UŽIVO Rute rekao saveznicima da Tramp u narednih nekoliko dana želi podršku za Hormuški moreuz

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je danas obavijestio neke države da američki predsjednik Donald Tramp želi da u narednih nekoliko dana dobije konkretnu podršku za obezbjeđivanje Hormuškog moreuza, reklo je dvoje evropskih diplomata Rojtersu.

Rute se juče sastao sa Trampom u Vašingtonu, usred tenzija unutar saveza zbog rata u Iranu.

"Primjećujemo frustraciju u Vašingtonu, ali ni oni nisu konsultovali saveznike ni prije ni poslije početka ovog rata", rekao je jedan od diplomata.

"NATO kao takav ne bi igrao ulogu u ratu protiv Irana, ali saveznici žele da budu od pomoći u traženju dugoročnijih rješenja za Hormuz. Sa obzirom na to da pregovori sa Iranom još traju, ovo bi moglo biti od pomoći", dodao je diplomata.

Američki predsjednik je više puta nazivao NATO "tigrom od papira" i posljednjih sedmica zaprijetio povlačenjem iz saveza, tvrdeći da se evropski saveznici Vašingtona oslanjaju na američke bezbjednosne garancije, a nisu pružili adekvatnu podršku američko-izraelskoj agresiji na Iran.

Iako je Tramp u utorak rekao da će napadi na Iran biti zaustavljeni tokom dvonedjeljnog prekida vatre, posljedice sukoba i dalje opterećuju odnose.

Predsjednik Iraka Abdul Latif Džamal Rašid osudio je izraelske napade na Liban, posebno na glavni grad Bejrut i njegova predgrađa.

On je u telefonskom razgovoru sa libanskim kolegom Žozefom Aunom prenio solidarnost iračkog naroda sa libanskim narodom i podržao napore Libana da zaustavi eskalaciju, prenosi libanska Nacionalna novinska agencija (NNA).

Uprkos dvonedjeljnom primirju u tom regionu, Izrael je juče bombardovao Liban.

Njemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da je u telefonskom razgovoru ohrabrio američkog predsjednika Donalda Trampa da hitno nastavi pregovore s Iranom.

Merc je naveo i da Njemačka ponovo uspostavlja direktne razgovore s iranskim rukovodstvom u Teheranu, te poručio da ne želi raspad NATO-a, koji je, kako je rekao, garant bezbjednosti i u Evropi, prenosi Rojters.

Govoreći o ekonomskim posljedicama krize, Merc je upozorio da bi cijene nafte mogle dodatno rasti u odnosu na februarske nivoe.

Istovremeno, istakao je da ne postoje planovi za ograničavanje korišćenja baza u Njemačkoj od strane američkih snaga.

Merc je dodao i da je uvjeren da Trampova namjera nije bila da uništi jednu civilizaciju, čime je predsjednika SAD prijetio Iranu ukoliko se ne postigne dogovor o primirju.

Portparol NATO-a je kazao da je generalni sekretar Mark Rute u kontaktu sa saveznicima povodom svojih razgovora u Vašingtonu, prenosi Rojters.

Jasno je da Sjedinjene Američke Države očekuju konkretne obaveze i poteze kako bi se osigurala sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu, kazao je portparol Alijanse.

Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je da "NATO nije bio tu kad nam je bio potreban i neće biti tu ako nam opet zatreba".

"Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog, komada leda", napisao je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova kazao je da će delegacija te države krenuti na mirovne pregovore u Islamabad, prenosi agencija Fars.

Rekao je i da se moraju zaustaviti izraelski napadi na Liban, prenosi Rojters.

Poručio je da svaki mir u regionu mora uključivati i Liban, te da su naredni sati "veoma kritični".

Rekao je i da je Iran sinoć bio nadomak odgovora na kršenje primirja, ali da je Pakistan intervenisao.

Iran će, prema sporazumu o prekidu vatre koji je postigao sa Sjedinjenim Američkim Državama, dozvoliti da kroz moreuz Hormuz dnevno prođe najviše 15 plovila, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na neimenovani visoki iranski izvor.

Moreuz, vodeni prolaz širok svega 34 kilometra između Irana i Omana, omogućava plovidbu iz Zaliva ka Indijskom okeanu i predstavlja glavnu rutu za oko petine svjetskih zaliha nafte, kao i druge važne robe, uključujući đubrivo, prenosi Rojters

Iran ga je uglavnom zatvorio od početka sukoba krajem februara, što je dovelo do rasta globalnih cijena nafte.

Četiri iranska, četiri grčka i jedan kineski brod nalaze se među 11 plovila kojima je u 24 sata od prekida vatre dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz.

Njihov prolaz jedva da ublažava blokadu s obje strane uskog prolaza, gdje je oko 1.400 brodova i dalje usidreno.

Prema podacima koje je provjerio AXSMarine, dva broda koja su plovila ka istoku – omanaski Lucia i grčki Iolcas Destiny – dobila su dozvolu za prolaz iz Zaliva u ranim jutarnjim satima u četvrtak, uprkos iranskoj objavi da je moreuz zatvoren zbog zabrinutosti za krhkost prekida vatre.

