Znanje ili veze: Može li se zaustaviti nepotizam u obrazovanju?

Velika većina građana koja je učestvovala u CdM-ovom upitniku, skoro 80 odsto, smatra da je nepotizam u velikoj mjeri prisutan u crnogorskom obrazovanju, dok u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) vjeruju da će nove zakonske izmjene uspjeti da suzbiju ovaj problem.

Lične veze i politički uticaji po mišljenju građana i dalje utiču na zapošljavanje i napredovanje, a Ministarstvo uvodi jasne kriterijume za izbor najkvalitetnijih kandidata.

U nevladinom sektoru ukazuju da su transparentnost i odgovornost ključni preduslovi za izgradnju pravednijeg i kvalitetnijeg obrazovnog sistema.

Rezultati upitnika

Na upitnik je odgovorilo 212 čitalaca.

Prema rezultatima, na upitnik je odgovorila većinski ženska populacija koja čini 51,20 odsto, muškarci čine 47,37 odsto, nije željelo da se izjasni 0,96 odsto ispitanika, a neki drugi identitet izabralo je 0,48 odsto ispitanika.

Među ispitanicima, najviše je onih koji pripadaju starosnoj grupi od 45 do 54 godine (30,66 odsto), zatim od 35 do 44 (29,25 odsto), slijedi starosna grupa od 55 do 64 godine (19,81 odsto), nakon toga od 25 do 34 godine (14,15 odsto), stariji od 65 godina (5,19 odsto), od 18 do 24 godine (0,94 odsto), dok maloljetnici nijesu učestvovali.

Najviše odgovora bilo je iz Podgorice (47,55 odsto), zatim slijede Nikšić (14,22 odsto), Bar (5,39 odsto), Herceg Novi (3,92 odsto), Budva (3,43 odsto)…

Na upitnik je odgovorilo najviše ispitanika sa master diplomom (46,83 odsto), slijede oni sa bečelor diplomom (33,17 odsto), sa srednjom školom (13,66 odsto), doktorsku diplomu ima 5,85 odsto ispitanika…

Na pitanje u kojoj mjeri je nepotizam prisutan u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori, 79,62 odsto ispitanika navodi da je prisutan u velikoj mjeri, 16,59 odsto u određenoj mjeri, 3,23 odsto smatra da je prisutan vrlo malo, dok 0,47 odsto ocjenjuje kako uopšte nije prisutan.

Takođe, pitali smo čitaoce na kom nivou obrazovanja smatraju da je nepotizam najizraženiji.

Više od polovine, 68,72 odsto, smatra da je izražen na svim nivoima podjednako, 14,69 odsto u osnovnim školama, 8,06 odsto na fakultetima, 6,64 odsto u srednjim školama, a 1,90 odsto navodi da su to predškolske ustanove.

Na pitanje da li su oni lično ili neko iz njihovog okruženja bili svjedok ili žrtva zapošljavanja na osnovu rodbinskih, prijateljskih ili partijskih veza, 46,67 odsto navodi da jesu indirektno (čuli su za slučaj ili znaju za slučaj), 46,19 odsto navodi da jesu (direktno), dok 7,14 odogovara da nije.

Pitali smo čitaoce i koji je po njihovom mišljenju najčešći oblik nepotizma u obrazovnom sistemu. Njih 42,18 odsto navodi da je to političko zapošljavanje, 14,69 odsto zapošljavanje članova porodice, 3,89 odsto favorizovanje pri napredovanju, dok 32.39 ocjenjuje je da su svi navedeni oblici jednako prisutni.

Građane smo, između ostalog, pitali i da li bi prijavili za slučaj nepotizma ukoliko bi saznali. 50,97 odsto odgovorilo je možda, zavisi od okolnosti, negativno 35,44 odsto, a 13,59 odgovorilo je pozitivno.

Čak 82,55 odsto ispitanika smatra da nepotizam u velikoj mjeri smjanjuje kvalitet obrazovanja, 11,32 odsto smatra da utiče djelimično, 2,83 odsto nije sigurno, 2,36 odsto misli da ne utiče, a 0,94 odsto ocjenjuje da utiče minimalno.

