Iran je počeo da postavlja mine u Hormuškom moreuzu, najvažnijem svjetskom energetskom prolazu kroz koji prolazi oko petine ukupne svjetske trgovine sirovom naftom, rekle su za CNN dvije osobe upoznate s američkim obavještajnim izvještajima.
Kako navode izvori, miniranje za sada nije velikog obima i posljednjih dana postavljeno je nekoliko desetina mina. Ipak, Iran i dalje raspolaže sa oko 80 do 90 odsto svojih manjih plovila i brodova za postavljanje mina, pa bi njegove snage mogle relativno brzo rasporediti i stotine mina u ovom plovnom putu.
Iranska revolucionarna garda, koja sada zajedno s regularnom mornaricom faktički kontroliše moreuz, ima kapacitet da rasporedi čitav niz manjih plovila za postavljanje mina, čamaca punih eksploziva i obalskih raketnih baterija, ranije je objavio CNN.
Revolucionarna garda je ranije upozorila da će svaki brod koji prođe kroz moreuz biti napadnut, a prolaz je praktično zatvoren od početka rata. Sagovornici CNN-a stanje u moreuzu opisali su kao "dolinu smrti" zbog velikih rizika za plovidbu.
Američki zvaničnici su danas saopštili da američka mornarica za sada nije pratila nijedno plovilo kroz moreuz, iako je predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak rekao da njegova administracija razmatra mogućnost da to učini.
Izrael će izdvojiti poseban budžet od više desetina milijardi šekela za dodatnu odbrambenu potrošnju kako bi finansirao vazdušni rat protiv Irana, saopštili su premijer Benjamin Netanjahu i ministar finansija Bezalel Smotrič u zajedničkom saopštenju, prenosi Gardijan.
Smotrič je rekao da će se izraelski kabinet sastati u večeras kako bi odobrio poseban ratni budžet.
"Ovo nije trošak, već investicija", poručio je on.
Prema procjenama izraelskog Ministarstva finansija, dodatna sredstva mogla bi iznositi oko 40 milijardi šekela (oko 13 milijardi dolara), uključujući povećanje odbrambenog budžeta i rezervna sredstva za moguće nove vojne potrebe.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je da američka mornarica nije ispratila nijedan tanker ili brod kroz Hormuški moreuz, uprkos prethodnoj objavi američkog sekretara za energetiku koja je ubrzo obrisana, prenosi CNN.
"Znam da je objava uklonjena prilično brzo, i mogu potvrditi da američka mornarica još nije ispratila nijedan tanker ili plovilo. Naravno, to je opcija koju je predsjednik rekao da će koristiti ako i kada bude potrebno, u odgovarajuće vrijeme“, rekla je Livit novinarima.
Upitana koliko će trajati američko-izraelski rat protiv Irana, Livit je ponovila ranije izjave Donalda Trampa da operacija napreduje prema planu, ali je dodala da rat neće završiti dok se Iran ne preda "potpuno i bezuslovno". Tramp će odrediti trenutak kada Iran više ne predstavlja direktnu prijetnju, kazala je ona.
Livit je takođe naglasila da predsjednik SAD "ne isključuje nikakve opcije" u sukobu s Iranom, uključujući mogućnost raspoređivanja američkih trupa unutar zemlje.
"Što se tiče kopnenih snaga, predsjednik je o tome više puta govorio. Mudro je što ne isključuje opcije kao vrhovni komandant. Dakle, ne bih sada potvrđivala bilo šta što neki demokrata na Kapitolu iznosi o predsjednikovim namjerama", kazala je Livit.
Ona je, prema svemu sudeći, komentarisala ranije izjave demokratskih senatora, uključujući Ričarda Blumentala, koji je rekao da "izgleda da idemo ka raspoređivanju američkih trupa u Iranu kako bismo ostvarili moguće ciljeve".
Bijela kuća je saopštila da će Pentagon uskoro objaviti izvještaj o vazdušnom udaru na školu za djevojčice u južnom Iranu u kojem je poginuo veliki broj civila.
"Ministarstvo odbrane će to učiniti, istraga je u toku. Kao što je predsjednik juče rekao na konferenciji za štampu, prihvatiće zaključke te istrage, kakvi god oni bili", kazala je Livit.
