Rusija pomaže Iranu naprednim taktikama upotrebe dronova razvijenim tokom rata u Ukrajini, kako bi gađao ciljeve Sjedinjenih Američkih Država i zalivskih država na Bliskom istoku, rekao je jedan zapadni obavještajni zvaničnik za CNN.
Dronovi Šahed, koje je dizajnirao Iran, ali ih je Moskva masovno proizvodila za upotrebu u Ukrajini, pokazali su se neočekivano uspješnim u probijanju protivvazdušne odbrane zalivskih država. Do sada je razmjena obavještajnih podataka između Rusije i Irana bila opisivana kao opšta pomoć pri određivanju ciljeva, ali konkretni taktički savjeti predstavljaju novi nivo podrške.
"Ono što je ranije bila opšta podrška sada postaje zabrinjavajuće, uključujući strategije gađanja bespilotnim letjelicama kakve je Rusija koristila u Ukrajini", rekao je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti obavještajnih informacija.
Iako nije precizirao tačne taktičke savjete, Rusija je u Ukrajini koristila dronove Šahed u talasima – više letjelica istovremeno, koje često mijenjaju pravac kako bi izbjegle protivvazdušnu odbranu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski napisao je u danas na mreži Iks da je Rusija "počela da podržava iranski režim dronovima. Sigurno će pomoći i raketama, a pomaže im i u protivvazdušnoj odbrani".
Kijev je u zemlje Persijskog zaliva poslao stručnjake za presrijetanje dronova kako bi podijelili ukrajinsko iskustvo u zaustavljanju relativno jeftinih dronova Šahed, koji mogu koštati oko 30.000 dolara. Ukrajina je razvila male presretače koji koštaju oko 5.000 dolara po komadu i mogu se brzo proizvoditi.
Govoreći o širim prijetnjama u Persijskom zalivu, isti zvaničnik rekao je da su veoma zabrinuti zbog upotrebe mina od strane Irana u Hormuškom moreuzu, kao i zbog napada morskim dronovima i jednostavnijih napada uz pomoć ribarskih brodova.
Iran je tvrdio da je na početku rata pogodio američki nosač aviona USS Abraham Linkoln, ali su Sjedinjene Američke Države to negirale. Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) tada je na mreži Iks saopštila da Linkoln nije pogođen i da mu se lansirane rakete nisu ni približile.
Zapadni zvaničnik je dodao da je podrška Kine Iranutakođe zabrinjavajuća, ali nije iznio detalje.
Sjedinjene Američke Države i Izrael gađali su jednu od iranskih banaka, saopštio je portparol vojnog štaba Katam el Anbija u Teheranu, upozoravajući da će Iran kao odgovor početi da gađa američke i izraelske ekonomske centre u regionu.
"Nakon njihove neuspjele kampanje, teroristička američka vojska i okrutni cionistički režim (Izrael) gađali su jednu od banaka u zemlji", rekao je portparol, prenijela je državna novinska agencija IRNA.
Nazvavši napad nelegitimnim, el Anbi je dodao da to Teheranu daje opravdanje da gađa američke i izraelske ekonomske centre i banke.
Portparol je upozorio ljude u regionu da se drže najmanje jedan kilometar dalje od banaka, navodeći da Sjedinjene Američke Države treba da očekuju "odmazdu koja će biti bolna".
Nije precizirao koja je banka u Iranu bila meta napada.
Iranski novi vrhovni vođa, Modžtaba Hamnei, živ je i zdrav uprkos ranama zadobijenim u ratu, rekao je Jusef Pezeškijan, savjetnik u vladi i sin predsjednika Irana.
"Čuo sam vijest da je gospodin Modžtaba Hamnei ranjen. Pitao sam neke prijatelje koji imaju veze i rekli su mi da je, hvala Bogu, živ i zdrav", naveo je Pezeškijan u objavi na svom Telegram kanalu.
