UŽIVO Tramp: Iran treba da postigne dogovor prije nego što bude prekasno

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je na društvenim mrežama video za koji tvrdi da prikazuje rušenje najvećeg mosta u Iranu u napadu, te poručio da je vrijeme da Iran postigne dogovor "prije nego što bude prekasno".

Autoputski most koji povezuje iransku prijestonicu Teheran sa zapadnim gradom Karadžom pogođen je vazdušnim udarima u četvrtak, prenijela je agencija Fars, dodajući da prve procjene ukazuju na više povrijeđenih, kao i da su pogođena i druga područja Karadža.

Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je gađala Amazonov centar za računarstvo u Bahreinu, kao odgovor na napade na Iran, navodi se u saopštenju koje su prenijeli državni mediji.

Pitanje prolaska kroz Hormuški moreuz posljedica je rata s Iranom i taj moreuz neće biti stabilan sve dok borbe traju, upozorio je kineski ministar vanjskih poslova, prenijela je državna agencija.

Ministar Vang Ji to je rekao tokom telefonskog razgovora sa saudijskim ministrom vanjskih poslova Faisalom bin Farhanom Al Saudom, u kojem je takođe pozvao na hitan prekid vatre, prenosi agencija Rojters.

Britanska ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper predsjedava sastankom tridesetak zemalja na kojem se razmatraju mjere za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, prenosi Gardijan.

Ona je osudila „iransku nepromišljenost“ za koju je kazala da ugrožava globalnu ekonomsku bezbjednost, dodajući da Velika Britanija nastoji da predvodi diplomatsku inicijativu za obnovu pristupa ovom pomorskom pravcu, koji Iran gađa u znak odmazde zbog američko-izraelske kampanje protiv njega.

Navela je da je zabilježeno više od 25 napada na plovila u moreuzu, kao i da je 20.000 pomoraca zarobljeno na 2.000 brodova.

„Iranska nepromišljenost prema zemljama koje nisu bile uključene u ovaj sukob… ne utiče samo na kamatne stope na kredite, cijene goriva i troškove života ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu i širom svijeta, već pogađa i globalnu ekonomsku bezbjednost", kazala je Kuper.

Govoreći uoči virtuelnog sastanka, istakla je da se okupljaju i vojni planeri kako bi razmotrili načine uklanjanja mina iz moreuza, kao dio napora da se osigura ovaj ključni pomorski prolaz, prenosi AP.

„Uz današnje razgovore, okupljamo i vojne planere kako bismo sagledali kako da usmjerimo naše zajedničke odbrambene kapacitete, uključujući pitanja poput razminiranja ili pružanja bezbjednosnih garancija nakon smirivanja sukoba“, rekla je.

Francuski predsjednik Emanuel Makron kritikovao je Donalda Trampa, poručivši da podriva NATO stvaranjem svakodnevnih sumnje u njegovu posvećenost tom savezu, prenosi Gardijan.

Američki predsjednik je u intervjuima za više medija juče dao omalovažavajuće komentare o NATO-u, nazivajući ga „tigrom od papira“ i prijeteći povlačenjem SAD iz saveza. Tramp je posebno kritikovao alijansu zbog odbijanja da ispuni njegove zahtjeve da se Hormuški moreuz osigura silom, što je izazvalo nezadovoljstvo evropskih lidera.

Makron je upozorio da Trampove izjave kojima dovodi u pitanje posvećenost SAD savezu nagrizaju samu suštinu NATO-a i pozvao lidere da "budu ozbiljni“.

„Vjerujem da se organizacije i savezi poput NATO-a definišu onim što se ne izgovori, odnosno povjerenjem koje ih drži na okupu, a to je često slučaj, uzgred, i u vojnim i strateškim pitanjima. Ako svakodnevno dovodite u pitanje svoju posvećenost, nagrizate samu suštinu tog saveza“, rekao je francuski predsjednik tokom državne posjete Seulu u Južnoj Koreji.

Makron je ocijenio da je nerealno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza silom, ističući da bi to izložilo mornarice napadima Irana. Dodao je da se sigurnost plovidbe kroz moreuz može obezbijediti jedino u koordinaciji s Iranom nakon prekida vatre.

