INTERVJU Bauer: Partijski odnosi i sporovi sa susjedima da ne koče EU put

Ako dozvolimo da bilateralni sporovi zaustave proces, rizikujemo da kao EU izgubimo politički kredibilitet

Presudno mjerilo je napredak u ispunjavanju kriterijuma EU, a ne procjena svakodnevnih partijskih odnosa

Bez obzira na unutrašnju političku konstelaciju u nekoj članici, proširenje mora ostati evropski prioritet

Napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) treba mjeriti ispunjavanjem kriterijuma, a ne trenutnim političkim odnosima u Podgorici, dok bilateralni sporovi ne treba da usporavaju proces proširenja te zajednice – poručila je austrijska ministarka za Evropu, integraciju i porodicu Klaudija Bauer (Claudia Bauer).

Ona je u intervjuu “Vijestima”, rađenom elektronskom poštom, rekla da je fokus Austrije da pomogne Crnoj Gori da sprovede neophodne reforme kako bi ciljevi – završetak pregovora do kraja 2026. i učlanjenje u EU 2028. godine – ostali dostižni.

Bauer je istakla da poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, i dalje spadaju među najzahtjevnije djelove pregovora sa EU, i da je potreban dalji napredak u toj oblasti.

Govoreći o pretpristupnom ugovoru Crne Gore, čija je izrada u toku, austrijska ministarka je kazala da će biti potrebne zaštitne mjere i prelazni periodi, koji su primjenjivani i u ranijim ugovorima, ali da oni uvijek moraju biti proporcionalni.

“Ne smijemo dozvoliti da opšte rasprave o budućim modelima pristupanja uspore napredak Crne Gore. Tehničke pripreme su u toku, a ugovor bi trebalo završiti što je brže moguće nakon okončanja pregovora”, podvukla je Bauer.

Kako Beč ocjenjuje trenutni tempo pregovora Crne Gore o pristupanju EU? Smatrate li realnim da sva poglavlja budu zatvorena do kraja 2026, čime bi se otvorio put za članstvo 2028? Može li Podgorica i dalje da računa na podršku Austrije?

Kad pogledamo Crnu Goru, vidimo istinsku evropsku priču o uspjehu: Crna Gora je predvodnik među zemljama kandidatima i uzor za cijeli region. Slogan “28. članica do 2028” zaista je prihvaćen u cijeloj Vladi i društvu. Za mene primjer Crne Gore pokazuje kako evropska motivacija treba da izgleda. A privremeno zatvaranje 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, pokazuje značajnu dinamiku ovog procesa.

Naravno, Austrija će nastaviti da podržava napredak Crne Gore – sve do Brisela. Formiranje ad hok radne grupe i tehničke pripreme za ugovor o pristupanju, pokazuju da je proces ušao u odlučujuću fazu. Posljednji koraci često su najteži, ali Crna Gora i dalje može da računa na političku i tehničku podršku Austrije. Jedno je, međutim, jasno: ako Crna Gora ispuni svoje obaveze, i EU mora ispuniti svoje. Uvjerena sam da će uspješna priča Crne Gore i njeno brzo pristupanje EU inspirisati cijeli region.

Zašto je Austrija jedan od najsnažnijih zagovornika pristupanja Zapadnog Balkana Uniji? Da li su razlog istorijske veze, ekonomski interesi ili geopolitički razlozi povezani sa uticajem trećih zemalja u regionu, poput Rusije i Kine?

Sve navedeno. Austrija i Zapadni Balkan vjekovima su tijesno povezani istorijski, kulturno i ličnim vezama. Naše ekonomije su takođe snažno povezane, naročito u oblastima energetike, infrastrukture, digitalizacije i turizma. Integracija regiona zato je za Austriju i politički i ekonomski prioritet.

Geopolitička situacija je podjednako važna. Proširenje EU predstavlja stratešku nužnost za bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana i cijele Evrope. To je, takođe, pitanje pravičnosti i kredibiliteta EU. Za Austriju, budućnost Zapadnog Balkana je u EU.

Šta Austrija trenutno vidi kao najozbiljnije prepreke na putu Crne Gore ka članstvu? Da li su organizovani kriminal i korupcija i dalje u glavnom fokusu. ili je podjednako zabrinjavajući nedostatak konsenzusa između vlasti i opozicije o ključnim reformama?

