Japan ukida decenijski embargo na izvoz naoružanja: Bezbednosni zaokret sa geopolitičkim implikacijama

Japanska vlada je, tokom protekle sedmice, ozvaničila značajnu promjenu u svojoj odbrambenoj politici, potvrđujući da će japanske kompanije od sada imati mogućnost prodaje vojne opreme u sedamnaest zemalja sa kojima Japan već ima uspostavljene sporazume o vojnoj saradnji. Ovim potezom se definitivno ukida praksa koja je bila na snazi još od 1967. godine. Administracija premijerke Sanae Takaiči predstavlja ovu odluku kao ključni mehanizam za jačanje nacionalne bezbjednosti, kroz pružanje podrške partnerskim državama. Premijerka Takaiči je novinarima u Tokiju izjavila da "rastu očekivanja kada je riječ o japanskoj odbrambenoj opremi", dodajući da će "transferi opreme koji odgovaraju potrebama zemalja sličnog opredjeljenja doprinijeti jačanju njihovih odbrambenih sposobnosti". Ova transformacija politike je procijenjena kao događaj koji će imati dugoročne geopolitičke implikacije na područje zapadnog Pacifika, a pojedini analitičari izražavaju bojazan da bi ovakav korak mogao dovesti region na rub oružanih sukoba.

Među prvim saveznicima koji će osjetiti benefite ove modifikacije japanske politike su Filipini i Australija, s obzirom na to da su najavljeni veliki ugovori koji su bili u pripremi već nekoliko mjeseci. Japan je sa Australijom potpisao sporazum vrijedan 6,5 milijardi dolara, odnosno 5,5 milijardi eura, za isporuku jedanaest unaprijeđenih verzija fregata klase „Mogami“, koje su već integralni dio Japanskih pomorskih snaga. Predviđeno je da prva tri ratna broda budu izgrađena u Japanu i dostavljena do 2030. godine, dok će preostali biti konstruisani u australijskim brodogradilištima. Pored toga, Indonezija je iskazala interesovanje za nabavku podmornica klase „Oyašio“, dok Filipini razmatraju kupovinu eskortnih razarača klase „Abukuma“, koji se postepeno povlače iz upotrebe u Japanu. Potencijalna akvizicija ovih plovila značajno bi ojačala kapacitete filipinske mornarice u suočavanju sa kineskim pomorskim snagama, koje su preuzele kontrolu nad atolima i grebenima u Južnom kineskom moru, na koje Manila polaže pravo. Japan takođe aktivno sarađuje sa Velikom Britanijom i Italijom na razvoju stelt lovca šeste generacije u okviru Globalnog borbenog vazdušnog programa (GCAP), te razvija presretač klizajuće faze (GPI) sa Sjedinjenim Američkim Državama, namijenjen borbi protiv hipersoničnih raketa.

Analitičari ističu da iza ove odluke stoji kompleksan splet razloga, koji se u konačnici svode na imperativ Japana da intenzivnije djeluje u pravcu sopstvene bezbjednosti. Masayuki Masuda sa Nacionalnog instituta za odbrambene studije u Tokiju, naglasio je da "s obzirom na teško bezbjednosno okruženje – prije svega Kinu i Sjevernu Koreju – Japan mora da doprinese očuvanju ravnoteže snaga u ovom dijelu svijeta". On je dodao da je "kineska mornarica proširila svoje operacije na srednji Pacifik, a ključni dio japanske strategije nacionalne bezbjednosti mora da bude odvraćanje". Masuda je takođe ukazao na rastući izazov iz Sjeverne Koreje, gdje tamošnji režim testira nove interkontinentalne balističke rakete većeg dometa i nosivosti, čime se, kako kaže, "otvara novi nivo eskalacije". Prema Masudinim riječima, "Japan intenzivno pokušava da diplomatijom stvori stabilno okruženje u regionu, ali to mora biti potkrijepljeno sposobnošću odvraćanja. Jedan od načina za to jeste isporuka najkvalitetnijih sistema naoružanja našim partnerima, poput Filipina i Australije".