Iako je Pentagon ranije saopštio da je istraga u toku, Tramp je u subotu tvrdio da je Iran odgovoran, a u ponedjeljak ublažio tu procjenu rekavši da bi odgovornost mogla biti na Iranu ili nekoj drugoj državi.
Tramp je naveo da više zemalja posjeduje "generičke" Tomahavk rakete, poput one koja je izgleda korišćena u napadu, iako Iran ne posjeduje te rakete.
Na pitanje o toj izjavi, Livti je odgovorila: "Nećemo ići ispred Ministarstva odbrane i zaključaka te istrage. Predsjednik ima pravo da izrazi svoje mišljenje javnosti, ali je rekao da će prihvatiti zaključke istrage".
Iranske vlasti optužile su SAD za napad na školu, dok su prema CNN-u i analizama stručnjaka, za udar vjerovatno odgovorne američke snage.
Približno 140 američkih vojnika zadobilo je povrede od početka vojnih operacija SAD protiv Irana, izjavio je portparol Pentagona Šon Parnel, uključujući osam koji su teško ranjeni.
"Od početka Operacije Epski bijes, oko 140 američkih pripadnika vojske zadobilo je povrede tokom deset dana kontinuiranih napada. Većina tih povreda je manja, a 108 vojnika se već vratilo službi. Osam pripadnika ostaje navedeno kao teško ranjeno i prima najviši nivo medicinske njege", rekao je Parnel u saopštenju.
Američki zvaničnik je ranije za CNN rekao da među ozbiljno ranjene spadaju slučajevi u kojima je smrt moguća ili neposredna. Do sada je sedam američkih vojnika poginulo u borbi, a tijelo posljednjeg poginulog prevezeno je kući u ponedjeljak veče.
Na brifingu u Bijeloj kući portparolka Donalda Trampa, Karolajn Livit, rekla je novinarima da Sjedinjene Američke Države prave ogroman napredak u ostvarivanju svojih vojnih ciljeva, prenosi Gardijan.
Ona je saopštila da su do sada pogodili više od 5.000 neprijateljskih ciljeva, da su balistički napadi Irana smanjeni za više od 90 odsto, a napadi dronovima za oko 85 odsto.
Livit je dodala da se američke snage sada fokusiraju na "razgradnju iranske infrastrukture za proizvodnju raketa".
"Naši izvanredni bombarderi B-2 nedavno su isporučili desetine 900-kilogramskih penetrator bombi na duboko zakopane raketne objekte", rekla je Livit.
Portparolka je takođe iznijela tvrdnju da će američki rat s Iranom dugoročno donijeti niže cijene goriva za građane SAD, uprkos nedavnom skoku cijena energije u svijetu, prenosi CNN.
"Amerikanci mogu biti sigurni da je nedavni rast cijena nafte i gasa privremen i da će ova operacija dugoročno rezultirati nižim cijenama goriva", izjavila je ona tokom brifinga.
Livit nije precizirala koliko će vremena biti potrebno da cijene padnu, ali je naglasila da administracija radi na ublažavanju energetskog šoka izazvanog ratom, uključujući ponudu obezbjeđivanja tankera koji prolaze kroz Hormuški moreuz i ukidanje određenih sankcija vezanih za naftu.
"Američke snage pripremaju dodatne operacije po direktivi predsjednika kako bi Hormuški moreuz ostao otvoren. Neću otkrivati kako će te opcije izgledati, ali znajte da se predsjednik ne plaši da ih koristi", rekla je Livit.
Izraelska vojska upozorila je da su nedavno iz Irana lansirane rakete koje su upućene prema granicama Izraela.
Vojska je saopštila da radi na presrijetanju prijetnje i da obavještava stanovništvo putem mobilnih upozorenja u područjima koja bi mogla biti pogođena, prenosi Gardijan.
Po prijemu upozorenja, građani se savjetuju da se sklone u zaštićeni prostor i ostanu tamo dok ne dobiju dalja instrukcija.
Izraelski mediji javljaju da su se sirene oglasile u djelovima centralnog Izraela, ubrzo nakon upozorenja o dolazećim raketama iz Irana.
Portparol Iranske revolucionarne garde demantovao je da je američka vojska pratila tanker kroz Hormuški moreuz, prenijeli su iranski mediji.
"Ni jedan američki ratni brod tokom rata nije se usudio ni da priđe Omanskom moru, Persijskom zalivu i Hormuškom moreuzu", rekao je portparol za Al-Džaziru.
