Zatvaranje svih poglavlja do kraja godine ostvariv cilj, smanjiti političke tenzije

<!—->Do kraja godine – 9 mjeseci i 19 poglavlja. Iako se govorilo da je ostalo malo vremena da se sva poglavlja zatvore do kraja 2026., glavni pregovarač Predrag Zenović uvjerava da je cilj i dalje realan.

“Ovim dinamikom koji imamo, ovim reformskim tempom koji imamo u svakom preostalom poglavlju, ali i u poglavljima koje smo zatvorili, u kojima pratimo dalji razvoj i tok reformskog procesa. Vjerujem da imamo apsolutno mogućnost da do kraja ove godine uradimo ono što smo negdje i dali sebi kao cilj, da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja”, kaže Zenović.

Svako poglavlje ima svoju mapu za zatvaranje, a gledajući presjek svih preostalih poglavlja Zenović ne vidi šta bi moglo da poremeti plan da se do kraja godine zatvore sva poglavlja. Međutim, posla ima još mnogo, a posvećenost mora biti na maksimumu.

“Ne samo u pregovaračkoj strukturi, u administraciji Crne Gore, vladi Crne Gore, sve institucije koje učestvuju u procesu, nego i da kažemo da taj širi društveni i opšte politički kontekst mora da bude takav da politički signali koji idu iz Crne Gore budu pozitivni, afirmativni u smislu njenog daljeg evropskog puta i posljedično njenog članstva u Evropskoj uniji”, ističe Zenović.

Sljedeća poglavlja za zatvaranje trebalo bi da budu poglavlje 2 o slobodnom kretanju radnika i poglavlje 28 koje se odnosi na zaštitu potrošača i zdravlja. S obzirom na poruke koje stižu od visokih evropskih zvaničnika, profesorica Gordana Đurović takođe smatra da je cilj ostvarljiv, ali da bi se to desilo, mora doći do pronalaženja zajedničkog jezika u parlamentu.

“Prvi je korak na koaliciji, partijama na vlasti, da to učine, predlaganjem propisa koji će smanjiti ove političke tenzije koje sada postoje. Da se poslanici vrate, da se mostovi poprave, a ne da se ruše, i da Crna Gora potvrdi da je većinski, kao što su i građanske podrške, za završetak procesa pregovora”, kaže ona.

A bilo je raznih poruka, što od domaćih, tako i političara iz regiona koje mogu ometati evropske integracije, smatra Đurovićeva. Stoga je sad zadatak, da se takve poruke ostave po strani, a da administracija radi punom parom. I onda bi Crna Gora na ljeto mogla doći do devet zatvorenih poglavlja.

“Ako bi došli do toga,  ako bismo preživjeli sad ove napade sa istoka, sa zapada, sa severa i sa juga, iznutra i spolja, i ako bismo prepoznali Zajednički interes, onda ne bi bilo ništa neobično da do druge polovine godine, kao Hrvatska u drugoj polovini 2009. godine, zatvorimo deset poglavlja.  E to bi onda bilo to”, ističe.

Prema mišljenju poslanice Slađane Kaluđerović, ne postoji nijedna prepreka da Crna Gora završi posao, dok poslanik URE Zoran Mikić, kao jedinu prepreku vidi neefikasnost Vlade.

“Jer parlament je do sad ispunio sve svoje obaveze, bez obzira na naše političke razlike, vlasti i opozicije, parlament ispunio sve obaveze. A vlada je ta koja nije dovoljno efikasno radila, nije dovoljno vrijedno radila da brže određena zakonska rješenja pripremi i skomunicira sa našim evropskim partnerima.00’49’’ I onda sad vlada želi od parlamenta napravi protocni bojler”, istekao je.

“Ovo nije samo pitanje jednog segmenta nije pitanje jednog ministarstva, nije pitanje jedne institucije, već svi dijelovi društva od vlade i resornih ministarstava, institucija koje polažu njime račune do samog parlamenta, razvijenje i naše svijesti. Takođe, vjerujem da možemo izaći na kraj i da ćemo ispuniti ono što smo obećali građanima i što smo sebi zadali kao cilj”, smatra Slađana Kaluđerović.

Do kraja godine nije ostalo još dugo, a našu državu i sve njene institucije čekaju pune ruke posla.