Velika Britanija će danas biti domaćin virtuelnog samita o Hormuškom moreuzu, na kojem će se okupiti predstavnici 35 zemalja kako bi procijenili diplomatske i političke opcije za ponovno otvaranje ovog ključnog plovnog puta, prenosi CNN.

Sastanak se održava dok američki predsjednik Donald Tramp upućuje kritike evropskim saveznicima, pozivajući ih da “počnu da uče kako da se sami bore”. U svom 20-ominutnom obraćanju naciji u srijedu veče, Tramp je umanjio značaj američke zavisnosti od Hormuškog moreuza i globalni uticaj njegovog efektivnog zatvaranja.

Britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper “će biti domaćin sastanka koji po prvi put okuplja te zemlje, gdje ćemo procijeniti sve održive diplomatske i političke mjere koje možemo preduzeti da obnovimo slobodu plovidbe", saopštio je britanski premijer Kir Starmer u srijedu.

Jedan britanski zvaničnik rekao je za CNN da Velika Britanija nastavlja da radi sa SAD na ovoj inicijativi, koja takođe okuplja i druge ključne partnere, uključujući Vijeće za saradnju zaliva.

Starmer je dodao da će biti okupljeni i vojni planeri kako bi “razmotrili kako možemo usmjeriti naše kapacitete i učiniti moreuz pristupačnim i bezbjednim nakon prestanka borbi”.

Međutim, britanski lider je upozorio da “ovo neće biti lako”.

Napadi u Iranu prouzrokovali su velike štete na stogodišnjem medicinskom centru u glavnom gradu Teheranu, saopštio je portparol Ministarstva zdravlja te zemlje.

„Agresija na Institut Paster u Iranu, stogodišnji stub globalnog zdravlja i član Međunarodne Paster mreže, predstavlja direktan napad na međunarodnu zdravstvenu sigurnost“, napisao je Hosein Kermanpur u objavi na Iksu, uz fotografije teško oštećene zgrade.

On je pozvao Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Međunarodni komitet Crvenog krsta da osude ovaj napad, procijene štetu i podrže rekonstrukciju.

Cijena nafte porasla je više od šest odsto danas, a azijske berze su pale poslije izjava američkog predsjednika Donalda Trampa u prvom obraćanju naciji od početka iranskog rata da će SAD nastaviti da napadaju Iran „veoma snažno“.

Tramp je takođe rekao u sinoćnjem govoru da će SAD „završiti posao“ u Iranu uskoro, pošto su „blizu ispunjenja ključnih strateških ciljeva“, kao i da će vratiti Iran „u kameno doba“.

Tramp nije pomenuo rok koji je dao Iranu za otvaranje Ormuskog moreuza, važnog plovnog puta za globalni transport nafte i gasa, poslije ranijih prijetnji Iranu da će SAD napasti iransku energetsku infrastrukturu ako moreuz ne bude ponovo otvoren. Nije naveo kako okončati poremećaj u snabdijevanju koji je doveo do skoka cijena energenata.

Cijene nafte danas su naglo skočile poslije Trampovih izjava. Međunarodni standardni Brent je skočio 6,9 odsto, na 108,15 dolara po barelu, a referentna američka nafta je porasla 6,4 odsto, na 106,55 po barelu.

„Tržišta su pokazala razočaranje jer je govor predsjednika Trampa mnogo manje od onoga što su tržišta očekivala. Nije bilo konkretnih detalja o kraju neprijateljstava sa Iranom, a tržište hoće jasne izglede za primirje“, rekao je glavni strateg u Moneksu u Tokiju Takaši Hiroki.

Pad je zabilježen i na azijskim berzama: tokijski indeks Nikei pao je 2,4 odsto danas, južnokorejski Kospi je izgubio 4,5 odsto, pošto su podaci vlade pokazali da su potrošačke cijene u martu porasle 2,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu zbog rasta cijena goriva.

Hongkonški Hang Seng je pao 1,3 odsto, a šangajski kompozitni indeks bio je niži za 0,9 odsto. Australijski S&P/ASX je izgubio 1,1 odsto, tajvanski Taieks bio je niži za 1,8 odsto, a indijski Senseks je pao za 1,9 odsto.

