Američki predsjednik Donald Tramp objavio je na svojoj platformi da je iranski predsjednik zatražio prekid vatre, navodeći da je novi režim u Iranu, koji opisuje kao manje radikalizovan i inteligentniji, uputio zahtjev Sjedinjenim Američkim Državama za primirje. Prema Trampovim riječima, primirje je moguće isključivo pod uslovom da Ormuski moreuz bude u potpunosti otvoren, slobodan i bezbjedan. U suprotnom, Tramp je zaprijetio da će "razarati Iran do zaborava, ili, kako oni kažu, vratiti ih nazad u Kameno doba". Međutim, iransko Ministarstvo spoljnih poslova, putem svog portparola Esmaila Bagaia, ekspresno je odbacilo Trampove tvrdnje, nazivajući ih "lažnim i neosnovanim", što je preneseno putem tamošnje državne televizije. Istovremeno, šef Pentagona Pit Hegset uputio je Teheranu strogo upozorenje, naglašavajući da će, ukoliko ne bude postignut dogovor sa Donaldom Trampom, američka vojska nastaviti sa napadima "još većim intenzitetom". Kao odgovor na prijetnje, Iranska revolucionarna garda (IRGC) najavila je da će od večeras početi sa ciljanjem američkih kompanija u regionu. U međuvremenu, izvještaji iz Irana navode da su pogođene fabrika ljekova i psihijatrijska bolnica.
U jeku eskalacije tenzija, iranski predsjednik Masud Pezeškijan obratio se američkom narodu pismom, u kojem je poručio da njegova zemlja ne gaji neprijateljstvo prema običnim Amerikancima. U pismu je istakao da prikazivanje Irana kao prijetnje "nije u skladu ni sa istorijskom stvarnošću ni sa današnjim vidljivim činjenicama". Pezeškijan je kritički zapitao: "Kojim interesima američkog naroda zaista služi ovaj rat? Zar nije takođe slučaj da je Amerika ušla u ovu agresiju kao zastupnik Izraela, pod uticajem i manipulacijom tog režima?" Sa druge strane, Ebrahim Azizi, predsjednik Bezbjednosne komisije iranskog parlamenta, komentarišući situaciju, izjavio je da je Donald Tramp ostvario svoj san o "promjeni režima", ali ne u Iranu, već u morima Bliskog istoka. Azizi je, obraćajući se putem društvenih mreža, poručio da će "Ormuski moreuz svakako biti otvoren, ali ne za vas. Biće otvoren za one koji prate nova pravila Irana. Doba 47-godišnjeg gostoprimstva je završeno". Američki predsjednik Tramp je prethodno izjavio da će se SAD povući iz Irana za "dvije do tri nedjelje", što će, prema njegovim riječima, dovesti do pada cijena nafte. Pozvao je zemlje zavisne od bliskoistočne nafte i gasa, poput Kine i Francuske, da same obezbijede prolaz kroz moreuz, naglašavajući da SAD "neće imati nikakve veze sa tim". Dodao je da američke snage "dovršavaju posao" i da žele "uništiti sve što imaju".
