Rusija se protivi bilo kakvoj blokadi Hormuškog moreuza, ali smatra da takva pitanja treba posmatrati u kontekstu šire globalne situacije, objavio je Interfaks, pozivajući se na rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) konsultuje se sa vladama u Aziji i Evropi o mogućem dodatnom puštanju nafte iz zaliha "ako bude potrebno" zbog rata u Iranu, rekao je izvršni direktor Fatih Birol.
"Ako bude potrebno, naravno da ćemo to uraditi. Pratimo uslove, analiziraćemo i procijeniti tržišta i razgovarati sa našim državama članicama", rekao je Birol u Nacionalnom pres klubu u Kanberi, na početku svjetske turneje.
Države članice IEA dogovorile su 11. marta da puste rekordnih 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile skok globalnih cijena sirove nafte. To povlačenje predstavljalo je 20 odsto ukupnih zaliha.
Birol je rekao da neće postojati određeni nivo cijene sirove nafte koji bi automatski pokrenuo novo puštanje rezervi.
"Puštanje zaliha pomoći će da se tržišta umire, ali to nije rješenje. Samo će pomoći da se ublaži bol u ekonomiji".
Direktor IEA započeo je svjetsku turneju u Kanberi jer je, kako je rekao, azijsko-pacifički region na prvoj liniji naftne krize, s obzirom na njegovu zavisnost od nafte i drugih ključnih proizvoda poput đubriva i helijuma koji prolaze kroz Hormuški moreuz.
Nakon sastanka sa australijskim premijerom Entonijem Albanizijem, Birol će kasnije ove sedmice otputovati u Japan, uoči sastanka Grupe sedam.
Krizu na Bliskom istoku opisao je kao „veoma ozbiljnu“ i goru od dva naftna šoka iz 1970-ih, zajedno sa uticajem rata između Rusije i Ukrajine na gas.
Rat protiv Irana uklonio je 11 miliona barela nafte dnevno iz globalnog snabdijevanja, više nego dva prethodna naftna šoka zajedno.
"Najvažnije pojedinačno rješenje ovog problema jeste otvaranje Hormuškog moreuza", rekao je on.
"Donosioci odluka širom svijeta nijesu dobro shvatili dubinu problema", rekao je, objašnjavajući svoju odluku da počne javno da govori tri sedmice nakon početka rata.
Dodao je da je povlačenje rezervi samo dio onoga što IEA može da uradi.
Mjere koje je IEA predložila, poput snižavanja ograničenja brzine ili uvođenja rada od kuće, smanjile su potrošnju energije kada su primijenjene u Evropi 2022. godine, ali svaka zemlja će morati sama da odluči kako da na najbolji način sprovede uštedu goriva, rekao je Birol.
On je rekao da, iako su australijske zalihe tečnih goriva ispod nivoa propisanog pravilima IEA, sadašnja vlada učinila mnogo da ih poboljša i da je 30 dana zaliha dizela "ozbiljna brojka".
Britanski premijer Kir Starmer trebalo bi da danas predsjedava hitnim sastankom o ekonomskim posljedicama rata u Iranu, kojem će prisustvovati i ministarka finansija Rejčel Rivs i guverner Banke Engleske Endru Bejli, saopštila je britanska vlada.
Finansijska tržišta suočavaju se sa još jednom turbulentnom sedmicom nakon što je Iran saopštio da će gađati energetske i vodovodne sisteme svojih susjeda u Zalivu ako Donald Tramp sprovede prijetnju da će "sravniti sa zemljom" iranske elektrane ukoliko Teheran u potpunosti ne otvori ključni Hormuški moreuz.
Velika Britanija ovo prati s posebnom zabrinutošću, prenosi Rojters. Velika zavisnost zemlje od uvoznog prirodnog gasa, uporno visoka inflacija i prenapregnute javne finansije doveli su do mnogo oštrijeg pada vrijednosti britanskih državnih obveznica nego kod međunarodnih pandana.
"Teme koje bi trebalo da budu obuhvaćene su ekonomski uticaj krize na porodice i preduzeća, energetska bezbjednost i otpornost industrije i lanaca snabdijevanja, uz međunarodni odgovor", saopštilo je britansko ministarstvo finansija.
Prisustvovaće i ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper i ministar energetike Ed Miliband.
Rivs je rekla da je prerano govoriti kakav će biti uticaj rata na britansku ekonomiju i odbila je pozive za široke mjere pomoći domaćinstvima zbog troškova života, navodeći umjesto toga da se razmatra ciljanija podrška.
Energetski cjenovni šok prijeti da ponovo pogura britansku stopu inflacije naviše – prema procjenama nekih ekonomista, možda i do pet odsto kasnije ove godine – i zada još jedan udarac ekonomiji slabog rasta.
U napadu na radio-difuznu stanicu na jugu Irana poginula je najmanje jedna osoba, javila je državna televizija.
"Predajnik srednjeg talasa od 100 kilovata Radio-televizijskog centra Persijski zaliv napala je američko-cionistička teroristička vojska", saopštila je državna Radio-televizija Islamske Republike Iran, a prenio AFP.
U ovom napadu, koji je bio protiv međunarodnog prava, jedan od pripadnika obezbjeđenja centra je poginuo, a još jedna osoba je povrijeđena.
Saudijske odbrambene snage saopštile su u novom ažuriranju na društvenim mrežama da su prema području Rijada ispaljene još dvije balističke rakete, od kojih je jedna presretnuta, dok je druga pala u nenaseljeno područje.
Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije takođe je objavilo na mreži X da je u istočnom regionu presretnut jedan dron, dok Iran nastavlja napade širom Zaliva kao odgovor na američko-izraelske udare.
Iran će uzvratiti na napad na svoj elektroenergetski sektor gađanjem izraelskih elektrana, kao i elektrana koje snabdijevaju američke baze strujom u zemljama regiona, navodi se u saopštenju Revolucionarne garde objavljenom danas.
U saopštenju se, čini se, povlače ranije prijetnje upućene postrojenjima za desalinizaciju u regionu, koja su ključna za snabdijevanje pijaćom vodom u zemljama Zaliva, piše agencija Rojters.
"Lažljivi… američki predsjednik tvrdio je da Revolucionarna garda namjerava da napadne postrojenja za desalinizaciju vode i izazove teškoće građanima zemalja regiona", navodi se u saopštenju koje su prenijeli državni mediji.
Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je u subotu da će iranske elektrane biti meta ako Teheran u roku od 48 sati ne "otvori u potpunosti" Hormuški moreuz za sav pomorski saobraćaj.
"Odlučni smo da na svaku prijetnju odgovorimo istim nivoom kakav ona stvara u smislu odvraćanja… Ako vi udarite na struju, mi udaramo na struju", poručila je Revolucionarna garda.
