Članstvo u Carinskoj uniji olakšava pristup evropskom tržištu

Članstvo Crne Gore u EU znači više šansi za privredu i građane u vidu pristupa ogromnom tržištu, manjih troškova i veće dostupnosti proizvoda, smatra članica radne grupe i predstavnica Uprave carina Stojanka Milošević

Pristupanje Crne Gore Carinskoj uniji obezbijediće građanima i privredi lakši pristup tržištu od oko 450 miliona potrošača, efikasnije carinske procedure, niže troškove poslovanja, ali i veće mogućnosti za zapošljavanje, ocijenile su predstavnice radne grupe za Pregovaračko poglavlje 29.

Članica radne grupe za poglavlje koje se odnosi na Carinsku uniju i predstavnica Ministarstva evropskih poslova Bojana Bošković smatra da su niži troškovi poslovanja privrede, pored olakšanog pristupa velikom evropskom tržištu, ključni benefiti članstva u EU.

„Ukoliko jedan privrednik ima niže troškove poslovanja, odnosno može lakše da uveze ili izveze neki proizvod, to automatski znači da troškove koje je imao do sada može da usmjeri u proširenja biznisa ili realizaciju novih biznis ideja“, kazala je Bošković agenciji Mina-business.

Ona je, u intervjuu o značaju Poglavlja 29 – Carinska unija, kazala da će se benefiti članstva u EU ogledati u ubrzanim procedurama, olakšanim uslovima poslovanja i širem tržištu.

Bošković je podsjetila da je Crna Gora i članica SEPA, što podrazumijeva bržu i jeftiniju realizaciju plaćanja, čime se obezbjeđuje povoljan ambijent za realizaciju novih biznis ideja i proširenje postojećih.

„Ako imamo nove biznise i ideje, to znači da će privrednicima trebati nova radna snaga, tako da se otvaraju nova radna mjesta. Ako imamo nova radna mjesta, firme stvaraju dodatni dohodak, što znači da će i naš bruto domaći proizvod biti veći. To znači da ćemo kao ekonomija biti konkurentni, jer se nalazimo u takvom okruženju, i da ćemo doprinijeti dugoročnom rastu životnog standarda“, poručila je Bošković.

Ona je dodala i da će crnogorski privrednici raditi u sigurnijem okruženju.

„Uz procedure predviđene Poglavljem 29, naši carinski službenici će moći efikasnije da se bore protiv krijumčarenja, prekograničnog kriminala, sive ekonomije i falsifikovanja, što automatski znači da će privrednici moći da posluju u fer uslovima“, objasnila je Bošković.

Članica radne grupe i predstavnica Uprave carina Stojanka Milošević smatra da članstvo Crne Gore u EU znači više šansi za privredu i građane u vidu pristupa ogromnom tržištu, manjih troškova i veće dostupnosti proizvoda.

„Kada privreda bude radila bolje, građani će imati više šansi za zaposlenje i zaradu“, rekla je Milošević i dodala da je veoma važno i to što je Crna Gora privremenim zatvaranjem Poglavlja 29 dobila poruku sa jedne relevantne i kredibilne adrese da se njenim institucijama, u ovom slučaju Upravi carina, može vjerovati“, navela je Milošević.

Ona je kazala da carinska služba ne štiti samo finansijske interese jedne države, već cjelokupno društvo od nebezbjednih proizvoda, nelojalne konkurencije i svega što može da bude štetno.

„Štitićemo spoljnu granicu EU od raznih oblika krijumčarenja, ali i njene i finansijske interese Crne Gore“, poručila je Milošević.

Crna Gora je, prema riječima Bošković, privremenim zatvaranjem Poglavlja 29, sredinom jula u Briselu, dobila potvrdu da je sprovela neophodne reforme, te da ima kapacitete da realizuje politike koje se odnose na Carinsku uniju.

