UŽIVO Rute rekao saveznicima da Tramp u narednih nekoliko dana želi podršku za Hormuški moreuz

Neke bolnice u Libanu mogle bi za svega nekoliko dana ostati bez kompleta za zbrinjavanje teških povreda koji spašavaju živote, pošto se zalihe ubrzano troše nakon velikog broja žrtava u masovnim izraelskim napadima tokom proteklog dana, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Kompleti za zbrinjavanje teških povreda koji spašavaju živote uključuju zavoje, antibiotike i anestetike za liječenje pacijenata koji su zadobili povrede povezane s ratnim dejstvima, navodi SZO.

„Nekih zaliha za zbrinjavanje trauma već ponestaje i mogli bismo ostati bez njih za nekoliko dana“, rekao je za Rojters dr Abdinasir Abubakar, predstavnik SZO-a u Libanu.

Izrael je danas bombardovao nove ciljeve u Libanu, nakon što je u srijedu u najvećim napadima u tom ratu na susjednu zemlju poginulo više od 250 osoba, a više od 1.000 je ranjeno.

„Ako budemo imali još jedan masovni priliv povrijeđenih, kao što se desilo juče, to će biti katastrofa“, rekao je Abubakar, prenosi Rojters.

„Vjerovatno ćemo izgubiti još života samo zato što nemamo dovoljno zaliha“, dodao je.

Nestašice kompleta za zbrinjavanje trauma izazvane su naglim porastom broja stradalih posljednjih dana — od kojih su većina civili — pri čemu su zalihe predviđene za oko tri sedmice potrošene za samo jedan dan, naveo je Abubakar.

Ljekovi za liječenje pacijenata sa hroničnim bolestima, poput insulina za dijabetičare, takođe bi mogli nestati u roku od nekoliko sedmica nakon što su lanci snabdijevanja poremećeni zbog rata u Zalivu i zatvaranja Hormuškog moreuza, rekao je Abubakar.

Troškovi dopreme medicinskih zaliha u Liban porasli su tri puta, dok se SZO istovremeno suočava i s ograničenim finansiranjem, dodao je.

SZO je saopštio da on i libansko Ministarstvo zdravlja planiraju da prebacuju zalihe između bolnica kako bi izbjegli potpuno iscrpljivanje zaliha, ali su upozorili da je zdravstveni sistem doveden do krajnjih granica izdržljivosti.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od milion ljudi raseljeno je širom Libana od početka sukoba 2. marta, nakon zajedničkih američko-izraelskih udara na Iran krajem februara.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen rekao je da predstavlja ponosnu naciju koja nastoji da očuva svjetski poredak, odbacujući najnovije komentare američkog predsjednika Donalda Trampa o tom arktičkom ostrvu.

Tramp je u srijedu izrazio frustraciju zbog NATO-a, pošto su odnosi zapali u krizu zbog rata s Iranom, navodeći da vojnog saveza nije bilo kada je bio potreban i da se i dalje sjeća Grenlanda, „velikog, loše vođenog komada leda“.

„Za nas je važno da sačuvamo međunarodnu zajednicu koju smo izgradili poslije Drugog svjetskog rata, u kojoj imamo odbrambeni savez koji poštujemo i u kojoj međunarodno pravo poštuju sve strane“, rekao je Nilsen za Rojters.

„To se sada dovodi u pitanje i mislim da svi saveznici treba da stoje zajedno kako bi to sačuvali. Nadam se da će se to i dogoditi“, rekao je on.

Saveznici u NATO-u već su ranije ove godine pokušavali da pronađu načine da održe savez na okupu nakon što je Tramp obnovio nastojanja da preuzme Grenland od Danske, takođe članice NATO-a.

Nilsen je danas odbacio Trampovu karakterizaciju svoje zemlje.

„Mi nismo nekakav komad leda. Mi smo ponosan narod od 57.000 ljudi, koji svakog dana radi kao dobar globalni građanin, uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima“, rekao je on, prenosi Rojters.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je izraelski napad na Liban i pozvalo na hitan prekid vatre, prenosi Rojters.

Naveli su da takvi agresivni potezi prijete da ugroze pregovarački proces koji je u toku i nose rizik od dalje eskalacije u regionu.