Državna televizija nazvala je Hamneija (56) "ranjenim veteranom Ramazanskog rata", ali nikada nije precizirala kakvu je povredu zadobio, prenosi Gardijan.
Pezeškijan je ovo izjavio usred spekulacija o zdravlju i mjestu boravka Hamneija, koji se nije pojavljivao u javnosti otkako je prije tri dana naslijedio svog pokojnog oca, ajatolaha Alija Hamneija.
Prema navodima Njujork tajmsa, Hamnei je ranjen prvog dana napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran. List se poziva na tri iranska i dva izraelska zvaničnika koji su govorili pod uslovom anonimnosti.
Tajlandski teretni brod napadnut je danas u Hormuškom moreuzu, a tajlandska mornarica saopštila je da je do sada spaseno 20 članova posade, prenosi AFP.
Brod Majuri Nari, registrovan u Tajlandu, napadnut je u moreuzu nakon što je napustio luku Kalifa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Mornarica je dodala da se tačne okolnosti i uzrok napada još istražuju.
"Trenutno su u toku napori da se spasu preostala tri člana posade", saopštila je tajlandska mornarica.
Brod je u vlasništvu tajlandske transportne kompanije Prešus Šiping, navodi AFP, i bio je na putu ka Kandli u Indiji.
Američka vojska saopštila je da je napala i uništila 16 iranskih plovila za polaganje mina u blizini Hormuškog moreuza, nakon izvještaja da je Iran počeo da postavlja eksplozivne naprave na ovom strateški izuzetno važnom plovnom putu, prenosi Gardijan.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je broj poginulih u toj zemlji od početka sukoba porastao na 570. Od toga je 84 ljudi ubijeno samo juče u napadima i vazdušnim udarima.
Broj povrijeđenih porastao je na 1.444, od čega je 131 osoba povrijeđena juče.
Među poginulima je i Jusef Asaf, bolničar Crvenog krsta, navelo je ministarstvo zdravlja u saopštenju u kojem se osuđuje gađanje ambulantnih vozila i hitnih službi.
Govoreći u Senatu danas, italijanska premijerka Đorđa Meloni rekla je da, iako se ne smije dozvoliti da Iran dođe do nuklearnog oružja, Izrael i Sjedinjene Američke Države jesu djelovali van okvira međunarodnog prava, te da Italija nije u ratu i neće u njega ulaziti.
"U ovom kontekstu krize međunarodnog sistema, u kojem prijetnje postaju sve ozbiljnije, a jednostrane intervencije van okvira međunarodnog prava sve češće, treba posmatrati i američku i izraelsku intervenciju protiv iranskog režima“, rekla je ona, prenosi Gardijan.
Podrška Velike Britanije američkoj vojnoj akciji protiv Irana došla je "malo prekasno", ali odnos Kira Starmera sa Donaldom Trampom može se popraviti, smatra jedan od najbližih saradnika američkog predsjednika, Stiv Vitkof.
Komentari Vitkofa, koji je bio Trampov specijalni izaslanik za Bliski istok, dolaze nakon niza javnih kritika američkog predsjednika na račun britanskog premijera i stava Ujedinjenog Kraljevstva o američkim i izraelskim napadima na Iran.
Starmer je u nedjelju pokušao da popravi narušene odnose u telefonskom razgovoru sa Trampom, nakon što je američki predsjednik na društvenim mrežama napisao: "Ne trebaju nam ljudi koji se priključuju ratovima tek nakon što smo ih već dobili".
Ta izjava uslijedila je nekoliko dana nakon što se Tramp žalio da je Starmer predugo oklijevao da dozvoli američkim snagama korišćenje britanskih vazdušnih baza.
