Lopičić opet vijeća jesu li je skućili po Ustavu: Ustavni sud…

To što je Lopičić izvjestilac otvara pitanja hoće li odluka suda biti sporna ako je napisao onaj ko u slučaju ima neposredan pravni interes, te kako očekivati da neko ko je dobio stan od države kaže da je propis neustavan

Stevo Muk poručuje da ona ne bi smjela da bude izvjestilac, a Ustavni sud da je sudija dužan da vodi računa da u svakom konkretnom predmetu ne bude u konfliktu interesa

Sutkinja Ustavnog suda Desanka Lopičić ponovo piše predlog odluke o tome jesu li (protiv) ustavne odredbe zakona na osnovu kojih su ona i stotine drugih povlašćenih javnih funkcionera i službenika dobili od države stanove ili povoljne stambene kredite – saznaju “Informacije CG”.

Kako je redakciji potvrđeno iz Ustavnog suda, ta institucija trebalo bi, shodno svom Planu i programu rješavanja predmeta za 2026. godinu, da do kraja juna ocijeni ustavnost članova 28, 29 i 30 Zakona o održavanju stambenih zgrada, shodno kojima je Vlada, dok je njom upravljala Demokratska partija socijalista (DPS), “skućila” mnoge sudije, tužioce, ministre, poslanike…

Zahtjeve da se ispita jesu li navedene odredbe u skladu s najvišim pravnim aktom, podnijeli su Ustavnom sudu 2019. nevladino udruženje Institut alternativa i partija Demokratska Crna Gora. Međutim, sud krajem maja 2021. nije mogao da odluči o tome jer nije bilo potrebne većine (najmanje četiri glasa, a odnos snaga bio je tri prema dva): tadašnje sudije Budimir Šćepanović i Dragoljub Drašković digli su ruke za predlog Lopičić (sudija izvjestilac) – da je zakonita odluka izvršne vlasti da dijeli stanove i povoljne kredite, dok su protiv bili, sad takođe bivše sudije, Miodrag Iličković i Milorad Gogić.

Iako su u međuvremenu, krajem 2022, iz propisa o održavanju stambenih zgrada obrisani osporavani članovi, Ustavni sud moraće, kako je objasnio pravnik kog su “Informacije CG” konsultovale, da se, prema Zakonu o Ustavnom sudu (članovi 36 i 48), odredi jesu li te odredbe bile suprotne najvišem pravnom aktu dok su bile na snazi. Da im je samo podnijeta inicijativa (Instituta alternativa) za ocjenu ustavnosti, to ne bi morali da rade u situaciji kad su tri člana precrtana. Međutim, obavezu da se izjasne imaju jer im je dostavljen i predlog za ocjenu ustavnosti (od poslanika Demokrata), koji je, za razliku od inicijative, snažniji procesni akt.

To što je Lopičić sudija izvjestilac u predmetu i što piše predlog odluke, otvara pitanja konflikta interesa, ali i neka druga: smije li sudija odlučivati u stvari koja ga se tiče; hoće li odluka suda biti sporna ako je napisao onaj ko u slučaju ima neposredan pravni interes; kako očekivati da neko ko je dobio stan od države kaže da je neustavan propis na osnovu kog su donijeti podzakonski akti (Odluka o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera) zbog kojih je “skućen”…

Lopičić je 2016. dobila stan u Podgorici od 75 kvadrata – i to na deset godina, po cijeni od 12.915 eura.

Na pitanja zašto nije izuzeta iz predmeta, te da li odluka koju sud eventualno donese može biti sporna ako je ta sutkinja predlaže, iz Ustavnog suda odgovorili su listu da je njihovim poslovnikom propisano da je zabranjeno davanje podataka o sudiji izvjestiocu (i ustavnosudskom savjetniku) kom (kojima) je dat predmet.