Izrael je u srijedu izveo najteže udare na Liban od izbijanja sukoba s Hezbolahom prošlog mjeseca, pri čemu je poginulo više od 250 ljudi, nakon što je grupa povezana s Iranom, poslije kratke pauze tokom dvonedjeljnog primirja između SAD i Irana, obnovila raketne napade na sjever Izraela.

Sjedinjene Američke Države osudile su napad na kuvajtski konzulat u Basri, izveden 7. aprila, saopštio je Stejt department u objavi na mreži Iks.

SAD pozivaju iračku vladu da „pozove na odgovornost i razmontira iračke terorističke grupe usklađene s Iranom koje su izvele ovaj napad“, saopštio je biro Stejt departmenta za bliskoistočna pitanja.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je danas obavijestio neke države da američki predsjednik Donald Tramp želi da u narednih nekoliko dana dobije konkretnu podršku za obezbjeđivanje Hormuškog moreuza, reklo je dvoje evropskih diplomata Rojtersu.

Rute se juče sastao sa Trampom u Vašingtonu, usred tenzija unutar saveza zbog rata u Iranu.

"Primjećujemo frustraciju u Vašingtonu, ali ni oni nisu konsultovali saveznike ni prije ni poslije početka ovog rata", rekao je jedan od diplomata.

"NATO kao takav ne bi igrao ulogu u ratu protiv Irana, ali saveznici žele da budu od pomoći u traženju dugoročnijih rješenja za Hormuz. Sa obzirom na to da pregovori sa Iranom još traju, ovo bi moglo biti od pomoći", dodao je diplomata.

Američki predsjednik je više puta nazivao NATO "tigrom od papira" i posljednjih sedmica zaprijetio povlačenjem iz saveza, tvrdeći da se evropski saveznici Vašingtona oslanjaju na američke bezbjednosne garancije, a nisu pružili adekvatnu podršku američko-izraelskoj agresiji na Iran.

Iako je Tramp u utorak rekao da će napadi na Iran biti zaustavljeni tokom dvonedjeljnog prekida vatre, posljedice sukoba i dalje opterećuju odnose.

Predsjednik Iraka Abdul Latif Džamal Rašid osudio je izraelske napade na Liban, posebno na glavni grad Bejrut i njegova predgrađa.

On je u telefonskom razgovoru sa libanskim kolegom Žozefom Aunom prenio solidarnost iračkog naroda sa libanskim narodom i podržao napore Libana da zaustavi eskalaciju, prenosi libanska Nacionalna novinska agencija (NNA).

Uprkos dvonedjeljnom primirju u tom regionu, Izrael je juče bombardovao Liban.

Njemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da je u telefonskom razgovoru ohrabrio američkog predsjednika Donalda Trampa da hitno nastavi pregovore s Iranom.

Merc je naveo i da Njemačka ponovo uspostavlja direktne razgovore s iranskim rukovodstvom u Teheranu, te poručio da ne želi raspad NATO-a, koji je, kako je rekao, garant bezbjednosti i u Evropi, prenosi Rojters.

Govoreći o ekonomskim posljedicama krize, Merc je upozorio da bi cijene nafte mogle dodatno rasti u odnosu na februarske nivoe.

Istovremeno, istakao je da ne postoje planovi za ograničavanje korišćenja baza u Njemačkoj od strane američkih snaga.

Merc je dodao i da je uvjeren da Trampova namjera nije bila da uništi jednu civilizaciju, čime je predsjednika SAD prijetio Iranu ukoliko se ne postigne dogovor o primirju.

Kancelar je rekao i da je ponovo rekao Trampu da bi, nakon mirovnog sporazuma, bili spremni da doprinesu obezbjeđivanju Hormuškog moreuza u okviru međunarodnog mandata.

Portparol NATO-a je kazao da je generalni sekretar Mark Rute u kontaktu sa saveznicima povodom svojih razgovora u Vašingtonu, prenosi Rojters.

Jasno je da Sjedinjene Američke Države očekuju konkretne obaveze i poteze kako bi se osigurala sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu, kazao je portparol Alijanse.

Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je da "NATO nije bio tu kad nam je bio potreban i neće biti tu ako nam opet zatreba".

"Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog, komada leda", napisao je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova kazao je da će delegacija te države krenuti na mirovne pregovore u Islamabad, prenosi agencija Fars.

Rekao je i da se moraju zaustaviti izraelski napadi na Liban, prenosi Rojters.

