Američko-izraelski vazdušni rat protiv Irana počeo je napadima na Teheran u subotu, u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hamnei
Kancelarija predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana saopštila je danas da je protivvazdušni sistem NATO-a oborio jedan iranski projektil koji je išao ka turskom vazdušnom prostoru, prenosi CNN.
"Raketa lansirana iz Irana, koja je prošla kroz vazdušni prostor Iraka i Sirije i krenula ka našem vazdušnom prostoru iz regiona Hataj, uništena je od strane sistema protivvazdušne odbrane NATO-a", piše u saopštenju.
Dio rakete pao je na jugu Turske, i nije bilo žrtava niti povrijeđenih, dodaju.
Pretpostavlja se da je ovo prvi put da su snage NATO-a presrele iransku raketu koja se kretala ka vazdušnom prostoru Turske, nakon izbijanja sukoba SAD i Irana, piše CNN.
Predsjednica Evropske investicione banke (EIB) Nadia Kalvinjo rekla je danas da, s obzirom na globalne neizvjesnosti i eskalaciju rata na Bliskom istoku, Evropa "mora da ojača svoju stratešku autonomiju" u oblastima od energije do odbrane.
Kalvinjo je za briselski Juronjuz rekla da napetosti u svijetu nisu dobar okvir za stabilnost, mir i investicije i da trenutna eskalacija čini jačanje evropske autonomije hitnijom nego ikada.
Dok Evropa planira da se ponovo naoruža do 2030, EIB se pojavio kao katalizator odbrambene potrošnje i projekata i suočava se sa pritiskom da odstupi od svog tradicionalnog mandata i postane ekvivalent evropske banke za odbranu.
EIB troši pet procenata svog ukupnog budžeta na odbranu, odnosno četiri milijarde eura.
U tekućem mandatu EIB je zabranjeno da direktno investira u oružje ili municiju, ali joj je dozvoljeno finansiranje takozvane opreme dvojne namjene, poput dronova i helikoptera.
Iako nije direktno uključena u američko-izraelsku vojnu operaciju protiv Irana, i Evropa osjeća rat, pored ostalog preko dešavanja na globalnom tržištu energije, na kojem je cijena gasa porasla 80 odsto za dva dana, dok je cijena barela sirove nafte tipa Brent premašila 80 dolara.
Za Evropu je energija postala Ahilova peta od kako je prekinut priliv jeftinog ruskog gasa poslije agresije Rusije na Ukrajinu. Od tada EU nastoji da diversifikuje izvore snabdevanja i okreće se isporukama iz SAD, Persijskog zaliva i trećih zemalja, poput Azerejdžana.
Kalvinjo je rekla da teške lekcije iz rata u Ukrajini znače da su evropske kompanije obezbedile alternativne resurse, ali je priznala da je to kočilo konkurentnost Evrope u odnosu na druge, poput SAD i Kine, koji imaju pristup jeftinijoj energiji i manje proizvodne troškove povezane sa sanbdijevanjem strujom.
"Evropske kompanije pokazale su da mogu da se prilagode i budu fleksibilne u promjenljivim uslovima. Od početka rata u Ukrajini, Evropa je postala otpornija. Uvjerena sam da možemo da se izborimo i sa ovom krizom", rekla je šefica EIB za Juronjuz.
Na pitanje u vezi diplomatskog sukoba SAD i Španije, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio trgovinski embargo Madridu, Kalvinjo, koja je bila ministarka ekonomije i potpredsjednica u vladi Pedra Sančesa, rekla je da se nada deeskalaciji, ali i istakla da je poštovanje međunarodnog prava od ključnog značaja.
"Evropa govori jednim glasom u toj oblasti (trgovine) i mi smo ujedinjeni. Imamo koristi od poštovanja međunarodnog prava i doprinosimo globalnom miru", rekla je Kalvinjo na marginama godišnjeg foruma EIB.
Broj žrtava u Iranu premašio je 1.045 osoba, saopštila je danas agencija vlade Irana.
Fondacija za mučenike i boračka pitanja objavila je broj žrtava, navodeći da to predstavlja broj tijela koja su do sada identifikovana.
Izrael i SAD su danas nastavili sa vazdušnim napadima na Teheran i druge gradove u Iranu.
Američka organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) saopštila je da je od 28. februara u Iranu prijavljeno 1.097 poginulih civila.
Od tog broja, kako navode, 181 su djeca mlađa od 10 godina. Broj povrijeđenih civila dostigao je 5.402, uključujući 100 djece, dodaje HRANA.
Organizacija tvrdi da je samo u posljednja 24 sata zabilježeno najmanje 104 napada. Mete su, prema njihovim navodima, bile vojne baze, medicinski centri i stambena područja.
Kako dodaju, stotine dodatno prijavljenih smrtnih slučajeva još su u procesu provjere.
Američka vojska uništila je 17 iranskih brodova, uključujući i jednu podmornicu, i izvela napade na skoro 2.000 ciljeva u Iranu, izjavio je komandant američke Centralne komande.
"Danas nema nijednog iranskog broda koji je u plovidbi u Arapskom zalivu, Ormuskom moreuz ili Omanskom zalivu", rekao je komandant američke Centralne komande Bred Kuper u video-snimku objavljenom na mreži X.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Dani Danon izjavio je da Izrael i Sjedinjene Američke Države kontrolišu gotovo sav vazdušni prostor Irana i da će se ta nadmoć pokazati u narednim danima.
Danon je novinarima u sjedištu UN-a u Njujorku rekao da sukob s Iranom neće biti okončan za dan ili sedmicu.
"Znali smo da to neće biti lak rat. Svjesni smo sposobnosti iranskog režima. Uložili su milijarde dolara u infrastrukturu terora i znali smo da će ovo biti ozbiljna operacija", rekao je.
"Ali neće trajati vječno. Imamo nadmoć. Danas imamo kontrolu gotovo nad cijelim vazdušnim prostorom Irana i siguran sam da ćemo moći da pokažemo tu nadmoć u narednih nekoliko dana", kazao je Danon, prenosi agencija Rojters.
Upitan koliko bi dugo iranski raketni napadi na susjedne zemlje mogli da traju, Danon je rekao da su američki i izraelski napadi na Iran od subote uspjeli da oslabe njegove sposobnosti.
"Biće im teže da lansiraju rakete", rekao je, uz napomenu da je Iran skrivao lansere pod zemljom i u pećinama.
"Pripremili su se za ovu operaciju, tako da to neće biti preko noći, ali mislim da će ići postepeno".
Danon je takođe rekao da libanska vlada treba sada da djeluje protiv militanata Hezbolaha koji iz Libana napadaju Izrael, kako bi se spriječila dalja eskalacija.
Rekao je da je libanski premijer Nauf Salam u pravu kada kaže da Hezbolah mora da se razoruža.
Iranski vazdušni napadi na zalivske države mogli bi ih uvući u široku koaliciju predvođenu Sjedinjenim Državama i proširiti rat protiv Irana nakon napada na luke, gradove i naftna postrojenja u regionu od ključnog značaja za svjetsku proizvodnju energenata, ocijenili su analitičari za Bliski istok.
