Želi kući, da brine o biljkama: Zora Marjanović Vincek tvrdi da je…

Istina je da sam tražila smještaj u Dom, moja namjera bila je da to bude tokom zimskih mjeseci, kada je veoma otežano, i finansijski i fizički, da brinem o grijanju kuće, kaže supruga Danijela Vinceka, koji je darovao državi botaničku baštu – spomenik prirode – u Kolašinu

Zora Marjanović Vincek, supruga pokojnog Danijela Vinceka, osnivača Botaničke bašte u Dulovinama u Kolašinu i darodavca tog spomenika prirode državi, trenutno je smještena u Domu starih, iako, kako tvrdi, želi da u toj ustanovi boravi samo tokom zime.

Ona kaže da je i za funkcionisanje bašte neophodno da bude u Kolašinu, naročito s obzirom na činjenicu da o biljkama trenutno ne brine nijedan botaničar.

Više prijatelja porodice Vincek tokom minulih nekoliko mjeseci kontaktiralo je s “Vijestima” objasnivši da su zabrinuti za uslove pod kojima je Marjanović Vincek smještena u Dom starih.

Botanička bašta planinske flore nastala je 1981. godine kao plod znanja, truda i rada Vinceka i njegove prve supruge Vjere, uz pomoć profesora Vukića Pulevića. Zacrtali su i dostigli cilj da se na površini od 646 kvadratnih metara, na 1.018 metara nadmorske visine, sakupe, prikažu i promovišu najvažniji autohtoni predstavnici flore crnogorskih planina. Kategorisana je kao zaštićeno prirodno dobro – spomenik prirode i zakonom je zaštićena već skoro tri decenije…

Vincek je za života poklonio baštu i porodičnu kuću državi, a njima sada upravlja JP za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG).

“Istina je da sam tražila smještaj u Domu. Međutim, moja namjera bila je da to bude tokom zimskih mjeseci, kada je veoma otežano, i finansijski i fizički, da brinem o grijanju kuće. Naročito, jer mi JPNPCG nije obezbijedilo drva za ogrjev, a nije bilo izvodljivo da ih sama kupim. Namjera mi je bila da tokom ostatka godine budem u Dulovinama i pomažem oko brige o biljkama, kao i ranijih godina. Jako sam zabrinuta za Danijelovu zaostavštinu, s obzirom na to da godinama nije obezbijeđen adekvatan broj stručnjaka koji bi o tome brinuli”, ispričala je Marjanović Vincek “Vijestima”.

Prema njenim riječima, dodatnu teškoću predstavlja i to što, kako tvrdi, JPNPCG već tri mjeseca nije platio njen boravak u Domu starih.

“Vijestima” su u JPNPCG objasnili da je na zahtjev supruge pokojnog Vinceka u oktobru 2024. godine organizovan sastanak u NP “Biogradska gora” kojem su prisustvovali direktorica te organizacione jedinice i dva zaposlena, “na kojem je iznesen lični zahtjev Vincek da želi da budu obezbijeđeni uslovi i smještaj u Domu starih”.

Kako objašnjavaju iz tog preduzeća, Vincek je “upoznata sa procedurom za smještaj u domu, nakon čega je kod notarke u Kolašinu ovjerila izjavu da dobrovoljno želi smještaj i da troškove boravka snosi JPNPCG”.

Iz JPNPCG navode da je od 2018. godine, kada je Botaničku baštu Dulovine državi Crnoj Gori poklonio Vincek, to preduzeće “preuzelo sve obaveze kada je u pitanju održavanje tog objekta i bašte”. To, objašnjavaju, podrazumijeva plaćanje dažbina, nabavku materijala za održavanje bašte i objekata, kao i sve ono što zaposleni na održavanju bašte smatraju neophodnim za njeno uređenje i održavanje.

U Botaničkoj bašti Dulovine trenutno rade dva zaposlena na održavanju vrta i stručni saradnik za održivi razvoj koji je po struci agronom. Baštu redovno obilaze stručni saradnici za floru koji rade u Službi za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj JPNPCG, tvrde u tom preduzeću.