"On je rekao, kao što znate, da to donekle spada u kategoriju ‘premalo, prekasno’, ali mislim da imaju dobar i čvrst odnos i nadam se da će moći da ga poprave. Ja se vodim onim što predsjednik kaže, a predsjednik stalno ponavlja da svako ima pravo na svoje mišljenje. Ali ponekad imamo utisak da nema tog osjećaja zahvalnosti. Mislim da je stav predsjednika da mi činimo mnogo za Evropu, mnogo za Ujedinjeno Kraljevstvo – u oblasti trgovine, odbrane i podrške koju pružamo NATO-u. A ponekad je odgovor s druge strane, ta uzajamnost, pomalo nedovoljna. Ostaću na tome", pojasnio je Vitkof u intervjuu za GB Njuz.
Nepoznati projektil pogodio je teretni brod sjeverno od Dubaija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nedaleko od Hormuškog moreuza, saopštila je britanska organizacija UK Maritime Trade Operations na mreži Iks.
Ranije danas nepoznati projektili pogodili su još dva broda u strateški važnom Hormuškom moreuzu, navela je ista organizacija. Jedan brod se zapalio, zbog čega je posada morala da se evakuiše, dok je drugi pretrpio oštećenja.
Protivvazdušna odbrana presrela je dva drona u blizini aerodroma u Dubaiju danas, pri čemu su četiri osobe povrijeđene, saopštila je vlada Dubaija na mreži Iks.
Dva državljanina Gane i jedan državljanin Bangladeša zadobili su lakše povrede, dok je jedan državljanin Indije zadobio povrede srednje težine.
Vazdušni saobraćaj funkcioniše normalno, navodi se u saopštenju.
Tri plovila pogođena su nepoznatim projektilima u Ormuskom moreuzu, saopštile su agencije za pomorsku bezbjednost i izvori, dok je jedan od udara izazvao požar na brodu i primorao veći dio posade da ga napusti.
Brod za prevoz rasutog tereta "Mayuree Naree", koji plovi pod zastavom Tajlanda, bio je meta napada i oštećen je oko 20 kilometara sjeverno od Omana, navela su dva izvora iz oblasti pomorske bezbjednosti, piše Rojters.
Centar Velike Britanije za pomorske operacije (UKMTO) kasnije je, osvrćući se na taj incident, saopštila da je požar ugašen i da nema uticaja na životnu sredinu. Neophodni članovi posade ostali su na plovilu.
Ranije je kontejnerski brod "One Majesty", koji plovi pod zastavom Japana, pretrpio manju štetu od nepoznatog projektila 46 kilometara sjeverozapadno od Ras al Hajme u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, navela su dva izvora iz oblasti pomorske bezbjednosti.
Članovi njegove posade su bezbjedni, a brod plovi ka sigurnom sidrištu, dodali su izvori.
Treće plovilo, takođe brod za prevoz rasutog tereta, pogođeno je nepoznatim projektilom oko 92 kilometra sjeverozapadno od Dubaija, saopštile su kompanije za pomorsku bezbjednost.
Projektil je oštetio trup broda "Star Gwyneth", koji plovi pod zastavom Maršalskih Ostrva, saopštila je kompanija za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard, dodajući da je posada plovila bezbjedna.
Saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ključnu pomorsku arteriju kroz koju prolazi oko 20 odsto svjetskih isporuka nafte i gasa, naglo je opao od početka sukoba sa Iranom 28. februara.
Najnoviji incidenti povećali su broj brodova koji su napadnuti od početka sukoba na najmanje 14.
Prema izraelskoj obavještajnoj procjeni, novi vrhovni vođa Irana, Modžtaba Hamnei, zadobio je lakše povrede u zajedničkom izraelsko-američkom vazdušnom ratu protiv Irana i zato se nije pojavljivao u javnosti, rekao je za Rojters visoki izraelski zvaničnik.
Iran će gađati ekonomske i bankarske interese povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom u regionu, rekao je portparol združene komande Hatam al-Anbija, dodajući da ova prijetnja dolazi nakon napada na jednu iransku banku.