Pitali smo ih i šta smatraju glavnim uzrocima nepotizma u obrazovnom sistemu. 162 ispitanika navodi da je to politički uticaj, 71 neadekvatne sankcije, 70 građana smatra da je to nedovoljna transparentnost u procesu zapošljavanja, 52 slaba kontola…

Na kraju, pitali smo ih koje konkretne mjere bi, po njihovom mišljenju, mogle smanjiti nepotizam u obrazovanju. 32,55 odsto smatra da da bi se mogao smanjiti sankcijama ukoliko se dokaže, 29,72 odsto ne vjeruje da se može smanjiti, 27,36 odsto uvođenjem transparentnih konkursa, a 10,38 odsto smatra da su presudne strože kontrole.

“Veze jače od diplome”

Neki građani su podijelili i lična iskustva, ukazujući na konkretne primjere iz svakodnevnog života.

“Ne pruža se prilika ljudima koji zaista imaju odgovarajuće diplome i znanje da rade na pozicijama za koje su se školovali. Umjesto toga, zbog nepotizma posao dobijaju osobe preko veza, iako nemaju potrebne kvalifikacije ni znanje. Znam dosta slučajeva, posebno što se tiče fakulteta”, tvrdi jedan građanin.

“Politički izbor kandidata sa manjom školskom spremom iako konkurs nalaže visoku spremu – ako je kandidat iz koalicija on svakako prolazi, bez obzira koja pozicija je u pitanju”, jedan je od odgovora.

Jedna čitateljka tvrdi da nije primljena na posao, uprkos više od 10 godina čekanja.

“Primljena je supruga direktora druge škole, koja je imala manje iskustva i godina u radu od mene”, kaže ona.

“Na svim konkursima Komisije već unaprijed imaju odabranog kandidata, tako da samo trošim vrijeme na pripremu polaganja za konkurs i sl”, kaže jedan ispitanik.

“13 godina na Zavodu za zapošljavanje, zar treba da pišem”, razočaran je jedan građanin.

“Četiri godine sam radio bez norme časova i sa ugovorom na određeno. Koleginica koja je je završila pripravnički od godinu dana, nakon 10 mjeseci dobila rješenje za stalno”, tvrdi jedan građanin.

Jedan od ispitanika kaže da iako vlada mišljenje da je nepotizma bilo u vrijeme vladavine DPS-a, taj nepotizam je, kako kaže, bio mnogo manje izražen.

“Bilo je balansa, dok je sada toliko očigledan…nenormalno, bez skrupula”, kazao je.

MPNI: Nove zakonske izmjene zaustaviće nepotizam u obrazovanju

CdM je pitao Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija na koji način nadzire sprovođenje konkursa u obrazovanju.

Kada je u pitanju nadzor i sprovođenje konkursa u obrazovanju, iz Ministarstva ističu da se u prosvjeti nastavnici zapošljavaju na ossnovu javnog konkursa, kao i da su novim pravilnikom donijetim prošle godine uvedeni jasni i mjerljivi kriterijumi za rangiranje kandidata.

“Nastavnik se u javnoj ustanovi zapošljava na osnovu javnog konkursa i kriterijuma propisanih Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, koji je u okviru reforme obrazovanja koju sprovodimo, izmijenjen 2025. godine, između ostalog, i u dijelu uslova za zapošljavanje nastavnika. Uvedeni su jasni, mjerljivi kriterijumi za rangiranje kandidata: prosječna ocjena, odnosno indeks uspjeha na studijama, dužina studiranja, pozicija univerziteta na međunarodno priznatoj listi rangiranja univerziteta i ocjena na intervjuu”, pojasnili su iz MPNI.

Ističu da su izmjene ovog zakona omogućile da Ministarstvo po prvi put donese Pravilnik o načinu bodovanja kriterijuma za zapošljavanje nastavnika kojim se dalje i detaljnije uređuju odredbe pomenutog zakona, a sa cilljem izbora najkvalitetnijih kandidata i sprječavanja nepravilnosti u postupku zapošljavanja.

“Činjenica da je ovo pitanje po prvi put u crnogorskom obrazovnom sistemu detaljno uređeno, govori o jasnoj namjeri Ministarstva da stane na put svakom proizvoljnom izboru kandidata i uspostavi jasne mehanizme za zapošljavanje u prosvjeti, koji garantuju kvalitet. Ovaj propis predstavlja odgovor Ministarstva na dugogodišnje kritike prakse zapošljavanja u prosvjeti koja je bila pogodna za upliv različitih interesa i jasnu namjeru države da obezbijedi kvalitetno obrazovanje za našu djecu, a nastavničkoj profesiji vrati ugled”, naveli su iz MPNI.

