Odgovor novinara “Informacije CG“: Javnost mora znati i o sporovima CBCG-a

Odgovor novinara na reagovanje Centalne banke na tekst “Klijentima otključana 54,3 miliona eura”

Centralna banka u reagovanju na tekst “Klijentima otključana 54,3 miliona eura” navodi da je on sadrži obmanjujuće i netačne navode.

U prvoj rečenici teksta se jasno kaže da je Viši sud u Podgorici na zahtjev nekoliko klijenata Adriatic banke poništio mjere o blokadama transakcija vrijednih 54,3 miliona eura koje je tražilo tužilaštvo. U navodima o ovom predmetu se nigdje u tekstu ne pominje Centralna banka.

Tekst sadrži i izjavu viceguvernera Milana Remikovića koji je kazao da CBCG nije tražila blokadu novca klijentima Adriatic banke već sudski i tužilački organi. Tako da se ne može izvući bilo kakav zaključak o obmanjivanju javnosti na štetu CBCG.

Tekst je napisan na osnovu izvještaja revizora Adriatic banke, kojim osim ovog slučaja kojeg su na sudu dobili klijenti te banke, navodi i dva sudska spora koje je pokrenula ta banka protiv mjera Centralne banke.

Iz CBCG navode da je to netačno jer sporove nije pokrenula Atlas banka već da je riječ o prekršajnom nalogu koji je CBCG, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, pokrenula zbog utvrđenih nepravilnosti.

U tekstu na koji reaguju jasno piše da je Centralna banka Adriatic banci 2024. godine izrekla kazne u vrijednosti od 3,6 miliona eura zbog kršenja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, nakon čega je Adriatic banka pokrenula dva sudska spora zbog izricanja tih kazni i mjera, i da su oba ta sudska spora u toku.

CBCG u demantiju insistira da su u pitanju isključivo “prekršajni postupci koje je CBCG pokrenula”, čime se pokušava osporiti formulacija “sporovi”. Međutim, činjenica da su ti postupci predmet sudskog odlučivanja, da su osporeni pred nadležnim sudom i da se o njima vodi postupak između institucije i banke – upravo jeste razlog zbog kojeg se u novinarskoj praksi koristi termin “spor”. Promjena terminologije ne mijenja suštinu: riječ je o sudskim postupcima u kojima se preispituju odluke regulatora.

Dakle, nije ništa netačno, a kamoli obmanjujuće.

CBCG problematizuje izjavu izvora “Informacije CG” koji objašnjava prirodu spora i moguće posljedice. Suština novinarstva je da se čitaocima objasne moguće posljedice sporova i odluka državnih organa. Iz CBCG-a navode da “naročito zabrinjava iznošenje spekulativnih tvrdnji anonimnog sagovornika kojim se prejudicira da bi eventualni ishod pojedinih sudskih postupaka mogao rezultirati velikom finansijskom štetom za Centralnu banku i državu”.

Ni “Informacije CG” i naš sagovornik ne prejudiciraju ishod sudskih postupaka već je ukazano da je nakon mjera tužilaštva i mjera CBCG došlo do pada prihoda, depozita i profita Adriatic banke i da “u slučaju da CBCG izgubi ove sporove, mogu tražiti obeštećenje zbog direktne finansijske štete i narušene lične reputacije”. Dakle, samo se objašnjava šta je moguće u slučaju gubitka sudskog spora.

Ukazano je i da sama Adriatic banka navodi da je mogućnost dobitka spora 50 odsto. Dakle nema nikakvog prejudiciranja niti netačnih navoda, već samo standardnog novinarskog izvještavanja.