UŽIVO Đoković: NSD će glasati za izmjene Ustava

Procedura za izmjene propisana članovima 155, 156 i 157 najvišeg pravnog akta, jedna je od najstrožih u regionu i podrazumijeva tri glasanja

Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je podsjetio da je juče novinaru Televizije Informacije CG Petru Komneniću zabranjen ulazak u Srbiju. 

On je osudio taj čin, dodavši da je "poražavajuće što niko iz aktuelnog rukovodstva Skupštine nije našao za shodno da se oglasi i osudi takvo ponašanje".

"Crna Gora je UStav dobila 2007. godine, 55 poslanika je tad bilo za, a 21 protiv. Dio opozicije, predvođen NSD-om i aktuelnim predsjednikom SKupštine je sjedio bez potrebe da ustanu i pozdrave taj akt. Šta je bio odgovor tadašnje opozicije na izglasavanje Ustava? Bio je poziv Andrije Mandića svojim sljedbenicima da ne poštuju Ustav. Logična posljedica takvog poziva desila se uoči izbora 2016. godine kada su poslanici Demokratkog fronta bacili ovu crvenu knjigu i skakali po njoj", kazao je. 

On je podsjetio i na izmjene Ustava iz 2013., istakavši da su tadašnje opozicione partije "izmjene u pravosuđu uslovljavali identitetskim".

 "DPS je imala strateško opredjeljenje ka EU od 1998. godine – od raskola u DPS-u koji se dominantno dogodio zbog buduće orjentacije republičke, odnosno državne orjentacije Crne Gore. Dio je smatrao da Jugoslavija nema alternativu i da Crna Gora treba da bude žrtva onoga što je orjentacija političkog rukovodstva Srbije, a daio da Crna Gora treba da misli svojom glavom", kazao je. 

Nikolić je istakao da je "nakon tri vijeka privrženosti Rusiji, DPS Crnu Goru okrenuo ka Rusiji".

Slađana Kaluđerović (SNP) je istakla da "posao nije završen", te da se "moraju graditi institucije".

"Odgovornost političara je u tome da donosimo odluke koje nekad nisu lake, ali koje su korisne za državu. Način kako ćemo glasati će pokazati da li smo psremni da interese države stavimo iznad razlika. Pro-srpske partije, i građanske i nacionalne, i političari vlasti kojise izjašnjavaju kao Srbi su pokazali kolio su posvećeni evropskoj agendi. Iz mjeseca u mjesec na djelu pokazujemo koliko se zalažemo za evropski standard. SNP se legitimisalakao pouzdan partner… Prije svega, očekujemo razgovor o statusu srpskog jezika i o tome da trobojka bude narodna zastava", rekla je.

Potpredsjednik Skupštine i poslanik PES-a Boris Pejović je poručio da je sadašnji Ustav usvojen 2007. godine glasovima DPS-a, Socijaldemokratske partije, majinskih partija i tada opozicionog Pokreta za promjene. 

On je rekao da "nije bilo političke volje" za zatvaranje poglavlja za vrijeme vladavine DPS-a.

Lider i poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović je poručio da "dođu dani koji dodatno osvijetle postignuća iz prošlosti".

"Jedno sruštvo napreduje ako pravilno slijedi paradigme koje ima pred sobom. Mogao bih nabrojati sve ono što se dešavalo od 90-tih – od distanciranja od Miloševićeve politike, odgovornog ponašanja i državničkog držanja prilikom NATO intervencije, uvođenja eura do nezavisnosti i ulaska u NATO", kazao je, dodavši da "ničega od ovog ne bi bilo da Crna Gora nije nezavisna".

Kako je istakao, mora se znati ko je prijatelj na tom putu.

"Jesu li nam prijatelji oni koji bombarduju crnogorsku zastavu u Beogradu ili oni koji nam ustupaju skupocjene prevode neophodne za EU integracije? Jesu li nam prijatelji oni koji nam kažu da glumimo državu ili oni koji nam šalju ekspertske timvoe kako bi bili uspješni na evropskom putu?", pitao je. 

Lider HGI je saopštio da "mnogi nedavači Kosova i dogodinaši" bi da naprave od Hrvatske neprijatelja.

Potpredsjednik parlamenta i poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković je kazao da "nije na dnevnom redu tema šta je bilo prije pet, 10 ili 20 godina, već ustavne promjene".