"Nakon njihove neuspjele kampanje, teroristička vojska SAD-a i okrutni cionistički režim (Izrael) gađali su jednu od banaka u zemlji", prenose državni mediji izjavu Ebrahima Zolfagarija.
"Ovim nelegitimnim i neuobičajenim postupkom, neprijatelj nas primorava da gađamo ekonomske centre i banke povezane sa SAD-om i cionističkim režimom u regionu", naveo je on u izjavi, prenosi agencija Rojters.
Portparol je upozorio ljude u regionu da se drže podalje od banaka.
Projektil je danas pogodio teretni brod u Ormuskom moreuzu, i taj brod se zapalio, objavio je Centar Velike Britanije za pomorske operacije (UKMTO), navodeći da se posada evakuiše sa broda.
Brod je pogođen pošto su SAD ciljale iranske brodove za polaganje mina koje bi mogle da ugroze taj uski prolaz u Persijskom zalivu.
Centar za pomorske operacije, kojim upravlja britanska vojska saopštio je da je brod pogođen sjeverno od Omana, u samom moreuzu.
Iran nije odmah preuzeo odgovornost za napad mada je gađao brodove u moreuzu i oko njega od početka američko-izraelske vojne operacije i poremetio taj plovni put kroz koji prolazi petina svetske nafte iz Persijskog zaliva ka Indijskom okeanu.
Iran je takođe gađao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama u Zalivu u okviru strategije koja je izgleda namijenjena da izazove povećane ekonomske teškoće u svijetu, kako bi se izvršio pritisak na SAD i Izrael da prekinu s udarima.
Sud u Šri Lanki naložio je da tijela 84 mornara poginula u napadu na iranski ratni brod kod obale te ostrvske države prošle sedmice budu predata ambasadi Irana, prenijeli su lokalni mediji.
Ratni brod IRIS Dena pogođen je torpedom sa američke podmornice u Indijskom okeanu dok se vraćao sa pomorske vježbe koju je organizovala Indija, usred američko-izraelskog rata protiv Irana.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) predložila je najveće oslobađanje naftnih rezervi u svojoj istoriji kako bi obuzdala nagli rast cijena sirove nafte usred američko-izraelskog rata sa Iranom, objavio je u utorak Vol strit džornal, pozivajući se na zvaničnike upoznate sa tim pitanjem.
To oslobađanje premašilo bi 182 miliona barela nafte koje su članice IEA plasirale na tržište kroz dvije odvojene intervencije 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, navodi list.
IEA je u utorak sazvala vanredni sastanak članica, a očekuje se da će zemlje o predlogu odlučivati narednog dana, dodaje se u tekstu.
Plan bi bio usvojen ukoliko ne bude prigovora, navodi list, ali bi protivljenje čak i jedne zemlje moglo odložiti taj potez.
Ministri energetike G7 u utorak nijesu otišli toliko daleko da se saglase o oslobađanju strateških naftnih rezervi, već su umjesto toga zatražili od IEA da procijeni situaciju.
"Iako se nijedna zemlja trenutno ne suočava sa fizičkim nestašicama sirove nafte, cijene naglo rastu i ostavljanje situacije bez reakcije nije opcija", rekao je izvor iz G7 za Rojters.
"Zemlje G7 generalno podržavaju koordinisano oslobađanje naftnih zaliha pod okriljem IEA", dodao je isti izvor, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Ipak, stvarno oslobađanje ne može početi odmah jer odluke o pitanjima kao što su ukupna količina, raspodjela po državama i vremenski okvir zahtijevaju dodatne razgovore, rekao je izvor.
"Očekuje se da sekretarijat IEA predloži scenarije, na osnovu očekivanog uticaja na tržište, a konsultacije bi mogle biti proširene i na zemlje koje nijesu članice IEA, poput Kine i Indije".
IEA i Bijela kuća nijesu odmah odgovorili na Rojtersove zahtjeve za komentar.
