Čekajući oporavak i podršku Podgorice: Hladnjača “Plodova” dostupna za skladištenje 2.000 tona voća i povrća

Zatražili smo pomoć od 20.000 eura od Glavnog grada za izgradnju sušare za voće i plantaže maslina, ali odgovor još nijesmo dobili, kaže direktor Nikola Radulović

Kompanija “Plodovi Crne Gore” ove sedmice objaviće javni poziv za poljoprivrednike za skladištenje voća i povrća u njihovoj hladnjači, u zetskom naselju Mataguži, do septembra.

Iako su prošlu godinu završili u minusu od oko 1.000 eura, firma je zatražila pomoć od 20.000 eura od Glavnog grada radi izgradnje sušare za voće i plantaže maslina, ali odgovor još nisu dobili.

To je, između ostalog, u razgovoru za “Informacije CG” kazao direktor “Plodova” Nikola Radulović.

“Plodovi Crne Gore” osnovani su 2004. godine, kada je otvoren takozvani Distributivni centar na tuškom putu koji je trebalo da bude otkupni centar za poljoprivredne proizvode iz Zete i Malesije. Planirana je bila i izgradnja fabrike za preradu u Matagužima, ali je izgrađena samo hladnjača. Država i Opština su u ovaj projekat tada uložile više od osam miliona eura. Kompanija trenutno Distributivni centar izdaje podgoričkoj firmi ‘Tržnice i pijace’, a hladnjaču u Matagužima poljoprivrednicima. Od tog novca se isplaćuju plate, dok otkupa poljoprivrednih proizvoda godinama nije bilo, ili je bio minoran.

Radulović je naglasio da se svake godine velike količine voća i povrća kvare zbog visokih temperatura ili nemogućnosti plasmana na tržište, pa im je cilj da proizvođačima ponude mogućnost da robu sačuvaju i plasiraju je kada za to budu bolji tržišni uslovi. On je naglasio da u tome vidi jednu od najvažnijih razvojnih funkcija kompanije.

“Hladnjača u Matagužima raspolaže kapacitetom od približno 2.000 tona robe, a pored rashladnog dijela posjeduje i pretkomoru i magacinski prostor ukupne površine oko 1.600 kvadratnih metara. To su ozbiljni kapaciteti koji mogu pružiti značajnu podršku domaćim proizvođačima tokom sezone. Novi javni poziv za korišćenje kapaciteta hladnjače biće objavljen 19. juna i trajaće sve do septembra, odnosno dok god bude postojala potreba za skladištenjem voća i povrća. Vodili smo računa da cijene budu maksimalno pristupačne i prilagođene potrebama poljoprivrednih proizvođača. Usluga skladištenja za registrovane poljoprivredne proizvođače iznosi jedan euro dnevno po paleti, dok je za registrovane privredne subjekte cijena 1,5 eura po paleti dnevno. Za korisnike koji skladište više od 50 paleta predviđeni su posebni uslovi i dodatne pogodnosti kroz direktne dogovore, jer nam je cilj da razvijamo dugoročnu saradnju sa domaćim proizvođačima”, naglasio je on.

Radulović je istakao i da su 2025. godinu završili sa gubitkom od 1.067 eura, ali da je rezultat svakako bolji nego 2024. godinom – kada je minus iznosio 6.114 eura. Dodao je da su 2023. završili sa negativnim rezultatom od 25.777 eura, te da je jasno da kompanija napreduje i finansijski se oporavlja.

Naglasio je i da je za lanjski minus većinski zaslužno pokretanje organske plantaže jabuka i krušaka, što, kako tvrdi, predstavlja ulaganje u buduću proizvodnju firme.

“Odbor direktora donio je krajem septembra 2025. godine odluku o formiranju organske plantaže starih i otpornih sorti jabuka i krušaka, čime smo pokrenuli jedan od najznačajnijih razvojnih projekata kompanije u posljednjih nekoliko godina. Na površini od 15.000 kvadratnih metara podigli smo zasad sa 700 sadnica autohtonih i selekcionisanih sorti jabuke i kruške, uz instalaciju sistema za navodnjavanje. Ukupna vrijednost projekta iznosila je oko 6.300 eura, a sva sredstva su obezbijeđena iz sopstvenih prihoda društva, bez finansijske pomoći akcionara, odnosno Vlade i Glavnog grada. Nijesmo angažovali izvođače radova ni fizičku radnu snagu. Kompletan posao, od pripreme zemljišta i sadnje do održavanja zasada, obavili smo sami – zaposleni u društvu i ja kao izvršni direktor zajedno, timski. Na taj način smo dodatno smanjili troškove i pokazali da se odgovornim odnosom prema resursima mogu postići konkretni rezultati”, istakao je Radulović.