Još jedan brod koji je u srijedu prešao sa zapada na istok nije se identifikovao i mogao bi biti dio takozvane flote iz sjenke, piše Gardijan.

AXS je saopštio da je zabilježen visok stepen "spoofinga" i ometanja signala, posebno među plovilima usidrenim u Zalivu, pri čemu su mnogi prijavljivali lažne pozicije.

Iako je moreuz faktički zatvoren od izbijanja rata, Iran je napravio ustupke saveznicima, uključujući Kinu, Rusiju, Indiju, Irak i Pakistan, dok je određenim malezijskim i tajlandskim brodovima omogućen prolaz nakon diplomatskih razgovora u posljednjih šest sedmica.

Iran je 2. aprila saopštio da će dozvoliti prolaz brodovima pod filipinskom zastavom nakon dodatnih pregovora.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu potvrdio je da su u napadima IDF-a u Libanu ubijeni sinovac i sekretar lidera Hezbolaha Naima Kasema.

U objavi na mreži X naveo je da je Ali Jusuf Harši bio "jedna od najbližih osoba" vođi te militantne grupe.

Dodao je da će izraelska vojska nastaviti da gađa Hezbolah "gdje god bude potrebno", dan nakon smrtonosnih izraelskih vazdušnih udara na Liban.

Netanjahu je juče rekao da Liban nije dio prekida vatre između SAD-a i Irana, ali su Teheran i zemlje posrednice iznijeli oprečne tvrdnje o tome da li se primirje odnosi i na tu zemlju.

Šef iranske Organizacije za atomsku energiju Mohamad Eslami rekao je da program obogaćivanja uranijuma njegove zemlje neće biti ograničen, prenosi Rojters.

Pozivajući se na izvještaj iranske Studentske novinske agencije, koju podržava država, Rojters navodi da je Eslami rekao da "neprijatelj neće uspjeti da ograniči iranski program obogaćivanja".

Njegove izjave u suprotnosti su sa tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trampa i drugih američkih zvaničnika, koji su saopštili da u Iranu neće biti "nikakvog obogaćivanja uranijuma" u okviru prekida vatre na koji su obje zemlje pristale.

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pridružila se sve većem broju zvaničnika koji pozivaju da se prekid vatre između SAD-a i Irana proširi i na Liban.

"Hezbolah je uvukao Liban u rat, ali pravo Izraela na samoodbranu ne opravdava nanošenje tako masovnog razaranja. U izraelskim napadima protekle noći poginule su stotine ljudi, zbog čega je teško tvrditi da tako grube mjere spadaju u samoodbranu. Postupci Izraela stavljaju prekid vatre između SAD-a i Irana pod ozbiljan pritisak. Iransko primirje trebalo bi da bude prošireno i na Liban. Hezbolah mora da se razoruža, kao što je pristao da učini. EU podržava napore Libana da razoruža Hezbolah", napisala je Kalas na mreži X.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Said Hatibzade optužio je Izrael za "iznenadni napad" na Liban, navodeći da to predstavlja "teško kršenje" prekida vatre dogovorenog između SAD-a i Irana.

"Bila je to neka vrsta genocida, znate, od strane izraelskog režima u Libanu, odmah nakon što je prekid vatre prihvaćen", rekao je za emisiju Today BBC-ja

"To je vrsta prakse koju izraelski režim oduvijek sprovodi: prihvati prekid vatre, a onda iznenadni napad, masakriranje".

Dodao je da SAD "moraju da izaberu između rata i prekida vatre", rekavši: "Ne mogu imati oboje u isto vrijeme".

"Ako je predsjednik Tramp… zainteresovan za mir na cijelom Bliskom istoku, a pošto je Iran tome posvećen, tražimo da svi na Bliskom istoku poštuju ovaj sporazum i ovaj prekid vatre koji smo postigli s Amerikancima, i očekujemo da Amerikanci učine isto sa svojim saveznikom, izraelskim režimom".

Izraelske odbrambene snage (IDF) tvrde da su tokom protekle sedmice ubile "desetine" boraca Hezbolaha u svojoj "proširenoj" kopnenoj vojnoj operaciji na jugu Libana.

U nizu objava na mreži X, IDF je saopštio da njihove snage imaju operativnu kontrolu nad tim područjem i da će nastaviti da gađaju ono što su opisali kao infrastrukturu Hezbolaha.

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens rekao je kasno sinoć da SAD nikad nisu obećale da će uključiti Liban u dogovor o primirju sa Iranom iako su možda Iranci stekli takav utisak.

Ako Iranci hoće da se pregovori raspadnu zbog Libana "to je njihov izbor", rekao je Vens novinarima pred odlazak iz Budimpešte i dodao da misli da bi to bilo "glupo".

Prethodno je predsjednik parlamenta Irana Mohamad Bager Galibaf rekao na mreži X da su tri klauzule u iranskom predlogu od deset tačaka "otvoreno i jasno prekršene" uključujući i predloženo primirje u Libanu.

