UŽIVO Uprkos primirju prijavljeni napadi širom Bliskog istoka, cijene nafte pale za oko 15 odsto
Dok sve više zvaničnika širom svijeta pozdravlja prekid neprijateljstava između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, španski ministar vanjskih poslova Hoze Manuel Albares pozvao je na oprez, ističući da je dogovoreno primirje „samo na dvije sedmice“ i da je prerano zaključiti da je rat zaista završen.
Govoreći za špansku radio-stanicu RNE, rekao je da se svijet opasno približio katastrofi nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio uništenjem iranske civilizacije u svom ultimatumu Teheranu.
„Kada lider vojne supersile iznosi takve prijetnje, ja ih shvatam ozbiljno“, kazao je Albares.
Dodao je da je riječ o nečemu nezamislivom za čovječanstvo, što bi dovelo do dramatične eskalacije sukoba.
Iako je ocijenio da objava primirja donosi dan nade i radosti, upozorio je da dvije sedmice nijesu dug period i da su strane i dalje daleko od dogovora.
„Još smo daleko od onoga što želimo da postignemo. Primirje je neophodan korak, ali nije konačno rješenje“, poručio je Albares.
U vazdušnom napadu u oblasti Sidona, na jugu Libana, rano jutros poginulo je osam osoba, dok su 22 povrijeđene, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja.
Prema navodima državne Nacionalne novinske agencije (NNA), dron je pogodio automobil parkiran uz obalno šetalište u Sidonu, ispred dva kafića puna gostiju. Vozilo je potpuno izgorjelo, a kafići su uništeni.
U drugom napadu pogođena je bolnica Hiram u Libanu, pri čemu je pričinjena velika materijalna šteta na zgradi, uključujući bolničke sobe i ulaz u objekat, prenosi NNA.
Hezbolah je saopštio da je juče izveo 52 napada na položaje izraelske vojske u Libanu i Izraelu, kao i još dva napada tokom današnjeg dana.
Biće potrebno više mjeseci da se snabdijevanje avionskim gorivom i cijene vrate na uobičajeni nivo, čak i nakon ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, zbog poremećaja u radu rafinerija na Bliskom istoku, izjavio je Vili Volš, generalni direktor Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA).
On je, obraćajući se novinarima u Singapuru, rekao da je teško precizno procijeniti koliko će vremena biti potrebno za oporavak snabdijevanja, ali je naglasio da se to neće desiti brzo.
„Biće potrebno nekoliko mjeseci da se ponovo dostigne nivo snabdijevanja koji je potreban, imajući u vidu poremećaje u rafinerijskim kapacitetima na Bliskom istoku“, kazao je Volš, prenosi agencija AFP.
„Ne vjerujem da će se to desiti u roku od nekoliko sedmica“, dodao je.
Anvar Gargaš, visoki diplomatski izaslanik Ujedinjenih Arapskih Emirata, izjavio je da je njegova zemlja izašla kao pobjednik iz rata nakon objave primirja između SAD i Irana, prenosi Gardijan.
U objavi na društvenoj mreži Iks naveo je da su Emirati trijumfovali u sukobu koji su, kako je istakao, nastojali da izbjegnu.
„Ujedinjeni Arapski Emirati izašli su kao pobjednici iz rata koji smo iskreno željeli da izbjegnemo, a trijumf smo ostvarili kroz snažnu nacionalnu odbranu koja je sačuvala naš suverenitet i dostojanstvo i zaštitila naša dostignuća suočena sa brutalnom agresijom. Danas smo spremni da se suočimo sa složenim regionalnim okruženjem sa više iskustva, dubljim uvidom i snažnijim kapacitetom da utičemo i oblikujemo budućnost. Naša snaga, otpornost i postojanost dodatno su učvrstili model razvoja Ujedinjenih Arapskih Emirata“, poručio je Gargaš.
Britanski premijer Kir Starmer pridružio se brojnim svjetskim liderima koji su pozdravili najavu primirja između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
„Pozdravljam sporazum o primirju postignut tokom noći, koji će donijeti trenutak olakšanja regionu i svijetu“, poručio je Starmer.
„Zajedno sa našim partnerima moramo učiniti sve što možemo da podržimo i održimo ovo primirje, pretvorimo ga u trajni sporazum i ponovo otvorimo Hormuški moreuz“, dodao je britanski premijer.
Iz britanske vlade je saopšteno da Starmer danas putuje na Bliski istok, gdje će se sastati sa liderima zemalja Zaliva kako bi razgovarao o diplomatskim naporima za podršku i očuvanje primirja.
Lider izraelske opozicije Jair Lapid osvrnuo se na najnoviji razvoj diplomatskih aktivnosti, ocjenjujući da „nikada u istoriji nije bilo ovakvog političkog debakla“.