“Upravo su prije nekoliko dana biolozi obišli Botaničku baštu kako bi uradili popis proljetnica i sačinili izvještaj koji će pokazati koji je sadni materijal potrebno nabaviti. Troškovi za Botaničku baštu Dulovine u 2025. godini iznosili su 36.167 eura. Osim toga, 30. decembra 2025. potpisan je ugovor za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta adaptacije unutrašnjeg prostora – enterijera objekta u Botaničkoj bašti Dulovine, u iznosu od 9.438 eura”, kažu u JPNPCG.

U ugovoru o poklonu upravljač se obavezao da će snositi troškove redovnog godišnjeg održavanja bašte, kao i troškove održavanja Vincekove kuće, a da će njegova supruga, radno angažovana, voditi računa o biljkama. Troškovi redovnog godišnjeg održavanja zaštićenog prirodnog dobra, prema procjeni koju je dostavilo JPNPCG, za prvu godinu iznosili su 69.580, a za svaku sljedeću 47.880 eura.

U kolašinskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine početkom godine “Vijestima” su kazali da je u toku izrada revizije Studije zaštite botaničke bašte Dulovine. Nakon revizije, najavili su, predložiće usvajanje Plana upravljanja koji je izradio upravljač.

Nacrt Plana predstavljen je javnosti lani, a prema tom dokumentu stanje u Vincekovoj bašti daleko je od dobrog.

“Tokom prethodnog perioda došlo je do gubitka značajnog broja biljnih vrsta sa parcela. Obnovi i održavanju zbirke biljaka u vrtu nije se pristupilo planski. Prvi nacrt Plana upravljanja botaničkim vrtom Dulovine 2019-2024. nije prošao zakonsku proceduru usvajanja od strane Skupštine opštine Kolašin, što je ključni razlog nemogućnosti JPNPCG da u prethodnom periodu na sistematski način pristupi upravljanju vrtom. To je rezultiralo činjenicom da su parcele osiromašene u odnosu na prvobitni koncept parcela koji je osmislio osnivač”, piše, između ostalog, u dokumentu.

Nekadašnju zbirku od 499 vrsta, koje su bile dokumentovane u skladu sa tada aktuelnim praksama, kako piše u Planu, na dan posljednjeg popisa u avgustu 2024. godine činilo je 188 sistematski prepoznatih biljaka. Botanička kolekcija prvobitno je bila organizovana u 38 parcela, na osnovu morfoloških, fizioloških, taksonomskih i ekoloških karakteristika biljaka. Popisom iz 2024. godine ustanovljeno je da ima značajnih odstupanja i da je prisutno rasijavanje i širenje pojedinih biljaka u više parcela, gdje prvobitno nijesu pripadale.

Cilj je, piše u dokumentu, da se vrati prvobitni koncept vrta sa 38 parcela kako ih je Vincek definisao. Novim planom predviđeno je uređenje i održavanje botaničkog vrta, što, kako navode obrađivači, predstavlja nužan preduslov za njegovu ozbiljniju obnovu. Najavljuju da će posebna pažnja biti usmjerena na inicijalnu ideju organizacije vrta, koju je Vincek predložio, kako bi se taj koncept zadržao i u budućnosti. U vrtu nije uspostavljeno ni sistematsko dokumentovanje biljaka i pratećih podataka.

U cilju popravljanja takvog stanja, obrađivači najavljuju saradnju sa botaničarima koji rade u institucijama na nivou Crne Gore, uključujući Agenciju za zaštitu životne sredine, Prirodnjački muzej i Prirodno-matematički fakultet. Takođe, predviđa se angažovanje volontera i saradnja sa nevladinim organizacijama. Naglašena je neophodnost angažovanja stručnog osoblja, prije svega botaničara koji će na stručan način voditi brigu o zasadima i njihovoj dopuni. Podsjećaju da je u vrtu u ranijem periodu funkcionisao sistem za navodnjavanje “kap po kap”, koji danas nije u funkciji, pa se preporučuje njegovo ponovno aktiviranje. Prema nacrtu plana, do 2029. godine u unapređenje stanja u Botaničkoj bašti trebalo bi uložiti više od 600.000 eura.