Američki fjučersi su izgubili više od 1,2 odsto.

Pale su i cijene zlata i srebra. Cijene zlata pale su četiri odsto na 4.621 dolar po unci, a srebro je bilo niže 7,3 odsto na 70,53 dolara po unci.

Ponovo je zabilježen rast cijena nafte i pad berzi danas, poslije jučerašnjeg obnovljenog optimizma oko mogućeg brzog kraja iranskog rata, nakon Trampovih izjava u utorak da bi američka vojska mogla da završi svoju ofanzivu za dvije do tri nedjelje.

Kina je okrivila američke i izraelske napade na Iran za faktičko zatvaranje Hormuškog moreuza, koji je već mjesec gotovo u potpunom zastoju, navodeći da su ti napadi osnovni uzrok problema, prenosi Gardijan.

U obraćanju naciji sinoć, Donald Tramp je rekao da zemlje koje dobijaju naftu preko tog ključnog pomorskog pravca, kojim prolazi oko petine svjetske nafte, moraju same da se pobrinu za taj prolaz.

Na pitanje novinara da prokomentariše izjave američkog predsjednika, portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla je: „Osnovni uzrok prekida plovidbe kroz Hormuški moreuz su nezakonite vojne operacije Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana.“

U izjavi za iranske državne medije Ebrahim Zolfakari, portparol operativnog štaba iranske vojske Hatam al-Anbija, iznio je tvrdnje da Teheran posjeduje skrivene zalihe oružja i municije, prenosi Gardijan.

 „Centri za koje mislite da ste ih pogodili su beznačajni, a naša strateška vojna proizvodnja odvija se na lokacijama o kojima nemate nikakva saznanja i do kojih nikada nećete moći da dođete“, rekao je Zolfakari, reagujući na sinoćnje obraćanje Donalda Trampa naciji.

U saopštenju koje je prenio Pres TV, englesko izdanje iranskog državnog emitera, Zolfakari je naveo da SAD i Izrael „ne znaju ništa o iranskim opsežnim i strateškim kapacitetima“.

Desetine raketa ispaljene su na više lokacija u sjevernom Izraelu, saopštile su vlasti, pri čemu je više osoba povrijeđeno i pričinjena je materijalna šteta, prenosi Gardijan.

Prema riječima portparola izraelske hitne službe Magen David Adom, bolničari zbrinjavaju 85-godišnjeg i 34-godišnjeg muškarca sa lakšim povredama od gelera.

Vatrogasci intervenišu zbog curenja gasa u gradu Kirjat Šmona, gdje su dva gasna cilindra pogođena gelerima. Vatrogasne ekipe su isključile izvore energije kako bi spriječile izbijanje požara, saopštila je Služba zaštite i spašavanja za sjever Izraela.

Spasilačke ekipe takođe su angažovane na više lokacija u Galileji, gdje su prijavljeni udari, saopštile su Izraelske odbrambene snage.

Iranska vojska zaprijetila je dodatnim razaranjima i istakla svoju snagu u odgovoru na obraćanje Donalda Trampa naciji u srijedu veče, u kojem je američki predsjednik rekao da se sukob približava kraju i zaprijetio da će Iran „vratiti u kameno doba“.

Rat će se nastaviti sve dok Sjedinjene Države i Izrael ne budu suočeni sa „poniženjem, sramotom, trajnim kajanjem i konačnom predajom“, naveo je portparol iranske vojne komande u saopštenju koje je prenijela državna televizija IRIB.

„Nakon snažnih i nezamislivih udaraca koje ste već pretrpjeli, očekujte od nas još razornije, šire i destruktivnije akcije“, navodi se u saopštenju.

Iran je takođe odbacio Trampove tvrdnje da je njegova vojska ozbiljno oslabljena, poručivši da SAD „ne znaju ništa o našim opsežnim i strateškim kapacitetima“.

„Centri za koje vjerujete da ste ih pogodili su beznačajni. Naša strateška vojna proizvodnja odvija se na lokacijama za koje nemate nikakva saznanja – i do kojih nikada nećete moći da dođete“, stoji u saopštenju.

