Milatović: Ne rušim Vladu, već institucionalnu neodgovornost

<!—->

Predstojeći samit Evropska unija – Zapadni Balkan, koji će 5. juna biti održan u Tivtu, predstavlja istorijsku prekretnicu i najveći skup svjetskih lidera ikada organizovan u Crnoj Gori. Činjenica da će naša zemlja po prvi put ugostiti predsjednika Francuske Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Fridriha Merca jasno govori o novom međunarodnom pozicioniranju države. Prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, ovaj događaj nije samo diplomatski uspjeh, već konkretna šansa za ubrzanje evropskog puta, jačanje ekonomije i potvrda da Crna Gora više ne dočekuje Evropu, već je okuplja.

Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Milatović je istakao da ukazivanjem na probleme i nuđenjem konkretnih rješenja ne ruši ni Vladu ni opoziciju, već artikuliše glas onih koji su birali zakonski i posvećen rad.

“Građani ne traže političke sukobe, već rezultate, odgovornost i funkcionalne institucije. Činjenica da sam podjednako meta kritika i vlasti i opozicije potvrđuje moju nepristrasnost i namjeru da ostanem izvan tmurne dnevnopolitičke svakodnevice, koju, nažalost, karakterišu neozbiljnost, neodgovornost i neznanje. Ako nešto zaista želim da srušim, to je institucionalna neodgovornost, na koju smo, nažalost, počeli da se navikavamo” rekao je Milatović u intervjuu za “Dan”.

Govoreći o samitu u Tivtu, kazao je da je najkonkretnija i mjerljiva korist je to što će Crna Gora nakon 5. juna biti korak bliže svom ključnom strateškom cilju da postane 28. članica Evropske unije.

“U Tivtu ćemo imati sve ključne evropske lidere na jednom mjestu i to je trenutak da pokažemo da smo spremni da završimo posao koji traje godinama. Činjenica da se ovakav samit po prvi put organizuje u Crnoj Gori govori o povjerenju koje danas imamo kod evropskih partnera. Crna Gora ne dočekuje Evropu, ona je okuplja”, kazao je on.

Kako budemo vodili ovaj samit, kaže on, tako će nas vidjeti i naši evropski partneri.

“Zato je važno da svi djelovi sistema pokažu ozbiljnost, odgovornost i sposobnost kako bismo djelovali kao uređena evropska država. U tom smislu, ovo je i prilika da se politički akteri u Crnoj Gori izdignu iznad svakodnevnih podjela i pokažu zrelost u pitanjima koja su od državnog interesa”, kazao je Milatović.

Naša zemlja će 5. juna ugostiti i francuskog predsjednika Makrona i njemačkog kancelara Merca, što govori o poziciji koju Crna Gora danas ima u Evropi, ističe Milatović.

Komentarišućii konfrontiranje sa dojučerašnjim saborcima, kazao je da prolaze kroz proces odvikavanja od višedecenijskog institucionalnog jednoumlja.

“U tom kontekstu, predsjednik države ne može i ne smije biti nijemi posmatrač: to nije stvar ličnog afiniteta, već temeljne odgovornosti prema građanima koji su nam ukazali povjerenje. Kao neko ko je bio dio promjene koja je otvorila novo poglavlje u crnogorskoj politici, imam obavezu da insistiram na tome da politika mora raditi u interesu građana”kazao je on.

Vršenje ustavnih nadležnosti predsjednika države, ističe, ne može se i ne smije podvoditi pod politički revanšizam.

“Pravi revanšizam je, recimo, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda samo zato što ih je predložio predsjednik, uprkos njihovim nespornim biografijama. Dok sam ja u ključnim pitanjima – od ambasadorske mreže do Savjeta za odbranu i bezbjednost i izbora načelnika generalštaba – pokazao jasan državnički i konstruktivan pristup, moje inicijative prema Vladi i Skupštini ostaju bez institucionalnog odgovora (izbor sudija Ustavnog suda, otvorene liste, obeštećenje golootočkih žrtava, mjere za sanaciju posljedica inflacije i sl.). Dakle, adresa za priču o opstrukcijama i revanšizmu nije ovdje, već negdje drugo”, kazao je on.

