Fon der Lajen: Moldavija će dobiti 523 miliona eura ako do kraja godine sprovede preostale reforme

Ursula fon der Lajen je navela da je Moldavija ostvarila veliki napredak i u smanjenju zavisnosti od ruskog gasa i električne energije

Predsjednica Evropske komisija (EK) Ursula fon der Lajen je danas, na kraju drugog samita EU-Moldavija u Briselu, izjavila da će ta država dobiti još 523 miliona eura ako do kraja ove godine sprovede preostale reforme predviđene Planom rasta.

"To znači bolje puteve, mostove, bolje objekte za zdravstvenu njegu, bolji pristup finansiranju za kompanije i više prilika za građane", rekla je Fon der Lejen na zajedničkoj konferenciji sa moldavskom predsjednicom Majom Sandu i predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.

Dodala je da je Moldavija sprovela 93 odsto predviđenih reformi čime je omogućeno povlačenje 504 miliona evra sredstava.

Fon der Lajen je navela da je Moldavija ostvarila veliki napredak i u smanjenju zavisnosti od ruskog gasa i električne energije.

Dodala je da je otvaranje prvog klastera u pregovorima o pridruživanju EU prošle nedjelje bilo istorijska prekretnica i priznanje odlučnosti, hrabrosti i napornog rada Moldavije.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu rekla je da je budućnost Moldavije u Evropskoj uniji i da ona pripada porodici zemalja EU.

"Ovo je trka s vremenom i namjeravamo da u njoj pobijedimo. Tražimo samo jedno: Proces zasnovan na zaslugama. Spremni smo da odmah otvorimo sve preostale klastere u pregovorima, i Evropska komisija i Evropski savjet potvrđuju da smo spremni", rekla je Sandu.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je da je saradnja EU i Moldavije značajno napredovala posljednjih godina, da EU želi da još proširi saradnju i da će ključni investicioni projekti u Moldaviji dobijati podršku iz evropskog Plana rasta.

"Brz napredak koji je Moldavija ostvarila na putu u Evropsku uniju otkad je dobila status kandidata za prijem, zaista je impresivan. Ohrabrujem vas da nastavite reformski zamah", rekao je Košta.

Dodao je da je stručnost Moldavije u odgovoru na hibridne prijetnje već pomogla drugim zemljama članicama EU.

EU i Moldavija su tokom samita potpisali zajedničku deklaraciju, u kojoj se pohvaljuje napredak Moldavije u jačanju vladavine prava i osnovnih prava, borbi protiv organizovanog kriminala i napredak na polju energetske bezbjednosti.

U deklaraciji se konstatuje da je Moldavija posvećena pridruživanju EU, da se saradnja EU i Moldavije razvija i da EU pozdravlja reforme koje je Moldavija do sada sprovela.

Evropska unija je u deklaraciji potvrdila podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Moldavije "u okviru njenih međunarodno priznatih granica" i posvećenost širokom i sveobuhvatnom dijalogu sa Moldavijom putem redovnih bilaterlanih samita.

Krupan problem je zamrznuti sukob u Pridnjestrovlju, uskoj traci zemlje između rijeke Dnjestar i granice Ukrajine. Od raspada Sovjetskog Saveza i kratkog rata 1992. godine, taj region je pod proruskom separatističkom vlašću van kontrole Kišinjeva. Moldavsko rukovodstvo tvrdi da taj teritorijalni spor treba rješavati paralelno s pristupanjem njihove države EU, ali da te procese treba razdvojiti.