Lapid, koji predvodi centrističku stranku Ješ Atid, kazao je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu „politički podbacio, strateški podbacio i nije ostvario nijedan od ciljeva koje je sam postavio“.
„Biće nam potrebne godine da saniramo političku i stratešku štetu koju je Netanjahu prouzrokovao zbog arogancije, nemara i nedostatka strateškog planiranja“, poručio je Lapid.
„Potpuna i totalna pobjeda. Sto odsto. Bez ikakve sumnje“, rekao je Tramp.
Nije, međutim, precizirao da li će realizovati ranije prijetnje uništenjem iranske civilne infrastrukture ukoliko Teheran prekrši dogovor.
Tramp je dodao i da će iranski nuklearni program, odnosno uranijum, biti „potpuno pod kontrolom“ nakon postizanja sporazuma.
Uprkos najavi primirja, eksplozije i upozorenja na raketne napade zabilježeni su u Bahreinu, gdje je, prema navodima vlasti, ugašen požar na jednom objektu nakon iranskog napada, bez povrijeđenih, prenosi CNN.
Izrael je saopštio da presrijeće projektile i uzvraća napade na ciljeve u Iranu, dok su Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati aktivirali sirene i sisteme protivvazdušne odbrane.
Još nije jasno kada će primirje formalno stupiti na snagu.
Australijski premijer Entoni Albaneze pozdravio je dvonedjeljno primirje, ali je kritikovao Trampove ranije izjave o uništavanju civilizacije, ocjenjujući ih neprimjerenim, prenosi Gardijan.
„Ne mislim da je prikladno koristiti takav rječnik od strane predsjednika Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Albaneze, naglašavajući da svi sukobi moraju biti vođeni u skladu sa međunarodnim pravom i uz zaštitu civila.
Donald Tramp je na društvenim mrežama poručio da je ovo „veliki dan za svjetski mir“, tvrdeći da je Iran „bilo dosta“. Naveo je i da će SAD pomoći u regulisanju saobraćaja kroz Hormuški moreuz, kao i da će „veliki novac biti zarađen“ tokom obnove Irana.
Dodao je da će američke snage ostati u regionu kako bi osigurale stabilnost i izrazio uvjerenje da bi ovo mogao biti „zlatni period Bliskog istoka“.
Pozitivne reakcije stigle su i iz drugih država, uključujući Južnu Koreju, Novi Zeland i Irak.
Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje saopštilo je da očekuje uspješan završetak pregovora i brzo obnavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku, uz naglasak na slobodnu i bezbjednu plovidbu kroz Hormuški moreuz.
Portparol ministra vanjskih poslova Novog Zelanda Vinstona Pitersa ocijenio je vijesti kao ohrabrujuće, ali je upozorio da je potrebno još mnogo rada kako bi se osiguralo trajno primirje. Irak je, takođe, pozvao na ozbiljan i održiv dijalog između SAD i Irana.
Japan je pozdravio privremeno primirje u ratu SAD i Izraela protiv Irana, uz ocjenu da bi taj potez mogao dovesti do konačnog sporazuma nakon početka pregovora između Vašingtona i Teherana u petak, prenosi Gardijan.
Glavni sekretar japanske vlade Minoru Kihara ocijenio je primirje kao pozitivan korak, ističući da Tokio želi smirivanje tenzija u regionu. Premijerka Sanae Takaiči, kako je naveo, planira razgovore sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom.
Privremeni prekid neprijateljstava posebno je značajan za Japan, koji oko 90 odsto uvoza nafte dobija iz regiona Bliskog istoka, uglavnom preko Hormuškog moreuza.
U Iranu, građani su se okupili na ulicama Teherana u ranim jutarnjim satima nakon objave primirja, iako su pojedini izrazili skepsu prema postignutom dogovoru.
Na snimcima sa lica mjesta vidi se kako neki učesnici pale američke i izraelske zastave, što je čest prizor na skupovima podrške vlastima u Iranu. Drugi su nosili iranske zastave i fotografije vrhovnog vođe Možtabe Hamneija i njegovog ubijenog oca, bivšeg lidera ajatolaha Alija Hamneija, prenosi CNN.
Cijene nafte pale su za gotovo 15 odsto nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odustao od prijetnje da će bombardovati Iran, dok je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči saopštio da će prolaz kroz Hormuški moreuz u naredne dvije sedmice biti dozvoljen pod upravom iranske vojske, prenosi Gardijan.
Na tržištu obveznica, prinosi na američke državne obveznice su pali nakon vijesti o mogućem primirju. Prinos na desetogodišnje obveznice smanjen je na 4,24 odsto sa ranijih 4,30 odsto. Cijena zlata porasla je za više od dva odsto, na 4.812 dolara po unci.
Kriptovalute su takođe zabilježile rast – bitkoin je ojačao 2,9 odsto na 71.327 dolara, dok je eter porastao 5,6 odsto na 2.234 dolara.