Poručio je da svaki mir u regionu mora uključivati i Liban, te da su naredni sati "veoma kritični".

Rekao je i da je Iran sinoć bio nadomak odgovora na kršenje primirja, ali da je Pakistan intervenisao.

Iran će, prema sporazumu o prekidu vatre koji je postigao sa Sjedinjenim Američkim Državama, dozvoliti da kroz moreuz Hormuz dnevno prođe najviše 15 plovila, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na neimenovani visoki iranski izvor.

Moreuz, vodeni prolaz širok svega 34 kilometra između Irana i Omana, omogućava plovidbu iz Zaliva ka Indijskom okeanu i predstavlja glavnu rutu za oko petine svjetskih zaliha nafte, kao i druge važne robe, uključujući đubrivo, prenosi Rojters

Iran ga je uglavnom zatvorio od početka sukoba krajem februara, što je dovelo do rasta globalnih cijena nafte.

Četiri iranska, četiri grčka i jedan kineski brod nalaze se među 11 plovila kojima je u 24 sata od prekida vatre dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz.

Njihov prolaz jedva da ublažava blokadu s obje strane uskog prolaza, gdje je oko 1.400 brodova i dalje usidreno.

Prema podacima koje je provjerio AXSMarine, dva broda koja su plovila ka istoku – omanaski Lucia i grčki Iolcas Destiny – dobila su dozvolu za prolaz iz Zaliva u ranim jutarnjim satima u četvrtak, uprkos iranskoj objavi da je moreuz zatvoren zbog zabrinutosti za krhkost prekida vatre.

Još jedan brod koji je u srijedu prešao sa zapada na istok nije se identifikovao i mogao bi biti dio takozvane flote iz sjenke, piše Gardijan.

AXS je saopštio da je zabilježen visok stepen "spoofinga" i ometanja signala, posebno među plovilima usidrenim u Zalivu, pri čemu su mnogi prijavljivali lažne pozicije.

Iako je moreuz faktički zatvoren od izbijanja rata, Iran je napravio ustupke saveznicima, uključujući Kinu, Rusiju, Indiju, Irak i Pakistan, dok je određenim malezijskim i tajlandskim brodovima omogućen prolaz nakon diplomatskih razgovora u posljednjih šest sedmica.

Iran je 2. aprila saopštio da će dozvoliti prolaz brodovima pod filipinskom zastavom nakon dodatnih pregovora.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu potvrdio je da su u napadima IDF-a u Libanu ubijeni sinovac i sekretar lidera Hezbolaha Naima Kasema.

U objavi na mreži X naveo je da je Ali Jusuf Harši bio "jedna od najbližih osoba" vođi te militantne grupe.

Dodao je da će izraelska vojska nastaviti da gađa Hezbolah "gdje god bude potrebno", dan nakon smrtonosnih izraelskih vazdušnih udara na Liban.

Netanjahu je juče rekao da Liban nije dio prekida vatre između SAD-a i Irana, ali su Teheran i zemlje posrednice iznijeli oprečne tvrdnje o tome da li se primirje odnosi i na tu zemlju.

Šef iranske Organizacije za atomsku energiju Mohamad Eslami rekao je da program obogaćivanja uranijuma njegove zemlje neće biti ograničen, prenosi Rojters.

Pozivajući se na izvještaj iranske Studentske novinske agencije, koju podržava država, Rojters navodi da je Eslami rekao da "neprijatelj neće uspjeti da ograniči iranski program obogaćivanja".

Njegove izjave u suprotnosti su sa tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trampa i drugih američkih zvaničnika, koji su saopštili da u Iranu neće biti "nikakvog obogaćivanja uranijuma" u okviru prekida vatre na koji su obje zemlje pristale.

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pridružila se sve većem broju zvaničnika koji pozivaju da se prekid vatre između SAD-a i Irana proširi i na Liban.

"Hezbolah je uvukao Liban u rat, ali pravo Izraela na samoodbranu ne opravdava nanošenje tako masovnog razaranja. U izraelskim napadima protekle noći poginule su stotine ljudi, zbog čega je teško tvrditi da tako grube mjere spadaju u samoodbranu. Postupci Izraela stavljaju prekid vatre između SAD-a i Irana pod ozbiljan pritisak. Iransko primirje trebalo bi da bude prošireno i na Liban. Hezbolah mora da se razoruža, kao što je pristao da učini. EU podržava napore Libana da razoruža Hezbolah", napisala je Kalas na mreži X.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Said Hatibzade optužio je Izrael za "iznenadni napad" na Liban, navodeći da to predstavlja "teško kršenje" prekida vatre dogovorenog između SAD-a i Irana.