“S tim u vezi, svaki dalji odgovor u vezi s eventualnim konfliktom pojedinog sudije zapravo bi otkrio njegov identitet, zbog čega smo onemogućeni da pružimo detaljnije odgovore na pitanja koja ste postavili”, naveli iz Ustavnog suda.

Međutim, napominju da je sudija dužan da vodi računa da u svakom konkretnom predmetu nije u konfliktu interesa – bez obzira da li je u pitanju sudija izvjestilac ili ne.

“A isto čini i sud kao kolektivni organ, onda kad to zahtijeva interes postupka ili kad stranka u postupku podnese zahtjev za izuzeće”, poručili su iz Ustavnog suda.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu (članovi 43 i 44), sudija (odnosno predsjednik Ustavnog suda) izuzeće se iz rasprave i odlučivanja ako je učesnik u postupku, zakonski zastupnik ili punomoćnik učesnika u postupku; ukoliko mu je učesnik u postupku ili zakonski zastupnik ili punomoćnik učesnika u postupku srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena…; ako je učestvovao u odlučivanju u predmetu u sudskom ili upravnom postupku.

Zahtjev za izuzeće može podnijeti predsjednik suda, sudija ili učesnik u postupku. O osnovanosti zahtjeva odlučuje sud.

Lopičić nije odgovorila na pitanja “Informacije CG” upućena Ustavnom sudu i adresirana na nju: zašto se nije izuzela, zašto misli da nije posrijedi konflikt interesa, te ne smatra li da će odluka koju sud potencijalno donese biti sporna ako je piše neko ko u slučaju ima neposredan pravni interes.

Bez odgovora je ostao i upit zašto kao sudija izvjestilac, koji predlaže kad će se razmatrati predmet, nije to učinila od 2021, već je predmet godinama, do plana koji je sud donio sredinom januara, bio “u fioci”.

Iz Ustavnog suda rekli su da su sudije izvjestioci dužni da poštuju rokove u odnosu na najstarije grupe predmeta, koji su navedeni u Planu i programu rješavanja predmeta za 2026.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i bivši član Tužilačkog savjeta Stevo Muk, kazao je redakciji da je zakašnjelo sad, sedam godina nakon inicijative, odličivati o tome, naročito jer su u međuvremenu ukinuti osporeni članovi Zakona o održavanju stambenih zgrada.

Međutim, poručuje da bi svako eventualno postupanje sutkinje koja je ostvarila prava zahvaljujući odredbama čija je ustavnost osporena – otvorilo pitanje moguće pristrasnosti.

“U najmanju ruku, taj sudija ne bi smio da bude izvjestilac u predmetu. Međutim, javnost nema pouzdan podatak o tome da li je i neko od drugih sudija Ustavnog suda eventualno ostvario prava iz osporenih odredbi zakona…”, dodao je Muk.

Iz Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), koju su “Informacije CG” pitale da li bi odluka da se Lopičić ne izuzme iz odlučivanja predstavljala kršenje Zakona o sprečavanju korupcije, rekli su da taj akt (član 9) propisuje da sukob interesa u vršenju javne funkcije postoji kad privatni interes funkcionera utiče ili može uticati na njegovu nepristrasnost u vršenju javne funkcije, kao i u drugim situacijama koje mogu dovesti do sukoba interesa.

“Zakon u članu 10 jasno definiše da je funkcioner, ukoliko u organu vlasti u kom vrši javnu funkciju učestvuje u raspravi i odlučivanju u stvari u kojoj on ili s njim povezano lice ima privatni interes, dužan da se bez odlaganja uzdrži od preduzimanja bilo koje radnje za koju postoji rizik od sukoba interesa…”, navode iz ASK-a.

Oni poručuju da u svakom pojedinačnom slučaju cijene sve relevantne okolnosti, te da na osnovu činjenica konkretnog slučaja utvrđuju da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za postojanje sukoba interesa.