On je naglasio da “Plodovi” godinama rade u specifičnim okolnostima jer nisu imali novčanu podršku za razvojne projekte, pa su ograničeni u ozbiljnim ulaganjima i investicije moraju da rade skromno. Smatra da su nakon više od deset godina stagnacije pokazali da “Plodovi” mogu da učestvuju u domaćoj poljoprivredi, te da od plantaže očekuju puni rod između treće i pete godine – i to od sedam do deset tona godišnje.

Upitan o valorizaciji prostora Kamionske pijace koju je najavio lani, Radulović je naveo da je prostor dat u zakup preduzeću “Tržnice i pijace”, ali da nisu obezbijedili podršku za modernizaciju objekta, pa su odustati od projekta. Dodao je da je prostor bio zamišljen kao savremeni distributivni centar za voće i povrće, na kojem bi se vršio prijem, sortiranje, skladištenje i distribucija proizvoda za domaće i inostrano tržište…

Radulović je naglasio da bi za projekat obnove Kamionske pijace trebalo uraditi nove studije, idejna rješenja i projektnu dokumentaciju, ali i uložiti milione u adaptaciju i opremanje prostora, što ne mogu samostalno.

Istakao je da je njihova hladnjača u Matagužima dostupna domaćim proizvođačima, te da je više ne izdaju dugoročno velikim kompanijama.

“Naš cilj je da ona bude dostupna što većem broju poljoprivrednih proizvođača kojima je potrebno skladištenje voća i povrća tokom sezone, jer smatramo da upravo na taj način najviše doprinosi razvoju domaće poljoprivrede. Potrebno je da se na znatno višem nivou, kroz institucije nadležne za poljoprivredu, intenzivnije radi na informisanju proizvođača o značaju pravilnog skladištenja voća i povrća. U Crnoj Gori još uvijek veliki broj proizvođača nije navikao da koristi ovakve usluge, iako one direktno utiču na smanjenje gubitaka i povećanje prihoda. Prošle godine smo sa realizacijom projekta skladištenja krenuli relativno kasno, praktično usred ljetnje sezone, a promociju smo sprovodili u okviru veoma ograničenih finansijskih mogućnosti. Uprkos tome, uspjeli smo da uspostavimo sistem i pokažemo da ovakav model podrške proizvođačima ima smisla”, naveo je Radulović.

Dodao je i da su radi informisanja proizvođača pokrenuli i internet portal (plodovicg.me), te da očekuju da će broj poljoprivrednika koji koristi njihove usluge biti sve veći.

Radulović je istakao da potencijal “Plodova” nije samo u u skladištenju, već da bi se uz održivu institucionalnu podršku mogao uspostaviti model za manji otkup proizvoda, s ciljem distribucije institucijama, bolnicama, narodnim kuhinjama, školama i javnim ustanovama.

Smatra da bi tako domaći proizvođači imali siguran plasman, a javne ustanove kvalitetne domaće proizvode, te da je to najodrživiji model organizovanog otkupa.

“U cilju našeg zalaganja da pokrenemo ovo društvo smo predlagali da u budžet Glavnog grada za 2026. godinu se uvrsti skroman projekat vrijedan 20.000 eura. Namjera nam je bila da izgradimo manju sušaru za voće kako bi domaći proizvođači mogli kod nas uslužno da suše svoje proizvode. Poznato je da sušeno voće postiže znatno veću tržišnu vrijednost, lakše se skladišti i ima duži rok trajanja, što bi proizvođačima otvorilo dodatne mogućnosti zarade. Dio sredstava planirali smo da usmjerimo i na podizanje nove plantaže maslina, čime bismo nastavili razvojne projekte koje smo započeli kroz organski voćnjak. Nažalost, za sada nijesmo dobili odgovor na tu inicijativu”, naveo je on.

Dodao je da će nastaviti da traže načine da postojeće kapacitete stave u funkciju razvoja domaće poljoprivrede.