“Završna mjerila u Poglavlju 23 – napredak vidljiv, ali stvarne reforme još daleko”

<!—->

Panelistkinje su bile pregovaračica za Klaster 1 „Temeljna poglavlja“ i šefica Radne grupe za Poglavlje 23 Jelena Grdinić ispred Ministarstva pravde, pravnica u Akciji za ljudska prava (HRA) Bojana Malović i profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović. Panel je moderirala građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Na panelu je saopšteno da su pregovori u okviru Poglavlja 23 intenzivirani, da radne grupe i predstavnici institucija svake sedmice dobijaju akcion plan koji moraju ispuniti i o njegovoj realizaciji izvještavati, te da je riječ o izuzetno zahtjevnom i napornom procesu. Iako je rok za ispunjavanje svih mjera iz akcionog plana kraj septembra, Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde bi, prema riječima Grdinić, da ubrzaju taj postupak, pa su sebi postavili cilj da sve završe do kraja juna.

Grdinić je kazala da su na kraju svakog završnog mjerila dominantno u fokusu zakoni, ali i realizacija strateških dokumenata.

„Odmah po dobijanju IBAR-a (Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila) nastavili smo sa izmjenom raznih zakonskih rješenja. Radimo na izmjenama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Sudskom savjetu, kao i na izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu. Sva ova rješenja bazirana su na preporukama Venecijanske komisije, koje tokom 2024. nijesmo mogli da ispoštujemo“, navela je Grdinić i podsjetila na značajne izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije, kao i na predlog Zakona o zaštiti prava zviždača.
„Radimo i na izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva. Poglavlje 23 je izrazito kompleksno, a osim pravosuđa i borbe protiv korupcije, obuhvata i temeljna prava, uključujući zakone o rodnoj ravnopravnosti, o Ombudsmanu, zaštiti manjina, kao i razna strateška dokumenta i akcione planove”.

Grdinić je kazala i da su u novom Zakonu o zaštiti od diskriminacije predložili da teški govor mržnje bude krivično djelo i da se tako postigne bolja prevencija.
Govoreći o zaštiti novinarki i novinara, istakla je da postoje značajni bilansi rezultata kada su u pitanju napadi na novinarke.

„Tužilaštvo je otvorilo 35 slučajeva i imali smo epilog za 31 slučaj, što je pohvalno. Radi se efikasnije i imamo određene rezultate“, kazala je ona.
Dina Bajramspahić podsjetila je na to da će u junu biti obilježeno 14 godina od otvaranja Poglavlja 23.

„Mnogo ljudi zaboravlja šta su nam pregovori donijeli i i dalje je visok stepen nerazumijevanja kako pregovori funkcionišu. To je i motiv današnje diskusije, da nešto što je apstraktno prenesemo na vrlo konkretan teren i da pokažemo šta možemo očekivati do kraja ove godine kada je realizacija mjerila u pitanju“, kazala je Bajramspahić.

Pravnica pri HRA Bojana Malović kazala je da je većina preporuka Venecijanske komisije bila implementirana onoliko koliko je bilo moguće. ,,Međutim, ako sa tog zakonodavnog nivoa pređemo na analizu prakse, onda se vidi razlika“, kazala je Malović.

Ona je navela da se trenutno vodi 12 krivičnih postupaka protiv bivših i sadašnjih sudija i tužilaca, te da je riječ o ozbiljnim optužbama.

„To je bio jedan od razloga zbog čega smo insistirali na sprovođenju vetinga, zato što je u ovom trenutku aktuelni sastav sudija takav da je 50 odsto sudija birano ili politički, prije formiranja Sudskog savjeta, ili za vrijeme mandata Vesne Medenice kada taj savjet nije funkcionisao baš kako treba. Trenutno ne postoji ni politička volja, niti EU pokazuje afinitete da se to sprovede u ovom trenutku, međutim, to ne znači da veting treba staviti po strani“, rekla je Malović.

Govoreći o ratnim zločinima, Malović je ocijenila da Crna Gora nikada nije ozbiljno otvorila pitanje komandne odgovornosti za zločine iz devedesetih godina. Istakla je da se trenutno samo dvije specijalne tužiteljke bave ratnim zločinima.

Kada je riječ o preliminarnim preporukama Komiteta za sprečavanje torture (CPT), Malović je rekla da je situacija takva da se Crna Gora nije mnogo popravila.

Profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović ocijenila je da je tema izuzetno važna, ali i tehnički veoma složena, zbog čega je građanima često nejasna.

Ona je istakla da EU više nema transformativnu moć kakvu je imala u procesima pristupanja nekih drugih država.

„Proces demokratizacije ne ide ruku pod ruku sa procesom evropeizacije, što znači da je Evropska unija postala puna kompromisnih rješenja. Jasno je da u tome značajnu ulogu imaju i geopolitički razlozi“, rekla je ona.
Đukanović je upozorila da bi ulazak nedovoljno demokratizovane države u EU predstavljao opasan presedan.
„Kada se radi o konfliktu interesa i nespojivosti funkcija, primjena zakona je slaba, sankcije su rijetke i nedovoljno odvraćajuće. Kada je riječ o političkim partijama i njihovom finansiranju, imamo povećanje budžeta, a smanjenu kontrolu“, upozorila je Đukanović.
Govoreći o izbornoj reformi, kazala je da je to ključan primjer kako čitav proces nije inkluzivan.
Istakla je i da je pitanje izmjena Ustava Crne Gore posebno osjetljivo i da ima potencijal da dodatno podijeli društvo.
,,Ipak, i pored svih kritika, EU i dalje spoljašnji faktor koji najviše u Crnoj Gori podstiče demokratizaciju”, navela je još Đukanović.
Na kraju diskusije, Bajramspahić je upozorila da će države članice EU samostalno odlučivati da li je Crna Gora izvršila obaveze. ,,Bilo kakva greška može poslužiti kao osnov da neko stavi barijeru na naš ulazak, posebno neko ko inače ne podržava proširenje. U Skupštini se često čini da ili nijesu svjesni da se sve pomno posmatra ili ih nije briga“, kazala je Bajramspahić.
Na kraju panela otvorena je i diskusija sa publikom, tokom koje su prisutni imali priliku da postavljaju pitanja učesnicama panela i otvore dodatne teme u vezi sa ispunjavanjem završnih mjerila u Poglavlju 23. Najviše interesovanja bilo je za konkretna zakonska rješenja na kojima se trenutno radi, za benefite koje građani mogu očekivati nakon ispunjenja mjerila, ali i za to kako motivisati mlade ljude da se opredijele za karijeru u pravosuđu.