Milošević je kazala da je Uprava carina od otvaranja poglavlja 2014. godine sprovodila reformski proces, te da je Evropska komisija (EK), na osnovu urađenog, procijenila da su mjerila za privremeno zatvaranje ispunjena. Prvo mjerilo se odnosilo na usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim u dijelu carinskih pravila, drugo na ujednačeno postupanje carinskog organa, a treće na zajednički transportni postupak, takozvani NCTS.

Carinska unija, kako je objasnila Bošković, podrazumijeva jedinstveni prostor na kojem nema međusobnog ograničavanja u kretanju robe, što znači da između Crne Gore i drugih 27 zemalja članica EU neće biti carinskih ograničenja.

„Carinska ograničenja će postojati prema trećim zemljama, a Crna Gora će u momentu članstva postati spojna granica EU“, navela je Bošković i dodala da će crnogorski carinski službenici tada biti u obavezi da sprovode procedure koje nalažu evropski standardi i pravila.

Takvi uslovi će, kako je kazala, doprinijeti smanjenju troškova poslovanja privrede.

„To znači više šansi za unapređenje procesa rada, realizaciju novih biznis ideja i proširenje biznisa, što će imati pozitivne efekte na crnogorsku ekonomiju. Za naše građane će to značiti bolju i veću dostupnost proizvoda“, saopštila je Bošković.

Milošević je kazala da je Uprava carina spremna za članstvo u Carinskoj uniji, koja podrazumijeva veliko tržište, ali i obavezu primjene svih carinskih pravila koja u njoj važe.

„Za privrednike se otvara tržište od 400 do 500 miliona građana, gdje će, na primjer, neki proizvođač iz Nikšića jednako moći da plasira svoj proizvod u Herceg Novom ili Minhenu“, navela je Milošević.

Proizvod se, na taj način, više neće tretirati kao strana roba, već će dobiti status domaćeg i moći će slobodno da se kreće na području EU.

„Dakle, neće biti carinskih postupaka sa članicama EU, već se kontrola seli na spojnu granicu. Tu ćemo pojačati kontrolu i postupati u skladu sa EU standardima“, poručila je Milošević.

Bošković je objasnila da carinska politika zapravo podrazumijeva ograničenja, te da bi države koje žele da se razvijaju i bilježe visoke stope ekonomskog rasta trebalo da kreiraju okruženje sa što manje ograničenja.

„Ako govorimo o mitovima i eventualnom gubitku dijela suvereniteta ulaskom u EU, onda to možemo posmatrati na sledeći način – Crna Gora u ovom momentu donosi odluke u vezi sa carinskom politikom koje se tiču 650 hiljada ljudi. Kada bude članica EU, Crna Gora će učestvovati u donošenju odluka koje se tiču 450 miliona ljudi. Samim tim potpuno jasno da se ne radi o gubitku suvereniteta, nego o novoj moći koju dobijamo, jer postajemo članica jedne nadnacionalne organizacije kao što je EU“, objasnila je Bošković.

Uprava carina će, kako je kazala Milošević, članstvom izgubiti dio nadležnosti na granicama prema zemljama EU, ali će se kontrola preseliti na ono što će biti spojna granica.

„To neće značiti gubitak kontrolne funkcije, jer će se štititi interesi EU“, rekla je Milošević.

Crna Gora će djelovanjem na granici sa trećim državama morati da postupa u skladu sa evropskim pravilima, koja unaprijeđena i digitalizovana.

„Htjela bih da kažem da je to važno sa stanovišta Crne Gore, jer Crna Gora u ovom trenutku može da zadrži ono što naplati, odnosno carinski dug u visini nekih 25 odsto, a da 75 odsto ide EU. Zato kažem da je Crna Gora sada u poziciji da štiti spojnu granicu, u stvari štiti finansijski interes Crne Gore od tih 25 odsto i 75 odsto finansijskog interesa EK“, rekla je Milošević.

Bošković je navela da su službenici Uprave carina od početka pregovaračkog procesa prolazili zahtjevne obuke u okviru raznih programa koje su imali sa kolegama iz EK.

