–>
” Iako je stav institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima “, navodi se u reagovanju Ombudsmana.
Uz naglasak da niko ne može biti prisiljen da stvara ili mijenja unutrašna lična osjećanja , što je , kako ka ž e Ombudsman, često pitanje lične savjesti i svijesti, ona ne mogu i ne smiju biti osnov da se javno pravda ili podržava zločin, direktno ili indirektno.
” Ovaj primjer nam još jednom pokazuje da se nažalost u Crnoj Gori još uvijek nijesmo naučili i odučili od onoga što zdravo društvo ne može baštiniti. Zato i iz ove institucije dolazi osuda glorifikacije zločina i promocija zločinaca čija su (ne)djela dokumentovana u više relevantnih istorijskih izvora”, navodi se u reagovanju.
Osim toga, ćutanje bi samo stavilo još jednu mrlju, na ionako često umrljanu društvenu stvarnost, a ako se čega treba sjetiti i obilježiti onda su to prije svega žrtve zločina.
“Sa druge strane jasno je i kakva se poruka šalje onima čiji su preci pali pod rukom zločin(c)a ko god to bio i sa koje god strane gledano “, zaklju č io je Za š titnik.
