Iran, Tajvan i trgovina: Šta donosi samit Tramp – Si?

<!—->

Tramp, koji je posljednji put posjetio Kinu 2017. godine, stići će uveče 13. maja i učestvovati u dvodnevnim razgovorima i javnim nastupima sa Sijem 14. i 15. maja. Posjeta predstavlja prve direktne razgovore dvojice lidera nakon više od šest mjeseci, dok pokušavaju da stabilizuju odnose opterećene carinama, kontrolama izvoza minerala i drugim sporovima.

Iako će očekivani sastanak obuhvatiti niz ekonomskih i geopolitičkih pitanja — od američkog izvoza soje do odnosa Kine sa Rusijom — rat sa Iranom takođe će biti među temama samita, rekli su visoki američki zvaničnici novinarima tokom brifinga 10. maja.

„Predsjednik SAD više puta je razgovarao sa generalnim sekretarom Si Đinpingom o pitanju Irana“, rekao je jedan zvaničnik, dodajući da očekuju da će Tramp „izvršiti pritisak“ na Peking, koji se oslanja na Iran kao izvor jeftine nafte, kako bi pomogao u postizanju sporazuma o okončanju rata koji je sada ušao u treći mjesec.

Iako će posljedice rata u Iranu, uključujući blokadu Hormuškog moreuza, biti prisutne tokom sastanka, američki zvaničnici i analitičari smatraju da će trgovinske tenzije biti u fokusu razgovora kada Tramp i Si sjednu za isti sto u Velikoj narodnoj dvorani.

„Predsjednik Si želi da smanji američku podršku Tajvanu, posebno tražeći odlaganje ili ograničavanje prodaje američkog oružja“, rekla je Alisija Garsija-Erero, glavna ekonomistkinja za azijsko-pacifički region u francuskoj finansijskoj kompaniji Natiksis, za RSE.

„Peking je takođe zainteresovan da dobije određena ublažavanja američkih kontrola izvoza naprednih tehnologija i da zaštiti svoju poziciju u globalnim lancima snabdijevanja.“

U potrazi za trgovinskim primirjem?

Očekuje se da će dvije strane potpisati niz sporazuma — od kupovine poljoprivrednih proizvoda poput soje do aviona kompanije Boing — te održati razgovore o uspostavljanju novih mehanizama koji bi olakšali međusobnu trgovinu i investicije.

Administracija Donalda Trampa snažno je pogodila Kinu visokim carinama početkom 2024. godine, na početku njegovog drugog mandata, ali su trgovinske tenzije od tada ublažene nakon što je Vrhovni sud SAD posljednjih mjeseci ograničio dio tih mjera i neke proglasio nezakonitim. Si i Tramp su takođe postigli dogovor u oktobru 2025. tokom sastanka u Južnoj Koreji, kojim su smanjene tenzije ukidanjem dijela izvoznih ograničenja, uključujući isporuke pojedinih rijetkih zemnih metala Sjedinjenim Državama.

Peking će nastojati da iskoristi kontrolu nad snabdijevanjem ključnim mineralima i rijetkim zemnim metalima — grupom od 17 elemenata koji su neophodni za proizvodnju svega, od pametnih telefona do borbenih aviona — kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju, kažu analitičari.

Iranska državna televizija tvrdila je 26. marta da prikazuje snimke onoga što je opisala kao rakete lansirane na izraelske i američke baze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu.

„SAD su postale svjesne ovog problema, da Kina drži karte koje može da odigra kad god želi, jer dominira proizvodnjom i preradom rijetkih zemnih metala i ključnih minerala koji su presudni za praktično sve“, rekao je Majkl Klark, istraživački saradnik za kinesku politiku u Centru za američki napredak, istraživačkom institutu u Vašingtonu, za RSE.

Kina učestvuje sa više od 70 odsto u globalnom rudarenju rijetkih zemnih metala, čak 90 odsto u njihovom razdvajanju i preradi te 93 odsto u proizvodnji magneta.

U oktobru 2025. Kina je predstavila pravni okvir koji joj omogućava da uskrati isporuke rijetkih zemnih metala i druge robe dvostruke namjene bilo kojoj zemlji, što je dodatno pojačalo ranije uvedena ograničenja izvoza sedam ključnih rijetkih elemenata važnih za odbrambenu industriju.

Sastanak Trampa i Sija u Južnoj Koreji istog mjeseca doveo je do obustave dijela tih ograničenja, u zamjenu za ublažavanje određenih američkih carina i nastavak kineskog uvoza soje.