"Ovaj Ustav koji štiti sve tekovine i vrijednosti Crne Gore ne pomijeramo u suprotnom smjeru, niti narušavamo ništa što štiti interes Crne Gore već unaprjeđujemo četiri stvari koje treba da dodatno obezbijede nezavisnost institucija", poručio je.

On je pozvao da se "nakon prvog glasanja sjedne i razgovara o svim temama koje su teške".

"Preko medija se niko nikad nije dogovorio", istakao je. 

Miloš Pižurica (PES) je istakao da DPS dva dana traži razloge zašto neće glasati za zakone.

Govoreći o Zakonima o ANB-u i unutrašnjim poslovima, on je poručio da "moraju imati u vidu kakvo je stanje zatečeno u policiji".

"Koliko imamo policijskih fuunkcionera koji su činili najteža krivična djela pokrivajući se značkom?", istakao je.

Camaj je poručio da mu je "žao što je Ivan Vuković napustio Odbor za evropske integracije".

Anđušić je odgovorio da Pižurica "sjedi sa ljudima koji su pričali da su glasali za tužioca jer ima ukopne cipele, da dovode do toga da moraju hapsiti ljude da bi se raspustio Savjet RTCG, ali i da je dio partije čiji je lider doveo Do Kvona u Crnu Goru".

Pižurica je negirao da je Spajić doveo Kvona, istakavši da je "to sudski dokazano".

"Mi nemamo kalkulacije kad je u pitanju EU put. Mi smo za njega jer je on dobar za građane Crne Gore", rekao je. 

Anđušić je poručio da "nisu nikoga iz DPS-a fotografisali sa Džordžom Kotrelom".

"Kada ćete usvojiti izvještaj o ANB-u?", pitao je. 

Pižurica je odgovorio da "postoji stotine slika sa Deripaskom".

Mihailo Anđušić (DPS) je rekao da je njegova partija dala veliki doprinos kad je u pitanju izborno zakonodavstvo, održavanje popisa, profesionalizaciji Centralne izborne komisije (CIK)…

"Dali smo vam jednu pristojnu platformu… Nismo tražili u okviru nje da nas vratite na vlast ili promijenite čelnike pravosuđa", saopštio je. 

On je dodao, u radnim grupama za pregovaračka poglavlja sjede ljudi koji su bili dio sistema za vrijeme vladavine DPS-a.

Poslanik Albanske alijanse (AA) Ilir Čapuni je kazao da je albanski narod bio predvodnik evropskog pta u Crnoj Gori. 

"Da li smo Ustav koji imao ikad priminijeli u potpunosti? Usvajamo godinama nove zakone, nova pravila,a li više energije trošimo an donošenje nego primjenu", istakao je. 

On je saopštio da pojedini zakoni i dalje "proizvode teritorijalnu i razvojnu nejednakost" i kao primjer naveo Zakon o morskom dobru.

Čapuni je poručio da smatraju evropskim standardom garanetovane mandate za manjinske zajednice, kao što je ima i srpska na Kosovu. 

Nezavisna poslanica Maja Vučelić je rekla da izmjenama Ustava jača nezavisnost pravosuđa, štiti nezavisnost Centralne banke, te da će ona glasati za njih.

Milica Rondović (NSD) je poručila da "Ustav ne smije biti sveto slovo na papiru.

"Mora odražavati ono što želimo kao društvo i što pokazuju činjenice na posljednjem sprovedenom popisu", kazala je.

Branka Marković (PES) je saopštila da "danas ne razgovaraju o identitetskim pitanjima".

"Danas razgovaramo hoćemo li preuzeti obavezu koju je Crna Gora preuzela na evropskom putu. Stav PES-a je potpuno jasan. Izmjene Ustava predstavljaju dio evropske agende Crne Gore i one za nas nemaju alternativu", poručila je.

Kako je dodala, postavlja se pitanje da li postoji politički razlog bitniji od interesa građana.

"Čuli smo od predstavnika opozicije d aimaju svoj stav, svoju platformu. Imaju pravo na politički sav. Ali isto tako, moraju objasniti građanima da li su dnevno-politički intersi važniji od evropske budućnosti države", poručila je. 