Ambasada SAD u Bagdadu pozvala je američke državljane da napuste Irak, upozoravajući da bi „milicije povezane s Iranom“ mogle izvesti napade u centralnom Bagdadu u narednih 24 do 48 sati.

„Ovi akteri mogu ciljati američke građane, kompanije, univerzitete, diplomatske objekte, energetsku infrastrukturu, hotele, aerodrome i druga mjesta za koja se vjeruje da su povezana sa Sjedinjenim Državama, kao i iračke institucije i civilne ciljeve“, navodi se u saopštenju.

Ambasada je takođe saopštila da su redovne konzularne usluge obustavljene i pozvala američke državljane da odmah napuste Irak.

Izraelska vojska je saopštila da protivvazdušna odbrana odgovara na četvrti iranski raketni napad u roku od šest sati, dok su sirene odjekivale u djelovima sjevernog Izraela.

U saopštenju vojske navodi se da su izraelske snage „identifikovale rakete lansirane iz Irana ka teritoriji države Izrael“, dodajući da „odbrambeni sistemi djeluju kako bi presreli prijetnju“.

Hezbolah je saopštio da su njegovi borci lansirali dronove i rakete ka sjevernom Izraelu, dok je izraelska Komanda unutrašnjeg fronta navela da su sirene za uzbunu aktivirane duž granice sa Libanom.

U odvojenim saopštenjima, grupa koju podržava Iran tvrdi da je raketirala izraelske trupe u pograničnim područjima i izvela napad dronom na jedno selo.

Sirene su bile aktivirane u tim područjima, prema izraelskoj Komandi unutrašnjeg fronta, bez izvještaja o žrtvama ili materijalnoj šteti.

Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer iznio je svoj sud o Trampovom obraćanju, pitajući se da li je ikada postojao „razvučeniji, nepovezaniji i jadniji predsjednički govor o ratu“.

„Postupci Donalda Trampa u Iranu biće smatrani jednim od najvećih političkih promašaja u istoriji naše zemlje – bez jasno definisanih ciljeva, uz otuđivanje saveznika i ignorisanje svakodnevnih problema američkih građana“, kazao je Šumer.

Sa druge strane, republikanski senator Ted Kruz rekao je da je Tramp „večeras bio potpuno u pravu“.

„Operacija ‘Epski bijes’ je ulaganje u budućnost naše djece i unuka. Na ivici smo da okončamo iransku nuklearnu ucjenu – što Ameriku čini mnogo, mnogo bezbjednijom“, istakao je on.

Izraelska vojska saopštila je da je protivvazdušna odbrana odgovorila na tri talasa iranskih raketnih napada rano jutros, dok mediji izvještavaju o nekoliko lakših povreda u oblasti Tel Aviva.

Treći talas napada uslijedio je ubrzo nakon što se Donald Tramp obratio američkoj javnosti povodom rata na Bliskom istoku.

Nakon prvog napada, policija je saopštila da su njeni pripadnici upućeni na više mjesta udara u centralnom Izraelu, dok mediji navode da ih je bilo devet.

Četiri osobe su lakše povrijeđene, prema izvještajima koji se pozivaju na medicinske izvore.

Izraelski mediji pripisuju štetu na relativno širokom području upotrebi kasetne municije, koja eksplodira u vazduhu i rasipa manje eksplozivne naprave. Iran i Izrael su se i ranije međusobno optuživali za upotrebu takvog oružja.

Za nešto više od tri sata od prvog napada, vojska je saopštila da je ponovo „identifikovala rakete lansirane iz Irana ka teritoriji države Izrael“, što je aktiviralo sirene za uzbunu širom velikog dijela sjevernog i centralnog Izraela.

Australijski premijer Entoni Albaneze, jedan od američkih saveznika koji najdosljednije podržava Donalda Trampa na svjetskoj sceni, izjavio je da vjeruje da su prvobitni ciljevi rata u Iranu ostvareni i da nije jasno šta još preostaje da se postigne, prenosi Gardijan.

„Sada kada su ti ciljevi ostvareni, nije jasno šta još treba postići niti kako izgleda krajnji ishod“, kazao je on.