Izraelska vojska je objavila da je uspjela da eliminiše Hadž Jusufa Ismaila Hašema, komandanta Hezbolaha za Južni front u Libanu, zaduženog za vojne operacije u južnom dijelu zemlje. Hašem je ubijen u sinoćnjem napadu izraelske mornarice u Bejrutu, a vojska ga opisuje kao "visokopozicioniranog komandanta sa preko 40 godina iskustva" i jednu od ključnih ličnosti u Hezbolahu, koji je rukovodio jedinicama Nasar, Aziz i Badr. Njegova smrt predstavlja najveći gubitak za Hezbolah od početka eskalacije sukoba sa Iranom, a Hašem je preuzeo Južni front nakon što je Ali Karaki ubijen u septembru 2024. godine, zajedno sa vođom Hezbolaha Hasanom Nasralahom. U međuvremenu, libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je najmanje sedam osoba poginulo, a više povrijeđeno, u noćnim izraelskim udarima na južna predgrađa Bejruta i okolne gradove. Izraelske odbrambene snage potvrdile su izvođenje dva odvojena udara na visokog komandanta Hezbolaha i "drugog visokog teroristu" u oblasti Bejruta. Broj nastradalih u Libanu od 2. marta porastao je na 1.268, dok je 3.750 ljudi povrijeđeno.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran više ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju Izraelu, ističući značajne vojne i strateške uspjehe postignute tokom proteklog mjeseca borbi. U snimljenoj izjavi uoči praznika Pashe, Netanjahu je ocijenio da je Izrael "postigao velika dostignuća" u kampanji protiv Irana i njegovih regionalnih saveznika, opisujući je kao zadavanje "deset udaraca" takozvanoj "osovini zla", povlačeći poređenje sa biblijskim pošastima u Egiptu. Kampanja je obuhvatila operacije protiv Hamasa u Gazi, Hezbolaha u Libanu, sirijske vlade, terorističkih grupa na Zapadnoj obali i snaga Huta u Jemenu, kao i višestruke udare unutar Irana. Netanjahu je naveo da su ciljane iranska nuklearna infrastruktura, kapaciteti za proizvodnju projektila, institucije režima, bezbjednosne snage, te visoki zvaničnici i naučnici. Prema njegovim riječima, gotovo bilion dolara koje je Iran uložio u vojno jačanje, uključujući nuklearne i raketne programe, sada je "protraćeno". On je naglasio da je kampanja dovela do "strateškog preokreta", tvrdeći da je situacija transformisana, te da sada Izrael "vrši pritisak", dok je iransko vođstvo slabije nego ikad. Netanjahu je istakao i uspostavljanje tampon-zona u Gazi, južnom Libanu i duž sirijske granice, te promjenu bezbjednosne doktrine ka proaktivnijem djelovanju.
Međunarodna zajednica pomno prati razvoj događaja. Rusija je, putem šefa diplomatije Sergeja Lavrova, izrazila spremnost da posreduje u rješavanju bliskoistočnog konflikta "ako to svi žele", nakon što je iranski ambasador u Moskvi, Kazem Džalali, naveo da bi Teheran pozdravio ulogu Rusije. Međutim, Lavrov je primijetio da odluka o posredovanju još nije donijeta zbog "nedostatka volje agresora". Ujedinjeni Arapski Emirati se, prema izvještajima, pripremaju da pruže pomoć SAD-u u nasilnom otvaranju prolaza kroz Ormuski moreuz, razmatrajući vojno doprinos, uključujući uklanjanje mina i podršku, te zagovarajući zauzimanje strateških ostrva poput Abu Muse. Bahrein je predložio revidirani nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija o bezbjednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz, koji zadržava formulaciju o upotrebi "svih neophodnih sredstava", ali bez eksplicitnog pozivanja na obavezujuću primjenu prema Poglavlju VII Povelje UN-a, što je ranije izazivalo otpor Rusije i Kine. U međuvremenu, Švajcarska je odbila zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država za korišćenje njenog vazdušnog prostora u vojnim operacijama protiv Irana, pozivajući se na zakon o neutralnosti.
Ekonomski pokazatelji takođe reflektuju nestabilnost. Cijene nafte pale su ispod 100 dolara po barelu, sa Brent sirovom naftom koja se trgovala po cijeni od 99,32 dolara, nakon Trampove izjave da bi rat sa Iranom mogao da se okonča "vrlo brzo". Istovremeno, evropske berze zabilježile su nagli rast. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da događaji u Iranu već direktno utiču na energetska tržišta i transport nafte i gasa kroz Ormuski moreuz, ističući da Rusija može ponuditi svijetu "bezbjedne rute". U regionalnim sukobima, tanker uz obalu Katara pogođen je sa dva projektila, od kojih je jedan izazvao požar koji je ugašen, dok se drugi, neeksplodirani, nalazi u strojarnici broda. Huti, jemenska pobunjenička grupa, saopštili su da su zajedno sa Iranom i libanskim Hezbolahom ispalili balističke rakete na "osjetljive mete" na jugu Izraela. Pored toga, Iran je dronovima pogodio rezervoare za gorivo na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu, izazvavši veliki požar bez žrtava, što je potvrđeno od strane Javne uprave za civilno vazduhoplovstvo Kuvajta. U Evropi, nakon Španije i Francuske, i Italija je odbila zahtjeve za korišćenje svog vazdušnog prostora i baza za potrebe udara na Iran, dok je britanski premijer Kim Starmer reagovao na Trampove komentare o NATO-u, naglašavajući da je savez "najefikasniji vojni savez koji je svijet ikada vidio" i ključan za bezbjednost Zapada.