Članica IEA, Južna Koreja, učestvuje u razgovorima "i razmatra svoj stav", rekao je portparol ministarstva industrije te zemlje.
Terminski ugovori za američku sirovu naftu i Brent oslabili su nakon izvještaja Vol strit džornala.
Referentne cijene nafte već su ranije u utorak bile u padu, nakon skoka prethodnog dana na gotovo četvorogodišnji maksimum, pošto je američki predsjednik Donald Tramp prognozirao da bi rat na Bliskom istoku uskoro mogao biti okončan.
Dron je pogodio veliki američki diplomatski objekat u Iraku, usred američko-izraelskog vazdušnog rata protiv Irana, ali nije bilo povrijeđenih i svi su na broju, navodi američki zvaničnik i interno upozorenje Stejt departmenta u koje je Rojters imao uvid.
Dron je pogodio Bagdadski centar za diplomatsku podršku, koji se nalazi pored bagdadskog aerodroma, a udar je bio u blizini stražarske kule, navodi se u internom upozorenju Stejt departmenta koje je vidio Rojters. Osobama u objektu naređeno je da se "sagnu i zaklone". U posebnom upozorenju navedeno je da su svi na broju.
Vašington post je prvi izvijestio o incidentu i naveo da je prema kompleksu u Bagdadu lansirano ukupno šest dronova, od kojih je pet oboreno. Takođe je navedeno da je napad vjerovatno izvela Islamska otpornost u Iraku, krovna grupa oružanih frakcija koje podržava Iran.
Irak je osudio napade u blizini iračkih baza, ali nije pomenuo oštećeni američki objekat, prema navodima Vašington posta.
"Ministarstvo odbrane (Iraka) naglašava da neće stajati po strani kao posmatrač. Naprotiv, odlučno će se suprotstaviti i goniti … sve uključene strane", navodi se u saopštenju ministarstva koje prenosi list.
SAD i Izrael započeli su napade na Iran 28. februara. Iran je odgovorio udarima na Izrael i zalivske zemlje u kojima se nalaze američke baze.
Podižući uloge za globalnu ekonomiju, Iranska revolucionarna garda saopštila je da će blokirati isporuke nafte iz Zaliva ukoliko ne prestanu američki i izraelski napadi.
Sjedinjene Države i Izrael u utorak su žestoko bombardovali Iran u onome što su Pentagon i Iranci na terenu opisali kao najintenzivnije vazdušne udare od početka rata, uprkos tome što globalna tržišta računaju da će predsjednik Donald Tramp nastojati da uskoro okonča sukob.
Revolucionarna garda saopštila je da je u utorak uveče ispalila rakete na američku bazu Al Udeid u Kataru i bazu Al Harir u iračkom Kurdistanu. Nakon tih lansiranja uslijedili su napadi dronovima usmjereni na okupljanje američkih vojnika u vazdušnoj bazi Al Dafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i mornaričkoj bazi Džufair u Bahreinu.
Tramp je izjavio da su udari bili usmjereni na eliminisanje, kako je rekao, neposrednih prijetnji iz Irana, pozivajući se na njegov nuklearni i balistički raketni program, kao i podršku militantnim grupama Hamas i Hezbolah.
Iran, koji negira da nastoji da razvije nuklearno oružje, ocijenio je napade kao nezakonito kršenje svog suvereniteta. Iran nema nuklearno oružje. Vjeruje se da je Izrael jedina bliskoistočna država koja posjeduje nuklearno oružje, dok je i Vašington nuklearna sila, piše Rojters.
Izrael navodi da je 11 civila ubijeno u iranskim napadima. Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama rekao je u utorak da je u američko-izraelskim napadima ubijeno više od 1.300 civila.
Ruski konzulat u iranskom gradu Isfahanu oštećen je u granatiranju ranije ove sedmice, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Napad na diplomatsko predstavništvo predstavlja "grubo kršenje" međunarodnih konvencija i sve strane treba da poštuju "nepovredivost diplomatskih objekata", kazala je ona.
