerenih tehnologija kako bi pomogao u prevazilaženju lokalnih nestašica oružja, istovremeno predstavljajući novu globalnu ulogu Ukrajine: više nije samo primalac pomoći, već i njen dobavljač.

Kijev ne prodaje samo presretače, već i softver, sisteme elektronskog ratovanja i pomorske dronove. “Ovome pristupamo sistemski”, rekao je Zelenski.

Sve dublje uključivanje Rusije u odbranu Irana moglo bi dodatno zakomplikovati Trampov proruski kurs. Za Kremlj, podrška Iranu predstavlja priliku da obnovi svoj geopolitički položaj nakon niza neuspjeha

Orisija Lucevič, šefica Ukrajinskog foruma u istraživačkom centru Čatam haus, rekla je da nova bezbjednosna mreža Ukrajine u Zalivu toj zemlji daje veći uticaj u Vašingtonu – kao odgovor na Trampovu čestu opasku da Kijev u sukobu sa Rusijom “nema karte”.

“Ukrajina pokušava da pokaže da su naše karte u tome što imamo veoma otpornu, agilnu ekonomiju koja se brzo prilagođava i proizvodi, i koja može i da se brani od Rusije i da kroz prodaju sistema naoružanja pomaže u odbrani drugih zemalja”, rekla je Lucevič.

Ona je dodala da bezbjednosni odnosi izgrađeni u Zalivu mogu obezbijediti dragocjen alternativni izvor prijeko potrebnog finansiranja za ukrajinsku namjensku industriju, u trenutku kada je Mađarska blokirala sredstva EU.

“Ukrajina ima proizvodne kapacitete, ali ne i dovoljno investicija. Može da proizvodi više, ali nema dovoljno narudžbi ni kapitala”, rekla je Lucevič. “Zato se ovo pokazuje kao velika prilika da se ti proizvodni kapaciteti stave u funkciju.”

Međusobno povezani regionalni sukobi još su daleko od toga da prerastu u svjetski rat, ocijenio je Vilijam Spanijel, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu u Pitsburgu, “ali oni sve čvršće povezuju ishode na ratištima i imaće dugotrajnije posljedice po to kako će linije fronta biti podijeljene”.

Fiona Hil, bivša savjetnica za Rusiju u prvoj Trampovoj administraciji, ocijenila je da se, ukoliko se uzmu u obzir savremeni oblici ratovanja poput sajber, hibridnih i drugih operacija u sivoj zoni, svjetski rat zapravo već neko vrijeme vodi – a da ga je sukob s Iranom dodatno rasplamsao.

“Mislim da to već dostiže prag rata koji mijenja čitav sistem”, rekla je Hil, koja sada radi u Institutu Brukings. “Pojaviće se svakakve nove konfiguracije država.”

Ona je ukazala na nepredvidiv uticaj nestašica nafte i đubriva na globalnu stabilnost, što čitavom nizu drugih država daje motive da se uključe na Bliskom istoku, kao i na pitanje da li bi Kina mogla da iskoristi zaokupljenost Vašingtona da preduzme akciju protiv Tajvana.

“Kao da su se ovdje okupila sva četiri jahača apokalipse… a meni se čini da ljudi u to srljaju kao mjesečari.”