Od Rubikove kocke do internet senzacije: Mađari traže novog predsjednika

Rasprava o nasljedniku Tamaša Šuljoka preselila se na društvene mreže, dok nova vlast pokušava da u proces uključi građane

Dok Mađarska traži nasljednika predsjednika Tamaša Šuljoka, rasprava o tome ko bi trebalo da preuzme tu funkciju proširila se s političke scene na društvene mreže, piše britanski Gardijan. Među imenima koja građani pominju nalaze se poznate ličnosti iz svijeta nauke, kulture i zabave, a najveću pažnju privukao je Andraš Arato, penzionisani inženjer elektrotehnike poznat širom svijeta kao lice internet mima "Hide the Pain Harold".

Talas interesovanja podstakla je i Ester Jambor, četrdesetšestogodišnja kreatorka sadržaja koja se bavi seksualnim obrazovanjem. Ona je prošle sedmice svojim pratiocima na Instagramu postavila jednostavno pitanje: ko bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da bude sljedeći predsjednik Mađarske?

Odgovori su bili raznoliki. Pominjala su se imena zvijezda rijaliti programa, bodibildera, pa čak i Barbare Palvin, mađarske manekenke koja sarađuje s modnom kućom Viktorijas Sikret. Međutim, anonimna internetska anketa, o kojoj piše Gardijan, pokazala je da najveću podršku uživa Andraš Arato, penzionisani inženjer elektrotehnike poznat širom svijeta kao lice popularnog internet mima Hide the Pain Harold. Među kandidatima koje građani najčešće pominju našli su se i dobitnica Nobelove nagrade Katalin Kariko i Erne Rubik, izumitelj Rubikove kocke.

„Naravno, politika je ozbiljna stvar, ali ima mjesta i za malo humora i za osjećaj slobode koji dio Mađarske sada doživljava poslije proteklih 16 godina“, rekla je Jambor.

Kako navodi Gardijan, Mađarska prolazi kroz period dubokih političkih promjena nakon što je početkom godine Viktor Orban izgubio vlast poslije šesnaest godina na čelu države.

Njegov nasljednik Peter Mađar započeo je sprovođenje dijela predizbornih obećanja. Ukinuti su programi koje je nova vlast opisala kao propagandne, dok su brojni Orbanovi saveznici smijenjeni s vodećih položaja u pravosuđu, policiji i vojsci.

Jedan od najvećih političkih sukoba izbio je oko tadašnjeg predsjednika Tamaša Šuljoka. On je u julu napustio funkciju nakon što je bio primoran da potpiše ustavni amandman kojim je njegov mandat okončan. Pošto je Šuljok, kojeg je na tu funkciju postavila Orbanova stranka Fides, otišao s dužnosti, Mađar je pozvao građane da predlože njegovog nasljednika.

„Hajde da donesemo odluku zajedno“, poručio je u video-obraćanju objavljenom na Fejsbuku.

Iako će konačnu odluku donijeti poslanici vladajuće stranke Tisa, Mađar je pozvao građane, nevladine organizacije i javne ličnosti da učestvuju u raspravi. Međutim, manje od jednog dana kasnije objavio je da za predsjednicu predlaže šahovsku velemajstorku Judit Polgar.

Taj potez izazvao je kritike, a Polgarova je odbila kandidaturu. Mađar se potom izvinio, navodeći da je riječ o nesporazumu, dok su istraživanja javnog mnjenja pokazala da je podrška njegovoj stranci pala za tri procentna poena.

„Proces je i dalje nesavršen“, rekao je Imre Onadi, arhitekta i osnivač grupe na Fejsbuku koja podržava kandidaturu konzervativnog političara Petera Marki-Zaja.

On smatra da je Polgarova ispravno postupila kada je odbila kandidaturu.

„Ne zato što nije dovoljno dobra za tu funkciju, već zato što je njeno ime objavljeno bez ikakve rasprave“, rekao je Onadi.

Prema pisanju Gardijana, mnogi građani sada pokušavaju da se uključe u politički proces putem društvenih mreža, internetskih anketa i otvorenih pisama. Ipak, još nije jasno da li njihovi prijedlozi zaista stižu do vladajuće stranke i na koji način se razmatraju.

Iako je vlada uspostavila platformu za javne konsultacije o izmjenama saobraćajnih propisa, za predlaganje predsjedničkih kandidata ne postoji zvaničan mehanizam.

„Obuzela me je politička groznica“, kazala je Jambor.

„Glasam otkad sam napunila 18 godina, ali tek sada imam osjećaj da zaista mogu da utičem na ono što se događa u zemlji.“

Svaki mađarski državljanin stariji od 35 godina koji ima biračko pravo može da se kandiduje za predsjednika države, ali je Mađar poručio da njegov izbor mora biti osoba koja nije povezana ni sa jednom političkom strankom.

On se već sastao s dvojicom potencijalnih kandidata – istoričarem Ignacom Romšičem i advokatom Botondom Filopom, koji je javnosti otkrio aferu povezanu s pomilovanjem osobe osuđene za zlostavljanje djeteta, što je prošle godine dovelo do ostavke predsjednice Katalin Novak.

Kako navodi Gardijan, očekuje se da će 141 poslanik stranke Tisa predložiti i izabrati novog predsjednika prije 19. avgusta. Fides, koji ima 44 poslanička mjesta, saopštio je da neće učestvovati u procesu, tvrdeći da je smjena Šuljoka bila nezakonita.

Aron Demeter iz organizacije Amnesti internešenel Mađarska smatra da je odluka o smjeni predsjednika bila opravdana, ali upozorava da postoje ozbiljna pitanja u vezi sa samim postupkom.

„Tisa ne bi smjela da radi isto što je radio Fides, koristeći ista sredstva samo zato što vjeruje da su njeni ciljevi ispravniji“, rekao je Demeter za Gardijan.