Sa druge strane, supertanker s dva miliona barela iranske nafte uplovio je kroz Hormuški moreuz proteklih dana, što je dodatak na najmanje pet drugih brodova koji od 28. februara prevoze iransku naftu u Aziju, pokazuju podaci praćenja brodova koje prenosi Rojters. Prema analizama Lloyd’s List Intelligence i Kpler, brod pod zastavom Gvajane, Cuma, koji se nalazi na američkoj listi sankcija, uplovio je 9. marta, a njegovo navedeno odredište je Kina.
Iran je u proteklim danima poslao i pošiljke gasa i naftnih derivata kroz ključni prolaz, od početka američko-izraelskih udara 28. februara. Procjenjuje se da je od tada iz Irana isporučeno najmanje 11 miliona barela nafte.
Do 150 američkih vojnika povrijeđeno je u ratu s Iranom, rekli su agenciji Rojters dva izvora upoznata s tim pitanjem.
Ovaj podatak do sada nije bio objavljen, a značajno je veći od službeno objavljenog broja Pentagona, koji navodi samo osam teško povrijeđenih pripadnika američkih snaga. Pentagon se za sada nije oglašavao.
Istovremeno, iranske državne novinske agencije javile su danas da je četvoro iranskih diplomata ubijeno u Libanu u izraelskom napadu, pozivajući se na izjavu iranskog ambasadora u UN, Amira Saeida Iravanija.
U Iraku su vojni izvori saopštili da su američki vazdušni udari pogodili položaje iračkih milicija naklonjenih Teheranu u Al-Kajmu, na granici sa Sirijom, pri čemu je ranjeno šest boraca.
Takođe, dronovi su napali iračku vazdušnu bazu Balad sjeverno od Bagdada. Dva drona su napala američku diplomatsku ustanovu u blizini međunarodnog aerodroma Bagdad, ali su presretnuta i oborena, navode bezbjednosni izvori, za Rojters.
Izraelski ambasador u Francuskoj Džošua Zarka izjavio je danas da novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, treba suštinski da promijeni kurs i dodao da će rat trajati nekoliko sedmica.
Zarka je u intervjuu za francusku onlajn mrežu BFMTV rekao da novi iranski vođa „treba suštinski da promijeni pravac režima tako što će pristati da se živi u miru“.
Ambasador je dodao da su svi najviši slojevi rukovodstva iranskog režima „eliminisani“.
On je ocijenio da novi vođa „nije nasljednik kojeg želi iranski narod“.
„Izabrali su nekoga čiji ciljevi i odnos sa Revolucionarnom gardom nisu zaista poznati“, rekao je, dodajući da „ako krene istim putem kao njegov otac, i on će biti na listi onih koji moraju da budu eliminisani“.
Zarka je rekao da bi rat mogao trajati najviše nekoliko sedmica.
„Na početku ovog rata procijenili smo njegovo trajanje na nekoliko sedmica. To se nije promijenilo. Koliko tačno, ne mogu vam reći, ali napredujemo u ostvarivanju naših ratnih ciljeva“, dodao je izraelski ambasador u Francuskoj.
Američko-izraelski vazdušni napadi na Iran počeli su 28. februara, a prvog dana je ubijen ajatolah Ali Hamnei (86), kojeg je sada naslijedio njegov sin Modžtaba, star 56 godina.
Američka mornarica još nije pratila tanker kroz Hormuški moreuz, saopštio je izvor CNN-u, nakon što je američki sekretar za energiju Kris Rajt objavio na društvenim mrežama, pa objavu obrisao, da je mornarica pratila tanker kroz spornu plovnu rutu.
"Američka mornarica je uspješno pratila tanker kroz Hormuški moreuz kako bi se osiguralo da nafta i dalje teče ka globalnim tržištima“, napisao je Rajt na mreži Iks, ne navodeći dodatne detalje. Poruka je obrisana nekoliko minuta kasnije.
Predsjednik SAD Donald Tramp prvi je prošle sedmice iznio ideju mornaričkih pratnji. On je u ponedjeljak rekao da se nada da one neće biti potrebne.
"Kada dođe vrijeme, američka mornarica i njeni partneri će pratiti tankere kroz moreuz, ako bude potrebno. Nadam se da neće biti potrebno. Ali ako bude, pratimo ih direktno kroz moreuz", rekao je Tramp.