Vens je rekao da je vidio tu objavu i da je vidi kao pozitivnu. Ako ima samo tri tačke neslaganja onda je to znak širokog slaganja, rekao je potpredsjednik SAD. On je ipak odbacio neke od Galibafovih tvrdnji ali i rekao da je pitanje s Libanom "razuman nesporazum".

"Primirja su uvijek neuredna", rekao je on i dodao da nikad ne prođu bez nekog "talasanja".

Vens je takođe u odgovoru na pitanja o Hormuškom moreuzu rekao da ima signala da počinje ponovo da se otvara.

Iranski zvaničnici to su opovrgli navodeći da moreuz ostaje zatvoren.

Ranije je Iran upozorio da će brodovi koji prolaze kroz moreuz bez dozvole biti "ciljani i uništeni".

Libansko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u jučerašnjim izrelskim udarima ubijeno 182 ljudi, što je najveći broj u jednom danu od početka izraelskih napada na militantnu libansku grupu Hezbolah.

U udarima je povrijeđeno 890 ljudi, saopštilo je ministarstvo.

Izrael je pokrenuo baraž udara u centralnom Bejrutu i drugdje u Libanu u trenutku kada je krhko dvonedjeljno primirje stupilo na snagu između SAD i Irana. Iranski zvaničnici tvrdili su da je dogovor o primirju trebalo da uključi i Liban, dok su Izrael i SAD insistirali na tome da nije uključen.

Ukupno 1.739 ljudi ubijeno je i 5.873 je povrijeđeno u Libanu u samo nešto više od pet nedjelja od kada je izbio rat.

Španski premijer Pedro Sančez osudio je najnovije izraelske napade na Liban i kritikovao Benjamina Netanjahua, nazvavši njegov "prezir prema životu i međunarodnom pravu" neprihvatljivim. Sančez je takođe pozvao Evropsku uniju da suspenduje sporazum o pridruživanju s Izraelom.

Australijski premijer Entoni Albaneze pozvao je da izraelski napadi na Liban prestanu, upozoravajući da ugrožavaju "krhki mir". Dodao je da australijska vlada čvrsto vjeruje da prekid vatre mora da važi i za Liban.

Pakistan je proglasio dva dana lokalnih praznika u Islamabadu, počev od danas, saopštile su vlasti, uoči američko-iranskih pregovora koji bi trebalo da budu održani u glavnom gradu.

U zvaničnom obavještenju nije naveden razlog, ali vlasti u Islamabadu često proglašavaju neradne dane ili uvode ograničenja iz bezbjednosnih razloga uoči diplomatskih događaja visokog profila.

Pakistan se priprema za pregovore visokog uloga u kojima će učestvovati predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Bijela kuća saopštila je da će potpredsjednik Džej Di Vens predvoditi tim na pregovorima u Islamabadu "ovog vikenda".

Predsjednik SAD Donald Tramp u objavi na Truth Socialu poručio je Iranu da se pridržava "pravog sporazuma".

Naveo je da će svi američki brodovi, avioni i vojno osoblje ostati na svojim pozicijama dok Iran u potpunosti ne ispuni "pravi sporazum".

"Ako iz bilo kojeg razloga to ne bude slučaj, što je vrlo malo vjerovatno, onda će početi pucnjava – veća, bolja i snažnija nego što je iko ikada ranije vidio. To je dogovoreno odavno i, uprkos svoj lažnoj retorici koja tvrdi suprotno – NEMA NUKLEARNOG ORUŽJA i moreuz Hormuz ĆE BITI OTVOREN I BEZBJEDAN. U međuvremenu, naša sjajna vojska se priprema i odmara, radujući se, zapravo, svom sljedećem osvajanju. AMERIKA SE VRATILA".

Generalni sekretar UN upozorio je da tekući izraelski napadi na Liban predstavljaju "ozbiljan rizik" za krhko primirje između SAD-a i Irana, saopštio je njegov portparol.

"Tekuće vojne aktivnosti u Libanu predstavljaju ozbiljan rizik za prekid vatre i napore ka trajnom i sveobuhvatnom miru u regionu. Generalni sekretar ponavlja svoj poziv svim stranama da odmah obustave neprijateljstva“, navodi se u saopštenju portparola šefa UN Antonija Gutereša.

Cijene nafte porasle su, a akcije oslabile zbog straha za tek uspostavljeni prekid vatre između SAD-a i Irana, nakon što je Izrael pokrenuo veliko bombardovanje Libana. U posljednja dva sata, Hezbolah je saopštio da je ispalio rakete na sjever Izraela kao odgovor na "kršenja prekida vatre".

Strah da bi prekid vatre mogao da se raspadne dok je sirova nafta i dalje blokirana u Hormuškom moreuzu doveo je do toga da američka sirova nafta West Texas Intermediate u četvrtak skoči oko tri odsto, nakon što je dan ranije pala više od 16 odsto. Cijena Brenta porasla je više od dva odsto, poslije prethodnog pada od 13 odsto.

Akcije su takođe izgubile dio ranijih dobitaka. U ranom trgovanju u Aziji, berze u Tokiju, Hong Kongu, Šangaju, Sidneju, Singapuru, Seulu i Tajpeju bile su u blagom minusu.