Ustav ne važi kad politika traži: “Zaboravili” na DIK – pismo poslanika i amin Mandića dovoljni za popunu klupa

Šef parlamenta u srijedu konstatovao poslanički mandat Adelu Omeragiću (BS), bez prethodnog obavještenja Državne izborne komisije, a što je propisano Zakonom o izboru odbornika i poslanika.

Tim potezom Skupština je, tvrde sagovornici “Informacije CG”, pogazila zakon i izašla iz svojih Ustavom propisanih nadležnosti.

“Ovako su, na osnovu pisma, mogli da popune upražnjeno poslaničko mjesto s bilo kim…”, upozorio je jedan od sagovornika

Popunjavanjem upražnjenog poslaničkog mjesta bez obavještenja Državne izborne komisije (DIK), Skupština Crne Gore pogazila je elementarne zakonske procedure, te izašla iz svojih Ustavom definisanih nadležnosti – tvrde sagovornici “Informacije CG” poručujući da su parlamentarci na taj način mogli “postaviti” za poslanika bilo koga s izbornih lista.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) u srijedu je, bez dopisa DIK-a, konstatovao poslanički mandat doskorašnjem generalnom konzulu Crne Gore u Njujorku Adelu Omeragiću, koji će u najvišem zakonodavnom domu predstavljati Bošnjačku stranku (BS). Omeragić će u poslaničkim klupama BS-a zamijeniti Admira Adrovića, koji je podnio ostavku na funkciju krajem decembra prošle godine.

Da je prekršena procedura i da Mandić nije smio konstatovati Omeragiću mandat na osnovu pisma koje je potpisalo 55 parlamentaraca – umjesto na osnovu obavještenja DIK-a, kako je propisano Zakonom o izboru odbornika i poslanika – tvrde član DIK-a Damir Suljević, ali i pravnici s kojima su “Informacije CG” nezvanično razgovarale.

Međutim, na takav potez šefa Skupštine i poslanika koji su to od njega tražili, nije reagovao niko od parlamentaraca koji nijesu potpisali pismo.

Nadležnost DIK-a propisana je članom 33 Zakona o izboru odbornika i poslanika, u kom se, između ostalog, navodi da ta institucija podnosi zakonodavnom domu izvještaje o popuni upražnjenih poslaničkih mjesta.

Pismo kojim se od Mandića tražilo da konstatuje mandat Omeragiću, potpisali su poslanici vladajućih BS-a, Pokreta Evropa sad, Nove srpske demokratije, Demokrata, Socijalističke narodne partije, CIVIS-a i Albanskog foruma, te opozicionih Demokratske narodne partije, Hrvatske građanske inicijative, Ujedinjene Crne Gore, te dio samostalnih poslanika (Dragan Bojović, Jevrosima Pejović, Radinka Ćinćur i Miodrag Laković).

U dopisu koji je Mandić pročitao na sjednici, poslanici su, između ostalog, naveli da DIK već u kontinuitetu ima problem u radu, budući da je doskorašnji predsjednik te institucije Nikola Mugoša podnio ostavku zbog izbora za sudiju Ustavnog suda, te da nije ostavio ovlašćenje kojim bi se ova situacija (nemogućnost popune upražnjenog mjesta) izbjegla.

DIK bi, prema novim zakonskim propisima, trebalo da se transformiše u Centralnu izbornu komisiju (CIK), čije članove Skupština još nije izabrala – dva konkursa su bila neuspješna, a u toku je procedura izbora po trećem.

Damir Suljević ocjenjuje da je nefunkcionalnost krovne izborne institucije upravo posljedica neažurnosti same Skupštine, koja, uprkos upozorenjima, nije na vrijeme riješila problem, već blokadu koristi kao opravdanje za preuzimanje nadležnosti koje joj ne pripadaju.

“Posebno zabrinjava činjenica da je čak 55 poslanica i poslanika podržalo zahtjev kojim je otvorena ‘Pandorina kutija’, ali i da je 25 poslanica i poslanika opozicije ostalo nijemo na takav postupak, čime je stvoren ambijent opšte saglasnosti oko tog pitanja”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu da se deblokada DIK-a, odnosno izbor CIK-a i dalje ne nazire, postavlja se pitanje da li će Skupština ubuduće preuzimati i druge poslove iz “tuđih” nadležnosti, poput onih CIK-ovih – da raspisuje lokalne izbore. Kako je dodao, ako je to pravac kojim se ide, onda se s pravom postavlja pitanje smisla postojanja same institucije.

Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanje “Informacije CG” zašto je Mandić prekršio zakon konstatovanjem mandata poslaniku BS-a na osnovu pisma poslanika.

Jedan od pravnika s kojim je redakcija nezvanično razgovarala, objasnio je da je, prema proceduri, DIK trebalo da održi sjednicu, pa da nakon toga podnese Skupštini izvještaj o popuni poslaničkog mjesta. Međutim, DIK nije funkcionalan jer nema predsjednika, a, kako je naveo, nijesu donijete izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim bi se definisala funkcija predsjedavajućeg do izbora predsjednika DIK-a.

“Ovako su, na osnovu pisma, mogli da popune upražnjeno poslaničko mjesto s bilo kim, nekim ko nije sljedeći na listi…”, upozorio je sagovornik.

On je podsjetio na situaciju s bivšom poslanicom Građanskog pokreta (GP) URA Suadom Zoronjić – kojoj je Skupština, takođe bez dopisa DIK-a, konstatovala mandat – ističući da se u njenom slučaju radilo o opstrukciji u DIK-u, što se sad, kaže, ne dešava, već se “zaobilazi institucija”.

DIK je 28. decembra 2020. odbio da verifikuje mandat Zoronjić koja je izabrana s liste “Crno na bijelo”, nakon što je Skupština obavijestila Komisiju da je Filip Adžić (GP URA) podnio ostavku. Pet članova DIK-a izjasnilo se negativno, objašnjavajući kasnije da nijesu odbili da verifikuju mandat poslanici GP URA, već se, kako su tvrdili, prethodno nijesu stekli zakonski uslovi za popunu upražnjenog poslaničog mjesta. Oni su govorili da nije “pravno-valjano konstatovan prestanak mandata poslanika Adžića, usljed nepostojanja kvoruma za početak rada sjednice Skupštine”.

Nakon što DIK nije obavio svoj posao, Skupština je odlučila da potvrdi mandat Zoronjić.

U pismu 55 poslanika, datiranom na 8. april, navodi se da stanje u DIK-u narušava ustavnu obavezu da Skupština ima puni sastav, ali i da otvara pitanje utvrđivanja potrebnih većina za donošenje odluka, uključujući dvotrećinsku (54 poslanika) i tropetinsku većinu (49 poslanika), što može dovesti do pravne nesigurnosti i blokade u odlučivanju.

Zbog toga su od Mandića tražili da, “u cilju zaštite ustavnog poretka i nesmetanog funkcionisanja institucija”, konstatuje mandat Omeragiću.

Prije prekjučerašnje odluke, iz Skupštine su se čuli predlozi za prevazilaženje problema – od toga da članovi DIK-a “unutar institucije nađu rješenje i ovlaste lice koje će potpisati plate i sve ostale administrativne stvari”, do toga da “sekretarka DIK-a pokriva nadležnosti predsjednika do njegovog izbora”.

Suljević je nedavno “Vijestima” kazao da bi ovlašćenje, dato bilo kome od članova DIK-a, bilo u svakom slučaju ograničeno trajanjem mandata onoga ko to ovlašćenje daje – u ovom slučaju trajanjem mandata doskorašnjeg predsjednika DIK-a. Upozorio je da bi svako dalje postupanje po takvom ovlašćenju, bez punog mandata onoga ko je to ovlašćenje dao, bilo suprotno zakonu.

Suljević je rekao i da “komisija o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta odlučuje na sjednici, koja ne može biti zakazana, niti sekretar ima ovlašćenje da je zakaže”, već da je može zakazati isključivo predsjednik DIK-a ili lice koje on odredi.

BS je 9. marta uputio Skupštini dopis u kom je, “polazeći od člana 104 Zakona o izboru odbornika i poslanika”, naveo da je nakon ostavke Adrovića upražnjeno jedno poslaničko mjesto s liste BS-a, te da to mjesto, prema utvrđenom redosljedu kandidata, pripada Omeragiću, kao prvom sljedećem kandidatu s liste.

Odredbom člana 104 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da će se, ako odborniku, odnosno poslaniku koji je izabran s koalicione izborne liste prestane mandat, za odbornika, odnosno poslanika izabrati onaj kandidat prema redosljedu s konstituenta liste kojoj on pripada.