Kada je u pitanju procedura pri zapošljavanju, iz ovog resora ističu da shodno zakonu ona obuhvata sljedeće korake: konkurs za zapošljavanje nastavnika raspisuje direktor ustanove koji, na predlog komisije, donosi odluku o zapošljavanju nastavnika.

Komisija, koju imenuje direktor ustanove, u skladu sa statutom ustanove, sačinjava rang listu kandidata na osnovu sljedećih kriterijuma: prosječna ocjena, odnosno indeks uspjeha na studijama, dužina studiranja, pozicija univerziteta na međunarodno priznatoj listi rangiranja univerziteta i ocjena na intervjuu, a sve u cilju izbora najboljeg kandidata.

“Inspekcijski nadzor nad radom ustanova u pogledu primjene propisa iz oblasti obrazovanja, vrši nadležna prosvjetna inspekcija, dok inspekcija rada vrši nadzor u postupku zapošljavanja, u skladu sa Zakonom o radu”, kazali su iz MPNI.

Takođe, uvjereni su da će izmjene zakonske regulative kada je riječ o zapošljavanju nastavnika stati na put nepotizmu i svim oblicima korupcije u obrazovanju.

Besplatna telefonska linija za prijavu korupcije u obrazovanju

Iz Ministarstva napominju da zakonski okvir Crne Gore prepoznaje sukob interesa i propisuje obavezu njegovog izbjegavanja.

“U praksi, odgovornost je na članovima komisija i rukovodiocima da se izuzmu iz postupka ukoliko postoji potencijalni sukob interesa”, dodaju iz MPNI.

Iz tog resora podsjećaju i da su prošle godine pokrenuli besplatnu telefonsku liniju za prijavu korupcije u obrazovanju, te da je moguće prijaviti sumnju na svaku vrstu korupcije u obrazovnom sistemu.

„Skoro da nema institucije bez zapošljavanja povezanih lica“

Dok nadležni tvrde da se sistem unapređuje, predstavnici civilnog sektora upozoravaju da problem i dalje postoji.

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović ukazuje da je nepotizam, nažalost, jedna od negativnih karakteristika društva u kojem živimo.

Zato je, ističe, i očekivano da postoji izražena percepcija o nepotizmu u obrazovanju, ali je teško utvrditi u kojoj je to mjeri zaista zastupljeno.

“Ono što vidimo jeste da skoro da nema institucije gdje nema po neki slučaj zapošljavanja povezanih lica, posebno u okvirima gdje su institucionalni, ali i etički, mehanizmi kontrole slabiji. Najčešće se javlja pri zapošljavanju nastavnog i nenastavnog kadra, zatim pri imenovanju rukovodećih pozicija kao što su direktori škola, ali i prilikom izbora u zvanja na ustanovama visokog obrazovanja, na što je CGO već ukazivao i kroz fenomen tzv. nasljednih katedri”, kazala je za CdM Kaluđerović.

Ukazuje da nepotizam negativno utiče na kvalitet obrazovanja jer može dovesti do zapošljavanja kadrova koji nijesu nužno najkompetentniji za određenu poziciju.

“Time se narušava profesionalni standard, slabi efikasnost obrazovnog sistema, loše utiče na motivaciju zapošljenih koji su do posla došli na osnovu znanja i vještina, ali i dugoročno umanjuje povjerenje u institucije”, istakla je Kaluđerović.

„Nije svaka povezanost nužno nepotizam“

Međutim, ukazuje i na potrebu razlikovanja određenih situacija.

Naime, Kaluđerović smatra da je važno napraviti jasnu razliku između nepotizma i legitimnog zapošljavanja povezanih osoba u manjim sredinama, gdje su lične i porodične veze izraženije.

“U situacijama kada su kandidati kvalifikovani, uz realni nedostatak kadra, a proces zapošljavanja je transparentan i u skladu sa zakonom, čak i ako postoji određena relacija sa rukovodiocem, to nije nužno pitanje nepotizma. Ovo se posebno odnosi na male sredine, gdje je racionalno koristiti dostupne ljudske resurse, ne samo u obrazovanju već i u zdravstvu i drugim sektorima”, smatra Kaluđerović.