„Obje strane znaju da imaju jedan element koji može ozbiljno nauditi drugoj“, rekao je Rana Miter, profesor međunarodnih odnosa sa fokusom na SAD i Aziju na Harvard Kenedi školi, za RSE. „To je jedan od razloga zašto postoji primirje koje, barem za sada, traje do oktobra i koje bi SAD mogle produžiti.“

Rat u Iranu ostaje važna tema samita

Dok će trgovinski razgovori i ceremonijal državne posjete biti u prvom planu, očekuje se da će rat u Iranu ostati važna tema samita.

Sedmicu prije nego što je Tramp trebalo da sleti u Peking, Kina je demonstrirala bliske veze i koordinaciju sa Teheranom tako što je ugostila iranskog ministra spoljnih poslova.

Američko Ministarstvo finansija nedavno je takođe uvelo sankcije protiv pet privatnih kineskih rafinerija nafte, uključujući jednu od najvećih u zemlji, zbog prerade iranske sirove nafte. Peking je javno odgovorio neuobičajeno oštro, naredivši kompanijama da ignorišu američke sankcije, iako je finansijski regulator iza zatvorenih vrata savjetovao velikim državnim bankama da obustave nove kredite za rafinerije koje su se našle na crnoj listi.

„Stejt department“ je 8. maja takođe uveo sankcije protiv četiri kineska entiteta zbog „pružanja satelitskih snimaka koji omogućavaju iranske vojne napade na američke snage na Bliskom istoku“, što je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova oštro osudilo.

Kina i Sjedinjene Države imaju ekonomski i strateški interes da se Hormuški moreuz ponovo otvori, kroz koji je prije rata prolazila petina svjetskih tokova nafte i gasa, ali analitičari kažu da je ključno pitanje za Peking da li je spreman da izvrši pritisak na Teheran i šta bi zauzvrat tražio od Vašingtona.

„Kina neće pomoći Trampu da otvori Hormuški moreuz osim ako joj on ne ponudi nešto izuzetno vrijedno“, rekao je Klark. „U ovom slučaju, to bi moglo uključivati ublažavanje ograničenja izvoza napredne američke tehnologije, poput čipova za vještačku inteligenciju, opreme za proizvodnju čipova i tehnologije avionskih turbina.“

Šta će biti rečeno o Tajvanu?

Jedna oblast u kojoj se očekuje da će Peking tražiti ustupke jeste Tajvan.

Kina Tajvan smatra svojom teritorijom i poručuje da će ga na kraju staviti pod svoju kontrolu, silom ako bude potrebno, a Peking je zabrinut zbog prodaje američkog oružja tom samoupravnom ostrvu i mogao bi pokušati da navede administraciju Donalda Trampa da izrazi protivljenje nezavisnosti Tajvana.

Vašington je u decembru odobrio rekordni paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 11,1 milijardu dolara. Radi se i na novom paketu koji bi mogao premašiti 14 milijardi dolara, ali je, prema navodima, obavještenje Kongresu odgođeno kako se ne bi remetio samit.

Tramp je 11. maja rekao novinarima da će prodaja američkog oružja Tajvanu biti tema njegovog sastanka sa Sijem.

Kinesko uznemiravanje Tajvana u takozvanoj sivoj zoni posljednjih godina je pojačano, uz česte simulacije blokade, praćene širokim sajber napadima i rastućim informacionim ratovanjem.

„Kina želi da na samitu jasno istakne da američku podršku Tajvanu smatra ključnim problemom iz svoje perspektive“, rekao je Miter sa Harvarda. „Nastojanje da se promijeni američka pozicija o ovom pitanju biće jedan od glavnih ciljeva, možda i jasnije izražen nego bilo šta u vezi sa Iranom.“

Nuklearno oružje, AI, Rusija i drugo

Dnevni red takođe uključuje vještačku inteligenciju (AI), nuklearno oružje i kinesku podršku Rusiji tokom rata u Ukrajini.

Međutim, nije jasno koliko će razgovori o tim temama tokom samita biti sadržajni.

Peking je bio nevoljan da otvori razgovore o nuklearnom oružju i vjerovatno će nastojati da izbjegne suštinske pregovore o tom pitanju. Zvaničnici Trampove administracije rekli su i da planiraju da pokrenu pitanje kineske finansijske podrške Rusiji, kao i da uspostave „kanal komunikacije“ kako bi se izbjegli sukobi povezani sa upotrebom naprednih AI modela.

„Samit može donijeti kratkoročno primirje koje će privremeno stabilizovati tržišta“, rekla je Garsija-Erero. „Ali malo je vjerovatno da će riješiti dublje strukturno rivalstvo između dvije sile u tehnologiji, lancima snabdijevanja i bezbjednosnim pitanjima.“