"Bila je to neka vrsta genocida, znate, od strane izraelskog režima u Libanu, odmah nakon što je prekid vatre prihvaćen", rekao je za emisiju Today BBC-ja

"To je vrsta prakse koju izraelski režim oduvijek sprovodi: prihvati prekid vatre, a onda iznenadni napad, masakriranje".

Dodao je da SAD "moraju da izaberu između rata i prekida vatre", rekavši: "Ne mogu imati oboje u isto vrijeme".

"Ako je predsjednik Tramp… zainteresovan za mir na cijelom Bliskom istoku, a pošto je Iran tome posvećen, tražimo da svi na Bliskom istoku poštuju ovaj sporazum i ovaj prekid vatre koji smo postigli s Amerikancima, i očekujemo da Amerikanci učine isto sa svojim saveznikom, izraelskim režimom".

Izraelske odbrambene snage (IDF) tvrde da su tokom protekle sedmice ubile "desetine" boraca Hezbolaha u svojoj "proširenoj" kopnenoj vojnoj operaciji na jugu Libana.

U nizu objava na mreži X, IDF je saopštio da njihove snage imaju operativnu kontrolu nad tim područjem i da će nastaviti da gađaju ono što su opisali kao infrastrukturu Hezbolaha.

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens rekao je kasno sinoć da SAD nikad nisu obećale da će uključiti Liban u dogovor o primirju sa Iranom iako su možda Iranci stekli takav utisak.

Ako Iranci hoće da se pregovori raspadnu zbog Libana "to je njihov izbor", rekao je Vens novinarima pred odlazak iz Budimpešte i dodao da misli da bi to bilo "glupo".

Prethodno je predsjednik parlamenta Irana Mohamad Bager Galibaf rekao na mreži X da su tri klauzule u iranskom predlogu od deset tačaka "otvoreno i jasno prekršene" uključujući i predloženo primirje u Libanu.

Vens je rekao da je vidio tu objavu i da je vidi kao pozitivnu. Ako ima samo tri tačke neslaganja onda je to znak širokog slaganja, rekao je potpredsjednik SAD. On je ipak odbacio neke od Galibafovih tvrdnji ali i rekao da je pitanje s Libanom "razuman nesporazum".

"Primirja su uvijek neuredna", rekao je on i dodao da nikad ne prođu bez nekog "talasanja".

Vens je takođe u odgovoru na pitanja o Hormuškom moreuzu rekao da ima signala da počinje ponovo da se otvara.

Iranski zvaničnici to su opovrgli navodeći da moreuz ostaje zatvoren.

Ranije je Iran upozorio da će brodovi koji prolaze kroz moreuz bez dozvole biti "ciljani i uništeni".

Libansko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u jučerašnjim izrelskim udarima ubijeno 182 ljudi, što je najveći broj u jednom danu od početka izraelskih napada na militantnu libansku grupu Hezbolah.

U udarima je povrijeđeno 890 ljudi, saopštilo je ministarstvo.

Izrael je pokrenuo baraž udara u centralnom Bejrutu i drugdje u Libanu u trenutku kada je krhko dvonedjeljno primirje stupilo na snagu između SAD i Irana. Iranski zvaničnici tvrdili su da je dogovor o primirju trebalo da uključi i Liban, dok su Izrael i SAD insistirali na tome da nije uključen.

Ukupno 1.739 ljudi ubijeno je i 5.873 je povrijeđeno u Libanu u samo nešto više od pet nedjelja od kada je izbio rat.

Španski premijer Pedro Sančez osudio je najnovije izraelske napade na Liban i kritikovao Benjamina Netanjahua, nazvavši njegov "prezir prema životu i međunarodnom pravu" neprihvatljivim. Sančez je takođe pozvao Evropsku uniju da suspenduje sporazum o pridruživanju s Izraelom.

Australijski premijer Entoni Albaneze pozvao je da izraelski napadi na Liban prestanu, upozoravajući da ugrožavaju "krhki mir". Dodao je da australijska vlada čvrsto vjeruje da prekid vatre mora da važi i za Liban.