Na pitanje da li uočava konkretne mehanizme putem kojih se vrši zapošljavanje po rodbinskoj ili političkoj liniji, Kaluđerović je odgovorila da je važno istaći da se kao sporni prepoznaju oni mehanizmi koji se mogu jasno identifikovati u praksi.

“To uključuje raspisivanje konkursa sa unaprijed poznatim kandidatom, prilagođavanje uslova konkursa (npr. definisanje specifičnih kvalifikacija koje odgovaraju samo jednoj osobi), uticaj različitih struktura na izbor kandidata, kao i mogućnost manipulacije bodovanjem tokom selekcije”, navodi Kaluđerović.

U praksi su, kaže, zabilježene situacije da na pojedinim fakultetima Univerziteta Crne Gore (UCG) rade čitave porodice i bliski povezani akteri.

“Teško je objasniti da u tim slučajevima nije bilo konkurentnijih kandidata ili da se među dobitnicima stipendija i nagrada često nalaze upravo oni koji imaju srodnike u komisijama. Iako ovi mehanizmi formalno poštuju proceduru, suštinski narušavaju njen cilj – izbor najkvalitetnijeg kandidata. U praksi se to često svodi na logiku: „kandidat jeste odličan, ali ‘naš’ je najizvrsniji“”, dodaje Kaluđerović.

Prema njenim riječima, prisutne su i prakse koje dodatno ograničavaju fer konkurenciju, poput objavljivanja konkursa za stipendije sa minimalnim rokovima ili njihovog „skrivenog“ plasiranja, ponekad i uz antidatiranje objava.

“Na taj način se smanjuje broj potencijalnih kandidata, jer oni koji nijesu unaprijed informisani ili nemaju dovoljno vremena da prikupe potrebnu dokumentaciju. Posljedično, prijavljuju se uglavnom oni koji su o konkursu znali unaprijed i već pripremili potrebne uslove”, navodi Kaluđerović.

Transparentnost i odgovornost ključni preduslovi za pravedniji obrazovni sistem

Smatra da je za smanjenje nepotizma potrebno uvesti i dosljedno primjenjivati niz mjera.

“Prije svega, pored jasno definisanih i javno dostupnih kriterijuma za zapošljavanje, neophodno je obezbijediti obavezno i transparentno objavljivanje svih faza konkursnog procesa, uvođenje nezavisnih komisija za izbor kandidata, digitalizaciju procesa prijave i bodovanja, kao i jačanje inspekcijskog nadzora uz dosljedno izricanje sankcija u slučaju utvrđenih nepravilnosti”, ističe Kaluđerović.

Ukazuje da je posebno važno obezbijediti efikasnu zaštitu zviždača, odnosno lica koja prijavljuju nepravilnosti i korupciju u postupcima zapošljavanja, umjesto njihove izloženosti otkazima, mobingu ili drugim oblicima odmazde.

Zaključuje da bez odgovornosti nema ni napretka sistema.

“Transparentnost i odgovornost predstavljaju ključne preduslove za izgradnju pravednijeg i kvalitetnijeg obrazovnog sistema, dok izostanak sankcija za utvrđene nezakonitosti dodatno podstiče rizik od korupcije u ovoj oblasti”, ističe Kaluđerović.

Iako nadležne institucije najavljuju reforme i strože kontrole, percepcija i iskustva građana ukazuju da je nepotizam i dalje ukorijenjen problem u obrazovnom sistemu, a za suzbijanje su potrebna jasna pravila, dosljedna primjena zakona, veća transparentnost i konkretna odgovornost.

<<<Nova pravila, stari izazovi: Može li Crna Gora osloboditi obrazovanje od politike?<<<

<<<Može li se stati na kraj lažnim diplomama u Crnoj Gori?<<<

<<<Stanje školske infrastrukture u Crnoj Gori: Ulaganja i planovi postoje, ali predstoji još mnogo posla<<<

<<<Privatno obrazovanje u Crnoj Gori: Sumnje, izazovi i prednosti<<<

Ove tekstove je CdM uradio u okviru projekta “Korupcija u obrazovanju”.

Amra Nikočević, Elma Mahmutović