Velimir Đoković (NSD) je kazao da "od EU treba da uzmu ono najbolje".

"A moći ćemo da uzmeo samo onda kada budemo ravnopravni i kad bduemo ravnoparvni u primjeni zakona kao u EU. Potreban je dogovor, ali dogovor bez ucjena… Ulaskom u EU pokazaće se da svaki uspješan Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Albanac može biti uspješan u EU. Klub NSD će glasati za ove promjene", poručio je. 

Poslanik Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša je poručio da se "ne glasa za izmjene Ustava za tri dana", već se glasa tri puta  – prvo se obavezuje Ustavni odbor da prirpemi nacrt amandmana, pa se o nacrtu diskutuje, pa stavlja na javnu raspravu, nakon koje Ustavni odbor priprema predlog. 

Camaj je poručio da "misli da postoji većinska podrška i kod poslanika, i kod građana".

Potpredsjednik Skupštine i poslanik Albanskog foruma (AF) Nikola Camaj je kazao da se ograničavanjem imuniteta predsjednika i članova Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti šalje poruka da niko nije iznad zakona.

“One nijesu rezultat poliitčkog interesa vlasti ili opozicije, već proizilaze iz obaveza koje je CG preuzela u pregovaračkom procesu sa EU”, istakao je.

On je najavio da će AF glasati za izmjene, ali i da "vjeruje da će svi predstavnici manjina".

Laković je pitao Stojovića koji je njegov stav o neglasanju za sudije Ustavnog suda, iako su predloženi kandidati.

"Da li smatrate da u paketu sa ustavnim promejnama treba da izaberemo i sudije Ustavnog suda", pitao je.

Stojović je odgovorio da je jedna od prvih stvari koje je uradila većina odblokirala Ustavni sud, ali i da je EU prepoznala u kom su stanju bile institucije ranije.

Gordan Stojović (PES) je poručio "da neke odluke pripadaju politici, a ova istoriji".

"U ponedeljak pokazujemo da smo sposobni da doneemo odluke koje će biti važne ne samo za ovu godini već i za naredne decenije", rekao je. 

Zoja Bojanić-Lalović (DPS) je poručila da ulazak u EU prije svega podrazumijeva poštovanje vrijednosti.

“Crna Gora nije kandidat jer ulazi u EU, već zato što je uvijek bila za evropske vrijednosti, kao što su sloboda, čast, zakoni…”, kazala je.

Ona je poručila da je "avgustovska većina" vladavinu počela revanšizmom. 

Kako je dodala, ponudili us platformu i dijalog, ali dobili ignorisanje.

Nezavisni poslanik Miodrag Laković je kazao da bi neko ko ne poznaje kotekst, rekao da opozicija i nezavisni poslanici opstruiraju evropski put, ali da je većina usvojila zakone suprotne stavvima špravničke ekspertize, nevladinog sektora, ali i na zabrinutost Evropskog parlamenta.

"Prije pola godine, prvi među vama, predsjednik Skupštine je govoriod aje spreman da nosi opoziciju do Brisela, rizikovali ste diskus herniju, povredu karlice… Nije vas bilo briga za posljedice, takva je bila vaša eurofanatičnost. Šta se promijenilo od toga trenutka, od spremnosti da nosite nekog, da niste spremni da razgovarate sa opozicijom. Niste spremni za razgovor jer ste skloni samo razgovorima kada se dogovarate između sebe i kada dogovoarate pozicije”, poručio je.

Laković je istakao da "njegovo ime neće naći u dodjeli stanova, Skaj prepiskama", ali da hoće u "spisima ANB-a gdje je obilježen kao protivnik DPS-a".

Seid Hadžić (PES) je poručio da je u posljednjih 30 godina Crna Gora prošla kroz tri ciklusa – jedan devedesetih koji je bio loš, drugi do 2020. koji je imao i neke pozitivne pojave poput obnove nezavisnosti i ulaska u NATO i treći koji je poslije 2020. kada je demokratski smijenjena vlast i u kom će se ostvariti ulazak u EU.

"Najbitnije pitanje za Bošnjake je biranje autentičnih predstavnika. Danas imamo situaciju da lista koja pređe građanski cenzus, poništava afirmativnu akciju. Moje pitanje predlagačima je da li se Ustav poštuje u smislu autentične zaastupljenosti Bošnjaka", istakao je. 