Prema više izvora upoznatih sa planiranjem, unutrašnje rasprave o vremenu i uslovima američke mornaričke operacije bile su centralna tema u administraciji tokom protekle sedmice.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da Ukrajina šalje svoje stručnjake u zemlje Bliskog istoka kako bi podijelili iskustvo u odbijanju napada dronovima, prenosi CNN.
Ove sedmice tri tima biće u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što Zelenski označava kao prve zemlje kojima Ukrajina planira da pošalje stručnjake.
Ukrajina ima veliko iskustvo u obaranju iranskih dronova šahed koje lansira Rusija. U posljednjih nekoliko dana, više zemalja tražilo je pomoć Ukrajine u zaštiti od ovih napada, posebno u kontekstu iranskih udara na američke saveznike u regionu.
"Apsolutno svi američki stručnjaci razumiju da ukrajinsko iskustvo može pomoći u odbijanju masovnih napada dronova šahed danas. Čak su i one zemlje koje su tajno kupile ili dobile presretače dronova shvatile da bez naših vojnika, naših operatera, našeg softvera i svega toga, presretači jednostavno ne funkcionišu", rekao je Zelenski.
Predsjednik Libana Džozef Aun pozvao je na direktne pregovore s Izraelom kako bi se okončao sukob s libanskim Hezbolahom i oštro kritikovao šiitski pokret koji podržava Iran zbog uvlačenja Libana u širi regionalni rat.
Više od 667.000 ljudi raseljeno je u Libanu u toku nedjelje zbog izraelskih napada, saopštio je Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
Oko 120.000 raseljenih nalazi se u prihvatilištima koje je obezbijedila vlada, dok ostatak boravi kod rodbine, prijatelja ili traži smještaj. UNHCR upozorava da broj raseljenih svakodnevno raste.
Približno prije nedjelju dana situacija u Libanu ponovo je eskalirala kada je Izrael napao zemlju, a zatim uputio upozorenja za evakuaciju stanovnika dijelova glavnog grada Bejruta, više od 50 sela i gusto naseljenih područja.
Intenzivirani vazdušni napadi primorali su porodice širom Libana da beže u roku od nekoliko minuta, ne noseći sa sobom ništa, dok je život potpuno poremećen. Mnogi od njih raseljeni su po drugi put, jer su već bježali od sukoba između Izraela i Hezbolaha 2024. godine.
„Tokom jučerašnje posjete prihvatilištu u Bejrutu srela sam ženu u 90-im godinama koja je izgubila 11 članova porodice tokom napada 2024. godine. Sada je ponovo raseljena i boravi u istoj školi koja je pretvorena u prihvatilište. Priče poput njene ilustruju strah, nesigurnost i ponovljenu traumu s kojom se porodice suočavaju“, rekla je predstavnica UNHCR-a u Libanu, Karolina Lindolm Biling.
Sirijske vlasti saopštile su da je više od 78.000 Sirijaca ušlo iz Libana od početka eskalacije, dok je više od 7.700 Libanaca prešlo granicu.
„UNHCR od prvog dana podržava vladu i lokalne vlasti u odgovoru na krizu. Do sada smo isporučili oko 168.000 hitnih paketa za više od 63.000 raseljenih osoba u više od 270 kolektivnih vladinih prihvatilišta. Paketi uključuju dušeke, ćebad, prostirke, vreće za spavanje, solarne lampe i kanistere za vodu, pomažući raseljenim porodicama da zadovolje svoje najhitnije potrebe“, navodi se u saopštenju UNHCR-a.
„Civili moraju biti zaštićeni u svakom trenutku, a siguran i neometan pristup humanitarnoj pomoći mora biti garantovan kako bi pomoć stigla do onih kojima je najpotrebnija“, rekla je Lindolm Biling.
Izrael se priprema za produženu vojnu kampanju protiv proiranskog šiitskog pokreta Hezbolah u Libanu, koja bi mogla da se nastavi i nakon završetka rata protiv Irana, prenosi britanski list Fajnenšel tajms.
Izraelski mediji prenose da će vlada premijera Benjamina Netanjahua proširiti državni budžet za oko 13 milijardi dolara kako bi finansirala ratne operacije, prenosi Rojters.