Presudno mjerilo je napredak u ispunjavanju kriterijuma EU, a ne procjena svakodnevnih partijskih odnosa u Crnoj Gori. Poglavlja 23 i 24 i dalje spadaju među najzahtjevnije djelove pregovora. Potreban je dalji napredak u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, efikasnog sprovođenja zakona, kao i u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Jasno je i da bi pristupanje EU, po prirodi stvari, trebalo da uživa najširu moguću podršku. Fokus Austrije je na pomoći Crnoj Gori da sprovede reforme neophodne kako bi ciljevi – završetak pregovora 2026. i članstvo u EU 2028. – ostali dostižni.

Sve se više govori o tome da bi ugovor o pristupanju Crne Gore mogao da posluži kao model za naredne zemlje kandidate, potencijalno uključujući dodatne zaštitne klauzule, prelazne aranžmane ili postepeno sticanje punih prava članstva. Da li Austrija podržava takav pristup i smatrate li da bi Crna Gora trebalo da ga prihvati? Kad očekujete da bi tekst ugovora mogao biti završen?

Ugovor o pristupanju Crne Gore biće istorijska prekretnica i važan signal cijelom regionu. Austrija ostaje posvećena procesu zasnovanom na zaslugama: ako kandidat ispuni uslove, EU mora biti spremna da napravi sljedeći korak.

Zaštitne mjere i prelazni periodi biće potrebni, a primjenjivani su i u ranijim ugovorima o pristupanju, ali uvijek moraju biti proporcionalni. Ne smijemo dozvoliti da opšte rasprave o budućim modelima pristupanja uspore napredak Crne Gore. Tehničke pripreme su u toku, a ugovor bi trebalo završiti što je brže moguće nakon okončanja pregovora.

Hrvatska trenutno blokira Crnu Goru u dva pregovaračka poglavlja – Poglavlju 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, i Poglavlju 14, koje se tiče saobraćajne politike. Smatrate li da bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za usporavanje procesa pristupanja neke zemlje EU?

Bilateralni sporovi bi, kako sam naziv kaže, trebalo da se rješavaju bilateralno. Oni ne bi trebalo da ometaju proširenje EU, jer bi to bilo suprotno principu pravičnog procesa zasnovanog na zaslugama.

Razumijem nacionalne interese i koliko je situacija u regionu složena, ali moramo ostati jedinstveni u cilju proširenja EU. Ako dozvolimo da bilateralni sporovi zasjene proširenje EU i da se proces zaustavi, rizikujemo da kao EU izgubimo politički kredibilitet.

Politika proširenja EU zavisi i od unutrašnjih dešavanja u velikim državama članicama. Da li Vas zabrinjava da bi ishod predstojećih predsjedničkih izbora u Francuskoj – naročito u slučaju pobjede kandidata krajnje desnice – mogao usporiti ili ugroziti proces proširenja u cjelini?

Teško je predvidjeti posljedice rezultata nacionalnih izbora. I, ako mogu otvoreno da kažem, Francuska nije jedina država članica koja ima izazove u procesu nacionalne ratifikacije.

Upravo zato moramo pojačati i napore u komunikaciji kako bismo građanima objasnili koristi od proširenja EU. Ako naši građani ne vide prednosti, pred nama će biti veoma težak posao.

Bez obzira na unutrašnju političku konstelaciju u nekoj državi članici EU, proširenje mora ostati evropski prioritet. Uvjerena sam da je evropska integracija Zapadnog Balkana od presudnog značaja za našu bezbjednost i budućnost.

Kako danas ocjenjujete uticaj Rusije u Crnoj Gori? Da li je to razlog za zabrinutost, posebno imajući u vidu da zemlju naredne godine očekuju izbori?

Ne mogu da procijenim konkretan obim ruskog uticaja u Crnoj Gori. Međutim, postupci Rusije i pokušaji da ostvari uticaj u Evropi, jasno predstavljaju razlog za zabrinutost – i to ne samo na Zapadnom Balkanu.

Uoči izbora je zato važno da Crna Gora ojača svoje demokratske institucije i strukture, kao i otpornost na strano manipulisanje informacijama i miješanje.

Evropa takođe mora imati aktivniju geopolitičku ulogu. Uspješan proces pristupanja Crne Gore EU sam po sebi bi predstavljao veliki doprinos bezbjednosti i stabilnosti regiona i cijele Evrope.

Kako gledate na sve oštriju retoriku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prema Crnoj Gori? Vidite li je kao potencijalni rizik za regionalnu stabilnost?

Dobrosusjedski odnosi između Srbije i Crne Gore i dalje su važni za regionalnu stabilnost, kao i za njihove pojedinačne evropske puteve.

U tom smislu, ohrabrila bih sve da se uzdrže od pretjerane retorike i usredsrede na saradnju i konstruktivan dijalog. Uzajamno poštovanje i direktna komunikacija najbolji su način za rješavanje nesuglasica i očuvanje stabilnosti u regionu.