Skupština izglasala Zakon o Petrovićima, “nasilna aneksija” ostala u tekstu

Skupština je na večerašnjoj sjednici usvojila predloge Zakona o zaštiti životinja i statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš, čije su predložene izmjene prošle godine izazvale buru u javnosti.

Iz teksta Zakona koji je usvojen sa 40 glasova za, tri protiv i dv, uzdržana, ipak neće biti izbrisana riječ „nasilna“, koja se odnosi na aneksiju Crne Gore od Srbije 1918. godine, jer je vladajući PES od toga odustao I fokusirao se na rješavanje imovinskih pitanja porodice princa Nikole Petrovića – Njegoša.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kaže da se usvajanjem Zakona otvara put da se imovina vrati i nekim drugim porodicama i vjerskim organizacijama, kao što su Srpska pravoslavna crkva, dinastija Karađorđević i porodica Zuber.

Poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica predao je 20. aprila u skupštinsku proceduru novi predlog izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se ne predlaže uklanjanje riječi “nasilne” u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine – što je bilo predviđeno prvom verzijom dokumenta, a na šta je dio javnosti oštro protestovao.

Pižurica i njegov partijski kolega, Gordan Stojović, ranije tog dana (20. aprila) su iz parlamentarne proceduru povukli prvobitne predložene izmjene propisa. Pižurica je "Vijestima" tada rekao da se u novom predlogu zakona držao onoga što je svima bilo prihvatljivo – imovinsko-pravnih odnosa

Poslanici su o prvobitnim predlozima izmjena tog propisa raspravljali krajem prošle godine, ali se o njima nisu izjasnili. Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD) tada su u potpunosti tražile brisanje člana 1, u kom se nalazi termin "nasilne aneksije".

Osim te izmjene, u novom predlogu zakona uklonjene su i odredbe koje su predviđale, da bi, ako najslavnija crnogorska dinastija nema potomaka po muškoj liniji, tradiciju trebalo da nastavi najstarije žensko dijete.

Novim predlogom zakona ostale su u proceduri izmjene da se rad Fondacije “Petrović Njegoš” finansira iz državnog budžeta, obezbjeđivanjem 100.000 eura na godišnjem nivou, kao i da potomcima dinastije pripadne dvorac “Kruševac” u Podgorici s pripadajućim zemljištem, da troškove rekonstrukcije i opremanja te građevine snosi država, dok bi sredstva bila obezbjeđena iz kapitalnog budžeta.

U predlogu zakona se navodi i da potomci dinastije ne mogu da prodaju dvorac “Kruševac”, niti da otuđe zemljište na drugi način. Jedini “kupac” može da bude država, i to po cijeni utvrđenoj na dan sticanja svojine.

Predviđen je i da institucije smještene u dvorcu “Kruševac” imaju pravo da do izgradnje Muzeja savremene umjetnosti nastave rad uz plaćanje zakupnine koju određuje nadležni organ državne uprave za kulturu.

Predlogom izmjena propisa određeno je i definisanje statusa nepokretnosti datih u svojinu potomcima. Stan u Podgorici ostao bi u vlasništvu dinastije, dok se zemljište na Cetinju, predviđeno za izgradnju kuće, vraća u državnu svojinu.