Margarita Estevez-Abe, ekspertkinja za Japan sa Maksvel škole Univerziteta u Sirakuzi, sugeriše da odluka premijerke Takaiči nije motivisana samo samoodbranom, već i nizom drugih, možda čak i značajnijih faktora. Ona objašnjava da "politička želja" za izvozom japanskog oružja nije novina koju je uvela Takaiči, već da potiče od njenog mentora, Šinza Abea. Abe je još 2014. godine ublažio strogu zabranu izvoza oružja iz 1967., dozvoljavajući prodaju nesmrtonosne opreme poput one za nadzor, transport, spasavanje i razminiranje, dok je ubojito naoružanje tada ostalo pod embargom. Estevez-Abe dalje pojašnjava da je tajming odluke premijerke Takaiči određen dvama ključnim elementima: "Prvo, SAD vrše pritisak na sve saveznike da povećaju izdvajanja za odbranu. Umjesto da se ta dodatna sredstva troše na kupovinu američkog oružja, Takaiči hoće da ih iskoristi kao dio industrijske politike. A Japan ne može da izgradi održivu odbrambenu industriju bez izvoza." Kao drugi faktor, Estevez-Abe navodi Takaičinu ambiciju da izmijeni Ustav kako bi uklonila Član 9, takozvanu mirovnu klauzulu, koja je na snazi od 1947. godine i trajno odriče Japan od rata kao suverenog prava nacije, zabranjujući posjedovanje vojnih snaga sa potencijalom za napad. "Što svijet postaje nestabilniji, to će joj biti lakše da opravda tu promjenu. Njena odluka da raskine sa statusom kvo dio je šireg političkog plana," zaključuje Estevez-Abe.

Odluka Japana da ukine dugogodišnju zabranu prodaje smrtonosnog oružja u inostranstvu naišla je na podijeljene reakcije na međunarodnoj sceni. Saveznici su je dočekali sa odobravanjem, dok su regionalni rivali izrazili oštre kritike. Američki ambasador u Japanu, Džordž Glas, ocijenio je ovaj potez na društvenoj mreži Iks kao "istorijski korak" koji će značajno doprinijeti jačanju odbrambenih sposobnosti među saveznicima. Francuska je takođe pozdravila odluku Japana, a portparol Ministarstva spoljnih poslova je naglasio da će ona "doprinijeti bezbjednosti ljudi i očuvanju suvereniteta u Evropi i indo-pacifičkom regionu". Suprotno tome, zvaničnik kineskog Ministarstva spoljnih poslova izjavio je da "nedavni opasni potezi Japana u vojnoj i bezbjednosnoj sferi dovode u pitanje njegovu samoproglašenu 'posvećenost miru' i 'isključivo odbrambeno orijentisane' politike".

Međutim, Estevez-Abe odbacuje ove optužbe, navodeći da je to "ista optužba koju Peking već dugo upućuje ‘jastrebovskim’ premijerima Liberalno-demokratske partije". Ona smatra da će promjena japanske politike učvrstiti postojeće veze i pomoći Tokiju da uspostavi nova savezništva, posebno u kontekstu rastuće zabrinutosti zbog posvećenosti Vašingtona svojim partnerima. "Sjedinjene Države su pokrenule ovu dinamiku," ističe Estevez-Abe. Američki predsjednik Donald Tramp je, kako objašnjava, "otuđio toliko američkih saveznika da, kako kaže kanadski premijer Mark Karni, ‘srednje sile’ aktivno rade na smanjenju zavisnosti od Vašingtona." Stoga, "manje oslanjanje na američko naoružanje svakako je dio tog procesa," zaključila je Estevez-Abe, ukazujući na šire geopolitičke prekompozicije.