MVP ne zna je li Milić nepoželjan: Hrvatska nije slala Crnoj Gori nikakvo obavještenje u vezi sa odbornikom DNP-a

Iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović kažu da od kolega iz Hrvatske nisu dobili obavještenja da je Milić persona non grata

Lider DNP-a Milan Knežević tvrdi da je to urađeno jer je Milić prošle sedmice u podgoričkom parlamentu rekao da je bio na dubrovačkom ratištu

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) nema zvaničnih saznanja da je odbornik Demokratske narodne partije (DNP) u podgoričkom parlamentu Ranko Milić proglašen za nepoželjnu osobu u Hrvatskoj – rečeno je “Vijestima” iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).

“Obavještavamo vas da Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nema zvaničnih saznanja da je Ranko Milić, odbornik u Skupštini Glavnog grada, proglašen za persona non grata u Republici Hrvatskoj. Budući da između dviju država nije bilo zvanične komunikacije, niti institucionalnih akata na ovu temu, Ministarstvo se ne može izjašnjavati o navodima iz medija, niti komentarisati izjave političkih predstavnika”, piše u odgovoru redakciji.

Iz hrvatskog Ministarstva evropskih i vanjskih poslova nisu odgovorili na pitanja lista da li je tačna informacija da je Milić nepoželjan, te ako jeste – zbog čega i od kad.

Poslanik i predsjednik DNP-a Milan Knežević saopštio je prekjuče da je Milić stavljen na “crnu listu” Hrvatske jer je prošle sedmice u lokalnom parlamentu rekao da je bio na dubrovačkom ratištu. Knežević je to kazao na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore, ne precizirajući šta predstavlja stavljanje na tzv. crnu listu.

On tvrdi da je “posebnu ulogu” u tome imao ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, skupa s predstavnicima MVP-a i djelovima Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Knežević juče nije odgovorio na pitanja “Informacije CG” da li su DNP ili Milić dobili zvaničnu potvrdu da je odbornik te partije proglašen za nepoželjnu osobu u Hrvatskoj, te ako nisu, odakle im informacija o tome.

Milić je prošle sedmice, na sjednici podgoričkog parlamenta, izjavio da je “jedan od učesnika dubrovačkog ratišta” i da se ponosi time.

“Veoma ponosno i sa svim što sam tamo uradio mogu da pričam. A ovdje ima potomaka ljudi koji su bili na tom ratištu, i to nije sramna operacija, nego patriotska i hrabra – da se oslobodi i obezbijedi srpski narod koji je bio na tim prostorima”, naveo je on, između ostalog.

Knežević je prekjuče saopštio da je vrijeme da Crna Gora proglasi hrvatskog ambasadora nepoželjnim i da ga “protjera iz naše države koliko danas”.

“Hrvatska je, zbog slobode govora i jasnog stava odbornika DNP-a Ranka Milića da je 1991. i 1992. godine branio integritet i suverenitet SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), kao i hiljade građana Crne Gore, stavila njega na crnu listu i otpočela institucionalnu kampanju”, dodao je on.

Šef DNP-a je ocijenio da je to najbolja slika odnosa prema toj partiji, koja je, kako tvrdi, spriječila uvođenje prinudne uprave u Podgorici i onemogućila da se stotine miliona eura troše “bez kontrole od strane bivšeg gradonačelnika Saše Mujovića”.

“Želim da pitam premijera Milojka Spajića i Sašu Mujovića da li su oni djelovali u sadejstvu s hrvatskim obavještajnim službama i ambasadorom Grubišićem? Je li ovo nastavak osam (premijer Hrvatske Andrej) Plenkovićevih uvjeta? Da li je ovo još jedan od dokaza da je Crna Gora jedna obična hrvatska provincija, u kojoj hrvatski ambasador i hrvatsko državno rukovodstvo mogu da rade od Crne Gore šta god požele?”, upitao je Knežević.

On je poručio da želi da pruži podršku ne samo Ranku Miliću, već svim učesnicima “odbrane SFRJ u ratu 1991. i 1992. godine”.

“Koji su na poziv (bivšeg predsjednika Crne Gore) Mila Đukanovića otišli da brane granice Jugoslavije i… koji su samo ispunjavali zakletvu koju su dali državi i otadžbini”, kazao je on.

Šef DNP-a pozvao je sva udruženja boraca i ratnika iz 1991. i 1992. da se oglase, jer je “sudbina Ranka Milića i njihova sudbina”.

“Mi ćemo svakako znati da se odbranimo od ovog novog hrvatskog napada na teritorijalni integritet i nezavisnost Crne Gore, jer su, očigledno, oni koji treba da rade odavno prešli i izdali ovu državu i nalaze se u Zagrebu”, konstatovao je Knežević.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024.

Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima Kneževića, šefa parlamenta Andriju Mandića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića.

Hrvatska je krajem 2024. blokirala Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s Evropskom unijom (EU).

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković rekao je početkom juna, uoči samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu, da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima sa EU i da Zagreb zato ima očekivanja vezano za otvorena pitanja između dviju zemalja.

On je naveo da Hrvatska očekuje obeštećenje logoraša iz Morinja, nastavak rada na pronalaženju četrnaestoro nestalih iz rata devedesetih, nastavak procesuiranja ratnih zločina, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica u Crnoj Gori…

“Od ostalih tema vrlo jasno smo markirali poziciju i ploče u Morinju, i pitanje imena bazena u Kotoru, i pitanje povratka školskoga broda ‘Jadran’. I, konačno, da se pokrenu razgovori koji niz godina stoje, a to je pitanje granice. Ako se ispune preduslovi, doći će do daljeg napretka u poglavljima”, poručio je tada Plenković.

Poslanik DNP-a Vladislav Bojović kazao je na jučerašnjoj sjednici parlamenta da, “po svemu sudeći”, Vlada Milojka Spajića namjerava da preda školski brod “Jadran” Hrvatskoj.

“… Iako on (brod) Hrvatskoj ne pripada. Traže da im prepustimo da kontrolišu ulaz u Boku. Mislim da većina građana Crne Gore nije svjesna opasnosti koja nam prijeti…”, rekao je Bojović.

On je ocijenio da Hrvatska “ima kontrolu nad ANB-om, a “preko Ranka Krivokapića i Ervina Ibrahimovića kontrolišu vanjsku politiku Crne Gore”.

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (Bošnjačka stranka) nazvao je Bojovićevo izlaganje “diskutabilnom teorijom”, rekavši da Ibrahimović nije pod uticajem bilo koje druge države.

“Govoriti o veleizdaji na ovakav način je malo previše. Vi dobro znate da je veleizdaja jedna od najtežih kvalifikacija koja se o nekome može reći. Šta je to uradio Ervin Ibrahimović da biste ga tako kvalifikovali?”, pitao je Nurković.

Bojović mu je odgovorio kako je mislio da je Ibrahimović samo “izvršilac poslova”, a da u pozadini stoje Ranko Krivokapić i hrvatski ambasador u Crnoj Gori.