„Dakle, oni u momentu ulaska u EU moraju biti obučeni i perfektno poznavati procedure, jer su oni suštinski reprezent interesa i poretka EU“, rekla je Bošković.

Ona je dodala da je preduslov zatvaranja poglavlja bila i nabavka najsofisticiranije opreme koja će službenicima Uprave carina omogućiti obavljanje kvalitetnijih kontrola.

„Činjenica da ćemo imati takve kontrole znači da ćemo bolje djelovati u sprečavanju raznoraznih oblika krijumčarenja, prekograničnog kriminala, sive ekonomije i falsifikovanja“, rekla je Bošković i navela primjer Hrvatske, gdje su carinske procedure nakon članstva postale zahtjevnije i strožije.

Milošević je objasnila da članstvo znači da će crnogorski proizvođači još u procesu proizvodnje morati da zadovolje određene uslove kako bi proizvode mogli da plasiraju u EU.

Ona je navela primjer sprovođenja carinskog postupka između Hrvatske i Crne Gore u okviru kojeg je neophodno da se sprovedu procedure, te dostave dokumenta i isprave koje pokazuju da se radi o ispravnoj robi.

„Ukoliko se radi, na primjer, o robi u fitosanitarnog ili veterinarskog porijekla, šta će se promijeniti za privredu? Pa veterinarska ili fitosanitarna inspekcija Hrvatske će da vjeruje našem uvjerenju, odnosno neće tražiti nikakvo dodatno, niti dodatna ispitivanja, jer se težište kontrole prethodno pomjerilo na proces proizvodnje“, objasnila je Milošević.

Kada je riječ o carinskim tarifama, Bošković je saopštila da Crna Gora članstvom u EU ulazi u društvo 27 zemalja između kojih nema ograničenja u kretanju roba.

„EU najveći spoljnotrgovinski partner Crne Gore, što znači da sa članicama razmjenjujemo najviše proizvoda. Ukoliko smo ukinuli carinska ograničenja, onda ne stoji teza da će to uticati na rast troškova. Dakle, tu se troškovi smanjuju“, objasnila je Bošković.

Ona je ponovila da je fokus je na spojnoj granici EU.

„Imaćemo zajedničku carinsku tarifu koju ćemo primjenjivati prema trećim zemljama koje nijesu članice EU. Možda će tarifa za neki proizvod biti veća nego što je bila, možda za neke bude manja. Međutim, čak i da bude veća, procedure koje se budu sprovodile prema trećim zemljama će biti mnogo efikasnije – biće digitalne i odvijaće se brže“, rekla je Bošković.

Ona je dodala da pojednostavljenje postupka smanjuje troškove.

„To sve može da utiče na promjenu cjenovne politike, ali ne mora da bude presudno, jer carinske dažbine, iako bitan, nijesu dominantan segment koji opredjeljuje cijenu nekog proizvoda“, saopštila je Bošković.

Dostupnost proizvoda će, kako je kazala, biti veća, odnosno do njih će se dolaziti brže i jeftinije.

Milošević je podsjetila da Crna Gora trenutno primjenjuje određene ugovore o slobodnoj trgovini i da njena privreda pripada određenoj zoni slobodne trgovine.

„Ta slobodna trgovina i ta zona će da ostanu. Mi smo dio CEFTA sporazuma, imamo zaključen ugovor o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom, kao i ugovore sa EFTA. Takođe i sa Turskom. Međutim, sada sve selimo na stranu EU, koja takođe ima ugovor o slobodnoj trgovini sa tim grupama ili državama. Tako da ništa se neće izgubiti – ta zona slobodne trgovine i dalje će ostati“, rekla je Milošević.

Ona je dodala da se zona slobodne trgovine širi, jer postoje dodatni ugovori koje primjenjuje EU, a odnose se na državu ili grupu zemalja gdje se mogu plasirati proizvodi ili odakle mogu doći drugi po povoljnijim cijenama.