"Dana 8. marta, u iranskom gradu Isfahanu, usljed napada na zgradu administracije guvernera istoimene pokrajine, koja se nalazi u blizini, oštećen je ruski konzulat", navela je Zaharova u saopštenju objavljenom na sajtu ministarstva.
"Polomljeni su prozori na poslovnoj zgradi i stambenim apartmanima, a nekoliko zaposlenih oboreno je udarnim talasom. Srećom, nije bilo poginulih ni teže povrijeđenih".
Predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u utorak o sukobu sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom, saopštio je Kremlj. Ruski predsjednik pozvao je na obustavu svih neprijateljstava.
Kompanija Planet Labs, sa sjedištem u Kaliforniji, proširila je ograničenja pristupa svojim satelitskim snimcima Bliskog istoka kako bi spriječila protivnike da ih koriste za napade na Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike, što pokazuje kako širenje komercijalnog svemirskog poslovanja može uticati na sukobe.
Planet, koji upravlja velikom flotom satelita za snimanje Zemlje i prodaje često ažurirane snimke vladama, kompanijama i medijima, obavijestio je klijente da produžava ograničenja na period od 14 dana, sa kašnjenja od četiri dana koje je uvedeno prošle sedmice.
Ta mjera je privremena i uvedena je "u nastojanju da se ograniči bilo kakva nekontrolisana distribucija snimaka koja bi mogla dovesti do njihovog nenamjernog pristupa i korišćenja kao taktičke prednosti od strane neprijateljskih aktera", naveo je portparol Planeta u izjavi za Rojters.
"Ovaj sukob je dinamičan i na mnogo načina jedinstven u odnosu na druge, pa Planet preduzima snažne korake kako bi osigurao da naši snimci ni na koji način ne doprinesu napadima na savezničko i NATO osoblje i civile", rekao je portparol.
Neki stručnjaci za svemir smatraju da bi Iran mogao imati pristup komercijalnim snimcima, uključujući i preko drugih protivnika SAD-a.
Iran je uhapsio desetine osoba, uključujući i jednog stranog državljanina, pod sumnjom da su špijunirali za "neprijatelje" te zemlje, saopštilo je Ministarstvo obavještajnih poslova, usred nastavka rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
SAD i Izrael pokrenuli su vazdušne udare na Iran 28. februara, pri čemu su ubijeni vrhovni vođa te zemlje, ajatolah Ali Hamnei, kao i više komandanata.
Tokom trajanja sukoba, Iran je izveo odmazdne napade na zalivske zemlje koje su saveznice SAD-a i domaćini američkih vojnih baza.
Ne navodeći državljanstvo uhapšene osobe, iransko Ministarstvo obavještajnih poslova saopštilo je da je strani državljanin "sprovodio špijunažu u ime Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, te djelovao kao posrednik za dvije zalivske zemlje", prenose državni mediji.
Tokom prethodnih godina, Iranska revolucionarna garda uhapsila je desetine osoba sa dvojnim državljanstvom i stranaca, uglavnom po optužbama za špijunažu i djela povezana sa bezbjednošću.
Organizacije za ljudska prava optuživale su Islamsku Republiku da pokušava da iznudi ustupke od drugih država kroz hapšenja po bezbjednosnim optužbama koje su možda bile montirane. Teheran negira da hapsi ljude iz političkih razloga.
Ministarstvo je takođe saopštilo da je tokom proteklih nekoliko dana uhapšeno "30 špijuna, unutrašnjih plaćenika i operativaca Izraela i SAD-a", prenosi agencija Rojters.
Odvojeno, šef iranske policije Ahmadreza Radan rekao je za državnu televiziju da je do sada privedena 81 osoba zbog "dijeljenja internih iranskih informacija sa neprijateljskim medijima i neprijateljima”. Nije iznio više detalja.