Lider i poslaniK Demokratske natodne partije (DNP) MIlan Kneževć je poručio da su "Ustavne promjene djelo Ranka Krivokapića".

"Ove ustavne promjene su njegovo životno djelo – najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore. Dokument u kom nema srpskog jezika kao službenog, u kom nema dvojnog državljanstva, dokument u kom nema trobojke kao narodne zastave, u kom nema dvojnog državljanstva, dokument u kom je himna presuđengo ratnog zločinca i koji nije glasao nijedan srpski poslanik 2007. godine. I danas, 20 godina skoro nakon donošenja ovog dokumenta, parlamentarna većina okupljena oko glavnog vrača sa Ribnice Johana Satlera igra vudu ples pokušavajući da podigne političkog zombija Ranka Krivokapića i na taj način još jednom puca i u Vuka Karadžića, i u Miloša Crnjanskog, i u Jovana Dučića, i us rpski jezik proglašavajući srpski narod kao genocidan tri puta u vom parlamentu, a Srbiju i SPC kao okupatorsku", poručio je. 

Kako je dodao, ništa ne bi bilo čudno "da nije bilo nikad više Srba u na svim pozicijama odlučivanja".

"Niti možemo ući u Hrvatsku, niti na Kosovo i Metohiju. Ako uđe, prebiju ga na Gazimestanu, stave u maricu i traže da skandira 'Kosovo republjik' i 'Živio Aljbin Kurti'. I svi ovi Srbi iz Vlade i parlamenta ćute na nešto što se nije desilo ni u 20. vijeku – da su srpskim političarima zabranjeni ulazi u skoro sve zemlje regiona", kazao je. 

On je istakao da "onaj koji je najveći Srbin" premijer Milojko Spajić "ćuti dok prebijaju omladinu na Gazimestanu, ali i dok zabranjuju njegovim funkcionerimad a uđu u Hrvatsku, i predsjednicima opština da uđu na Kosovo".

"Izgleda da je u Crnoj Gori srpski ćutati i što su vam fotelje veće i što dublje potanjate u njih kao Titanik, to više ćutite. Izgleda da fotelje oduzimaju moć govora. Bolje bi bilo da su nam uzeli, kad smo sjeli u fotelje, da su nam pokidali jezike, da su nas kastrirali da budemo evnusi i da mirno posmatramo kao alibi sve ono što se dešava srpskom narodu", kazao je. 

"Mi treba ovom tužilaštvu da damo ovlašćenja koja bi ga pretvorila u četvrtu granu vlasti jer smo se sažalili na vrhovnog državnog tužioca Milorada (Markovića) Đukanovića koji je došao u ukopno odijelo. Ali ukopno odijelo je pozajmio sljedećem mrcu,a on je vaskrsnuo i dobija takva ovlašćenja da će postati član porodice Đukanović braneći do posljednjeg tužioca aferu Telekom", dodao je. 

Knežević je istakao da je prije nekoliko dana dobio optužni predlog u kom ni on ni Mandić nisu među oštećenima u slučaju za državni udar.

"Mene nema među oštećenima i svjedocima. Kad pitam ko je oštećeni, kažu država. Kad ću ja biti oštećeni u ovoj batal državi i pravosuđu? Je li moguće da Milivoje Katnić, Saša Čađenović i Zoran Pažin ubjeđuje agenta CIA-e d ame optuži za državni udar. Ovaj to odbija i stavljaju ga na crvenu INTERPOL-ovu potjernicu, kasnije tužilaštvo podiže optužni predlog protiv Čađenovića i Katnića, ne pred Pažina", poručio je. 

Kako je dodao, DNP neće podržati ove izmjene "jer se Crna Gora stavlja pred jasan izbor – Zagreb ili Beograd".

"Crna Gora je postala ispostava hrvatske obavještajne službe, čija se filijala nalazi u Tivtu odakle se štancaju podaci za sve ljude koji su bili na dubrovačkom ratištu na poziv Mila Đukanovića kako bi bili stavljeni na crnu listu. Mnogima su trg Bana Jelačića i Pantovčak postali bliži od Beograda, gdje imaju stanove", poručio je. 

On je ponudio vladajućoj većini – ako uvrste normiranje srpskog jezika, glasaće za promjene Ustava.