“Postojanje sukoba interesa ne može se utvrđivati apstraktno, već isključivo u odnosu na konkretne okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Tek nakon sprovedenog postupka i analize utvrđenih činjenica, Agencija može odlučiti da li se određeno ponašanje javnog funkcionera može kvalifikovati kao sukob interesa…”, podvukli su oni.

Lopičić je 27. decembra prošle godine istekao dvanaestogodišnji mandat na funkciji u Ustavnom sudu. Skupština je dan kasnije donijela odluku da joj ga produži do izbora novog sudije, a najduže godinu, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu (član 15).

Slučaj u kom je ona izvjestilac važan je i u kontekstu predmeta poznatijeg u javnosti kao “Stanovi”, u kom se funkcionerima vlasti koju je predvodio DPS sudi zbog postojanja sumnje da su, od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su optuženi da su donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera i službenika suprotno odluci izvršne vlasti, te tako drugima pribavljali imovinsku korist. Time je država navodno oštećena za milionske iznose.

Optuženi bivši funkcioneri u maju 2025. prvostepeno su oslobođeni pred Višim sudom u Podgorici, ali je Apelacioni sud početkom aprila ove godine ukinuo presudu i vratio proces na ponovno suđenje.

Sve navedeno otvara pitanje: da li bi eventualno proglašenje obrisanih odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada kao neustavnih dok su bile na snazi, moglo da rezultira zahtjevima da se stanovi i povoljni krediti koji su dijeljeni sudijama, tužiocima, ministrima, poslanicima… vrate državi?

To pitanje nameće se i zbog odredbi Zakona o Ustavnom sudu (član 67), u kom se kaže da svako kom je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog propisa i opšteg akta za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije bio ili da nije u saglasnosti s Ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili zakonom – ima pravo da traži od nadležnog organa izmjenu tog akta.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović, rekla je “Vijestima” da je prevashodno potrebno sačekati odluku Ustavnog suda, jer je, kaže, nezahvalno ostavljati prostor za moguće manipulacije da li bi se i šta desilo s postupcima u kojima je došlo do dodjeljivanja stanova i kredita.

“Osim toga, Zaštitnik učestvuje u krivičnom postupku vezanom za dodjelu stanova i kredita, u kom ističe imovinsko-pravni zahtjev u visini koja je isplaćena kroz te postupke trećim licima. Takođe, mora se imati u vidu i da odredba člana 67 Zakona o Ustavnom sudu govori i o savjesnim trećim licima, što bi opet moralo biti predmet utvrđivanja za svaki ponaosob slučaj”, konstatuje Ćirović.

Bivša poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak, na čiju inicijativu su 2022. obrisani sporni članovi Zakona o održavanju stambenih zgrada, govorila je tada da su u tom propisu skrivene odredbe koje su doprinijele da javni funkcioneri i državni službenici dobijaju kredite i stanove bez oglašavanja.

"Njima je stvoren pravni osnov za donošenje sramnih odluka Vlade po kojima se bez oglašavanja, tajno, dijele stanovi i krediti po povoljnim uslovima, u najvećem broju onima koji već imaju riješeno stambeno pitanje", navela je ona.

Član 28 Zakona o održavanju stambenih zgrada propisivao je da država, odnosno jedinice lokalne samouprave, obezbjeđuju sredstva za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u državnim organima, odnosno organima lokalne samouprave, u skladu s potrebama i mogućnostima.

Član 29 predviđao je da se postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba “lica čiji je rad od interesa za državu, odnosno jedinicu lokalne samouprave” – utvrđuju propisom Vlade, odnosno nadležnog organa lokalne samouprave.

“Vlada, odnosno jedinica lokalne samouprave može, pored finansijskih sredstava za rješavanje stambenih potreba lica iz čl. 28 i 29 ovog zakona, obezbjeđivati i građevinsko zemljište i druga sredstva, u skladu sa zakonom”, pisalo je u članu 30.