Ističe da ne želi da vjeruje da je moguće zaustaviti procese pravde, ali je očigledno da se moglo i moralo mnogo više.

“Nažalost, borba za pravnu državu u velikoj mjeri je potisnuta političkim interesima, borbom za uticaj i preuzimanjem istih onih poluga moći koje su decenijama bile zloupotrebljavane. Ozbiljniji pokušaji obračuna sa kriminalom i korupcijom često budu zaustavljeni ili imaju ograničen domet i ne rezultiraju konačnim pravosudnim epilogom. Posebno zabrinjava činjenica da mnogi ključni akteri iz prethodnog perioda nijesu ni pitani da objasne nadležnim organima kako su stekli enormno bogatstvo i kakva je njihova uloga u aferama koje decenijama zaokupljaju domaću i međunarodnu javnost”, kazao je on.

Zato je jasno da bez suštinskih reformi pravosuđa, neselektivnih provjera i pune odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija nema pravne države.

“To znači da svaki slučaj mora imati jasan epilog i da odgovornost mora biti konkretna i vidljiva. Neophodno je da svaka karika u pravosudnom lancu bude jednako efikasna”, kaže Milatović-

Pravedni sudski epilozi u slučajevima poput ubistava Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića nijesu samo pitanje prošlosti, već ključni test da li Crna Gora zaista može garantovati pravdu svim svojim građanima, dodaje predsjednik.

“I dozvolite da budem veoma jasan: moj posao nije da budem saglasan sa bilo kim, već da štitim javni interes i ukazujem na stvari koje nijesu dobre za građane ili za državu. Kada postoji odstupanje od tih principa, moja je obaveza da na to ukažem.”

Službe bezbjednosti moraju biti u funkciji države i svih građana, kaže on, a ne bilo koje političke strukture.

“Tamo gdje postoji politički uticaj na službe bezbjednosti, nema ni povjerenja građana, ni stvarne sigurnosti. Zato je rješenje jasno: profesionalizacija, depolitizacija i snažni mehanizmi kontrole koji garantuju da službe rade isključivo u interesu države i svih građana. Sistem mora da se očisti od kriminala i zloupotreba, ali to ne smije biti izgovor za novi politički uticaj u tim službama”, kaže Milatović.

Evropski put ne smije biti “šminka”, za Crnu Goru to mora biti suštinska promjena koja se vidi u životu građana, kaže Milatović.

“Tačno je da danas postoji snažnija politička volja za proširenje unutar Evropske unije, i to je prilika koju treba da iskoristimo. Ali ona ima smisla samo ako je pratimo stvarnim reformama. Zato stalno ponavljam da nije više pitanje da li ćemo ući u EU, već kakvi ćemo tamo ući. Ako reforme ostanu samo na papiru, problemi će ostati isti, samo u drugačijem okviru. To znači da će građani i dalje čekati pravdu, tražiti vezu za posao i živjeti u sistemu koji nije jednak za sve.”

Komentgarišući spekulacije da ruši Vladu kazao je da u svakom uređenom sistemu mora postojati jasna odgovornost.

“Ako ukazivanje na probleme neko naziva rušenjem, onda problem nije u tome ko govori, već u tome što se na te probleme ne daje argumentovan odgovor. Ukazivanjem na probleme i nuđenjem konkretnih rješenja ja ne rušim ni Vladu ni opoziciju: ja artikulišem glas onih koji su nas birali da radimo zakonito i posvećeno. Građani ne traže političke sukobe, već rezultate, odgovornost i funkcionalne institucije”, kazao je on i dodao:

“Činjenica da sam podjednako meta kritika i vlasti i opozicije potvrđuje moju nepristrasnost i namjeru da ostanem izvan tmurne dnevnopolitičke svakodnevice, koju, nažalost, karakterišu neozbiljnost, neodgovornost i neznanje. Ako nešto zaista želim da srušim, to je institucionalna neodgovornost, na koju smo, nažalost, počeli da se navikavamo.”