Tužilaštva efikasnija u borbi protiv porodičnog nasilja: Bez zastare i brže reakcije

Primjena Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici, koje se primjenjuje od oktobra prošle godine, značajno je unaprijedila hitnost postupanja, koordinaciju institucija i zaštitu žrtava. Tokom 2025. godine formirano je 1.877 predmeta, što je dvostruko više nego godinu ranije, a vrhovni državni tužilac Milorad Marković poručuje da ovakvi podaci potvrđuju snažniji institucionalni odgovor na porodično nasilje.

<<<Porodično nasilje i dalje tiha prijetnja: Građani sve spremniji da prijave, ali institucije i dalje bez dovoljno kapaciteta<<<

Primjena novog Uputstva državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici donijela je vidljive rezultate u efikasnosti rada tužilaštava, saopšteno je na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, gdje je predstavljen Izvještaj o praćenju njegove primjene tokom 2025. godine.

Izvještaj su predstavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, državna tužiteljka i koordinatorka Uputstva Ana Radović, kao i rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duško Milanović.

Prema podacima iz izvještaja, tokom prošle godine formirano je ukupno 1.877 predmeta u vezi sa nasiljem u porodici ili porodičnoj zajednici, što predstavlja dvostruko više u odnosu na 2024. godinu i čak četiri puta više nego 2023.

<<<Alarmantni podaci: Više od hiljadu žrtava porodičnog nasilja – među njima 141 dijete, sedam smrtnih slučajeva<<<

„Primjena Uputstva, koje je donio vrhovni državni tužilac, doprinijela je unapređenju hitnosti postupanja, boljoj koordinaciji između nadležnih institucija i ujednačavanju tužilačke prakse u ovoj oblasti“, istaknuto je.

U krivičnim postupcima formirani su predmeti protiv 1.213 punoljetnih lica i 28 maloljetnika, dok je podnijeto ukupno 584 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Najveći broj slučajeva, čak 716 evidentiran je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, što potvrđuje da glavni grad i dalje bilježi najveći pritisak kada je riječ o porodičnom nasilju.

Analiza pokazuje da je u 61 odsto slučajeva događaj kvalifikovan kao krivično djelo, u 24 odsto kao prekršaj, dok u 15 odsto slučajeva kvalifikacija još nije bila završena do dostavljanja izvještaja.

Posebno je značajan rast broja prekršajnih postupaka, što ukazuje na širu i dosljedniju reakciju institucija.

<<<Sve više prijava za silovanje, uznemiravanje i nasilje u porodici<<<

„Ovaj trend može se povezati sa obavezom formiranja predmeta po svakoj prijavi, unaprijeđenim sistemom evidentiranja i praćenja slučajeva, kao i jačanjem institucionalnog odgovora“, navodi se u izvještaju.

Promjena dosadašnje prakse dodatno je uticala na rast broja predmeta, jer državni tužioci sada imaju neposredan uvid u prijavljene slučajeve, umjesto ranijeg oslanjanja na posredne informacije preko policijskih službenika.

Da je sistem postao efikasniji potvrđuje i podatak da su u 86 odsto predmeta žrtve saslušane u roku od 48 sati, dok je u samo dva odsto slučajeva saslušanje obavljeno u prisustvu osumnjičenog. U izvještajnom periodu nije bilo nijednog slučaja zastarjelosti krivičnog gonjenja.

<<<Drastično povećan broj predmeta nasilja u porodici: Više prijava i prekršajnih postupaka<<<

Podaci pokazuju i jasnu rodnu dimenziju problema, najveći broj žrtava su žene, njih 1.286, dok je evidentirano 609 muškaraca kao žrtava nasilja.

Među žrtvama je bilo i 163 djece, od čega 79 djece mlađe od 14 godina i 84 uzrasta od 14 do 18 godina. Istovremeno, muškarci čine čak 83 odsto ukupnog broja počinilaca.

Zbog toga je poseban akcenat stavljen na zaštitu djece žrtava nasilja kroz multidisciplinarni pristup, kako bi se spriječila sekundarna traumatizacija i obezbijedila adekvatna institucionalna podrška.

Tokom godine realizovan je i značajan broj obuka za državne tužioce i kontakt osobe, uz kontinuirano jačanje međuinstitucionalne saradnje i stručnih kapaciteta.

<<<Ispovijest žrtve porodičnog nasilja: Odlazak od nasilnika bio je tek početak borbe za novi život<<<

Iz Državnog tužilaštva poručuju da je prijavljivanje nasilja najznačajniji korak u zaštiti žrtava.

„Ohrabrujemo sve građanke i građane da prijave nasilje, uz uvjerenje da će svaki prijavljeni slučaj biti pravovremeno i odgovorno procesuiran, uz punu zaštitu žrtava i njihovih prava“, saopšteno je iz te institucije.

<<<Vidljive brojke, nevidljive žrtve: Žene i borba protiv porodičnog nasilja<<<

Kako ističu, borba protiv rodno zasnovanog nasilja ne može biti samo zadatak institucija, već zahtijeva odgovoran i sveobuhvatan pristup cijelog društva.

Aleksandra Obradović