Kremlj je saopštio da je ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom o sukobu na Bliskom istoku, naglašavajući da Moskva podržava brzo smirivanje situacije i deeskalaciju konflikta, prenosi Rojters.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof izjavio je da je Rusija negirala optužbe da je Iranu dostavljala obavještajne podatke o američkim vojnim ciljevima.
Vitkof je u intervjuu za CNBC rekao da je takav stav Moskve prenijet tokom telefonskog razgovora koji su u ponedjeljak vodili predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin.
On je dodao da će vjerovatno naredne sedmice otputovati u Izrael kako bi sa izraelskim vlastima koordinirao planove u vezi sa ratom protiv Irana.
Vitkof je u istom intervjuu ocijenio da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici uništili gotovo sve kapacitete Irana za obogaćivanje uranijuma.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf upozorio je da će svaki napad na infrastrukturu Irana izazvati uzvratni odgovor, prenosi Gardijan.
"Neprijatelj treba da zna da će sve što učini nesumnjivo imati proporcionalan i brz odgovor", napisao je Galibaf na mreži Iks, više od sedmicu nakon početka rata na Bliskom istoku koji je započeo američko-izraelskim napadima na Iran.
"Danas postupamo po pravilu ‘oko za oko’, bez kompromisa i bez izuzetaka. Ako oni započnu rat protiv infrastrukture, mi ćemo bez sumnje gađati njihovu infrastrukturu", poručio je Galibaf.
Iran je pozvao Ujedinjene nacije da osude Sjedinjene Američke Države i Izrael zbog, kako navodi, očiglednog ekološkog zločina nakon bombardovanja skladišta goriva u Teheranu i drugim gradovima tokom vikenda, prenosi Gradijan.
Napadi su, prema tvrdnjama Teherana, izazvali ozbiljno zagađenje vazduha i pojavu kisele kiše u glavnom gradu, dok su gusti oblaci dima u pojedinim djelovima grada zaklanjali sunce i izazivali respiratorne probleme i iritaciju kože kod stanovnika.
Iranski ambasador pri UN Saed Iravani u pismu upućenom generalnom sekretaru Antoniju Guterešu i drugim visokim zvaničnicima UN naveo je da su eksplozije oslobodile velike količine opasnih hemijskih jedinjenja, uključujući ugljovodonike, sumporna i azotna jedinjenja, što je dovelo do ozbiljnog zagađenja vazduha i zdravstvenih rizika.
Prema njegovim riječima, padavine su potom doprinijele širenju tih zagađivača kroz kiselu kišu, što bi moglo izazvati dodatne zdravstvene probleme, ali i štetu po vodne resurse, ekosisteme i živi svijet.
Zbog situacije su sve zdravstvene ustanove u provinciji Teheran stavljene u stanje visoke pripravnosti, dok je iransko ministarstvo zaštite životne sredine pozvalo građane da ostanu u zatvorenom prostoru.
Iravani je naveo da napadi predstavljaju kršenje međunarodnih obaveza iz oblasti zaštite životne sredine i pozvao UN da hitno reaguje, osudi takve postupke i pokrene proces utvrđivanja odgovornosti za, kako je naveo, ekološki zločin.
Američka vojska potrošila je više od pet milijardi dolara na municiju tokom prva dva dana rata protiv Irana, prema riječima dvije osobe upoznate sa procjenom koju je Pentagon u ponedjeljak dostavio Kongresu, prenosi CNN.
Ogromna suma od 5,6 milijardi dolara dodatno je pojačala zabrinutost na Kapitol Hilu zbog toga koliko brzo Ministarstvo odbrane SAD troši napredne sisteme naoružanja, uključujući precizno navođenu municiju dugog dometa koja je intenzivno korišćena u prvim danima rata.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici takođe troše značajne količine protivvazdušne municije kako bi obarali dolazeće iranske balističke rakete i dronove, kojih Teheran ima ogromne zalihe, rekao je demokratski senator iz Arizone Mark Keli.
Keli je rekao da će senatori i danas, na zatvorenim brifinzima, nastaviti da postavljaju pitanja o dnevnim troškovima rata za Sjedinjene Države.
Više izvora iz Kongresa reklo je za CNN da bi zbog trajanja rata administracija uskoro mogla da zatraži dodatna sredstva od Kongresa za proizvodnju nove municije.
"To je sljedeća velika politička bitka", rekao je jedan pomoćnik u Kongresu.
